2611 research outputs found
Sort by
Psychological operations in the Russia-Ukraine war : changes from 2014 to 2023.
No full textJednostavnost i ekonomičnost korištenja modernih tehnologija za provođenje psiholoških operacija u međudržavnim sukobima dovela je do snažne evolucije informacijske dimenzije ratovanja. Rastuća tendencija eksploatacije tehnologije od strane trećih država u funkciji vođenja psihološkog rata predstavlja prijetnju sigurnosti zemalja Zapada. Prevalencija psihološkog rata u vojnom sukobu razvidna je u aktualnom rusko-ukrajinskom ratu, zbog čega je cilj ovog rada bio pomnije razmotriti potencijalne promjene u psihološkoj dimenziji ratovanja Rusije protiv Ukrajine od početka rusko-ukrajinskog rata 2014. do 2023. godine. Zbog postojanja prijetnje od prelijevanja informacijskog i psihološkog ratovanja na zemlje Zapada, dodatni cilj rada je bio i opisati metodologiju obrane Zapada od ruskih psiholoških operacija te utvrditi izazove i probleme u pokušajima informacijske obrane i jačanja otpornosti u složenom informacijskom i sigurnosnom okruženju. Korištenjem metode analize slučaja u radu su prikazani salijentni primjeri ruskih psiholoških operacija u Ukrajini od 2014. do 2023. s ciljem konačne konstrukcije opisa cjelovitog ruskog psihološkog ratovanja u Ukrajini. Polazište ovog rada utemeljeno je u teoriji ofenzivnog realizma prema kojoj se velike sile, sposobne za oružanu agresiju i nesigurne u namjere drugih država, bore za svoj opstanak. Sukladno ovoj teoriji, istraživanjem je utvrđeno kako je Rusija svoje psihološke operacije usmjerene prema Ukrajini prilagodila postupanjima zemalja Zapada. Suočena sa sankcijama zapadne međunarodne zajednice nakon početka invazije na Ukrajinu 2022., kao i početnim vojnim neuspjesima te sniženom percepcijom vlastite sigurnosti, Rusija je intenzivirala svoj psihološki rat i usmjerila ga prema svim uključenim stranama. Do 2022. ruske psihološke operacije bile su poglavito usmjerene na rusko domicilno stanovništvo. Porast ruske informacijske moći u razdoblju od 2014. do 2022. godine nagnao je zemlje Zapada i međunarodne institucije na jačanje institucionalne obrane informacijske sigurnosti uspostavom niza platformi koje za cilj imaju suprotstavljanje raznim dijelovima hibridne prijetnje s ishodištem iz Rusije. Eskalacija rusko-ukrajinskog rata 2022. jasno je pokazala moć koju psihološke operacije imaju kada su kanalizirane preko društvenih mreža, ostvarujući svoj utjecaj na percepciju i stavove ljudi diljem svijeta. Rezultati ovog rada, stoga, sugeriraju važnost istraživanja psiholoških operacija zadržavajući pritom nepristran stav, jer su psihološke operacije alat korišten radi ostvarivanja nacionalnih interesa svih država.The simplicity and accessibility of using modern technologies for conducting psychological operations in interstate conflicts has led to a strong evolution of the information dimension of warfare. The increasing tendency of technological exploitation by third countries in psychological warfare represents a threat to the security of Western countries. The prevalence of psychological warfare in military conflicts is evident in the current Russia-Ukraine war; hence the goal of this paper was to closely consider potential changes in the psychological dimension of Russia's warfare against Ukraine from the beginning of the Russia-Ukraine war in 2014 to 2023. Due to the threat of information and psychological warfare flooding to Western countries, another aim of this paper was to describe the methodology of Western defense against Russian psychological operations and to determine challenges and problems in an attempt to defend against information operations and to strengthen resilience in a complex information and security environment. Using the case study methodology, this paper presents salient examples of Russian psychological operations in Ukraine from 2014 to 2023 with the intent of constructing a coherent description of Russian psychological warfare in Ukraine. The starting point of this paper is based on the theory of offensive realism; according to which great powers, capable of armed aggression and unsure of the intentions of other states, fight for their survival. Accordingly, this paper established that Russia adapted its psychological operations in reaction to the political strategies of Western countries. Faced with sanctions from the Western international community following the invasion of Ukraine in 2022, as well as initial military failures and a lowered perception of its own security, Russia intensified its psychological warfare and directed it towards all parties involved. Until 2022, Russian psychological operations were mainly directed at the Russian population. The growth of Russian information power in the period from 2014 to 2022 prompted Western countries and international institutions to strengthen the institutional defense of information security by establishing a series of platforms aimed at countering various parts of the hybrid threat originating from Russia. The escalation of the Russia-Ukraine war in 2022 clearly demonstrated the power that psychological operations have when channeled through social networks, exerting their influence on the perception and attitudes of people around the world. The results of this paper, therefore, suggest the importance of researching psychological operations while maintaining an unbiased attitude, given that psychological operations are a tool used to realize all countries' national interests
Dokumentarna reportaža: Od Hersona do Korenice
No full textNakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. brojni Ukrajinci, strahujući za svoje živote, izbjegli su iz svoje zemlje. Njih oko 25 000 došlo je u Hrvatsku, a oko 250 ih se smjestilo u Korenici, mjestu u Općini Plitvička jezera. Kroz dvije audiovizualne forme – televizijsku reportažu i kratki dokumentarni film htjeli smo ispitati kako je izgledalo izbjegličko iskustvo, kako su se Ukrajinci prilagodili na novu sredinu, ali i koji su njihovi drugi identiteti pored izbjegličkog. U televizijskoj reportaži Ukrajinci u Korenici razgovarali smo s izbjeglim Ukrajincima i lokalnim stanovništvom i pokazali njihov suživot. Jedna od sugovornica bila je i mlada pijanistica Kira Matjušina koja je sa svojom obitelji u Korenicu izbjegla iz Hersona. Kira pohađa sedmi razred osnovne škole, odlična je učenica, a najveće zadovoljstvo i strast pronalazi u sviranju klavira. O njoj smo napravili i kratki dokumentarni film Kirina sonata. Iako je odlazak iz Ukrajine bio riskantan i težak, ona i njezini sunarodnjaci uspjeli su se uklopiti u novu sredinu, a lokalno stanovništvo im je pomoglo da se lakše integriraju
The Role of Advertisements in Yugoslav Women's Magazines in Empowerment of Women
No full textCilj ovog diplomskog rada je definirati na koji način su oglasi u najtiražnijim jugoslavenskim ženskim časopisima – Svijetu i Praktičnoj ženi, mijenjali društvenu percepciju žena te razumjeti na koji su se način oglasi i mediji u Jugoslaviji podudarali u osnaživanju žene u društvu. U radu je analiziran uzorak od šezdeset oglasa, kvalitativnom analizom sadržaja, čiji je uzorak uzet iz navedenih časopisa te radi jednostavnije sistematizacije podijeljen u tri kategorije na temelju najčešćih tema u oglasima – žena u kućanstvu, provođenje slobodnog vremena, te ljepota i moda kao zajednički segment. Ove teme su promatrane kroz četiri desetljeća prošlog stoljeća – pedesete, šezdesete, sedamdesete i osamdesete, radi komparacije oglasa koji su mijenjali sliku žene kroz vrijeme. Ovaj rad na primjeru jugoslavenskih ženskih časopisa, doprinosi podizanju svijesti o važnosti oglasa i medija na samopercepciji žena koja se mijenja usporedno s društvenim promjenama te tematizira povezanost društva i medija.The aim of this thesis is to define how advertisements in the most widely circulated Yugoslavian women's magazines - Svijet and Praktična žena - changed the social perception of women, and to understand how advertisements and the media in Yugoslavia coincided in the empowerment of women in society. In the paper, a sample of sixty ads was analyzed through qualitative content analysis, the sample of which was taken from the mentioned magazines and, for the sake of easier systematization, divided into three categories based on the most common topics in the ads - women in the household, spending free time, and beauty and fashion as a common segment . These topics were observed through four decades of the last century - the fifties, sixties, seventies and eighties, in order to compare the ads that changed the image of women over time. This work, based on the example of Yugoslav women's magazines, contributes to raising awareness of the importance of advertisements and media on the self-perception of women, which is changing in parallel with social changes, and thematizes the connection between society and the media
American exceptionalism and the rise of the Global South
No full textOvaj rad se bavi američkom iznimnošću i utjecajem Sjedinjenih Američkih Država na geopolitička, ekonomska i vojna zbivanja na Globalnom jugu. Točnim definiranjem što su to Sjedinjene Američke Države i što ih je točno dovelo do stanja najsnažnije države na svijetu te pojašnjavanjem pojma američke iznimnosti i Globalnog juga dana je podloga za uvid u utjecaj Sjedinjenih Američkih Država na materijalno stanje, sigurnost i slobodu država Trećeg svijeta. U radu je također razjašnjeno slabe li Sjedinjene Američke Države i odmiče li se njihova meka i tvrda moć nad svijetom te kakvu ulogu igraju masovni mediji u tom procesu. Cilj rada je dokazati da su Sjedinjene Američke Države još uvijek utjecajne u svijetu i da to postižu kroz svoju ideju iznimnosti i patriotizmaThis paper deals with the idea of american exceptionalism and the influence that the USA have on geopolitical, economical and military events in the Global South. By exactly defining what the United States of America are and what exactly brought them to the position of a dominant global superpower and by defining what american exceptionalism and the Global south are are a view into the influence that the USA have on the material, security and freedom aspects of Third world countries is given. The paper presents aswell an answer to the question if the United States of America are becoming weaker and is their soft and hard power escaping their grasp. And to what extent is the mass media involved in the aformentioned process. The aim of the paper is to show that the United States of America are still influential in the world today and that they achieve that through the idea of exceptionalism and patriotism
Produkcija dokumentarnog filma: Bubnjari – „ljudi koji se druže s glazbenicima“
No full textSvaki glazbeni sastav sastoji se od više članova među kojima su, u većini glazbenih žanrova i bubnjari. Nerijetko su u sjeni i ne privlače veliku pozornost publike. U kratkom dokumentarnom filmu kroz priče trojice hrvatskih bubnjara – Marija Lepoglaveca, Tonija Toplaka i Dalibora Marinkovića željeli smo prikazati važnost bubnjara u svakom bendu, povijest bubnja kao instrumenta, kao i izazove s kojima se bubnjari u svojem poslu nose. Koristili smo audiovizualnu formu dokumentarni film kako bismo razumljivo i zanimljivo ispričali priču o glazbenicima čiji se rad itekako čuje, ali se nedovoljno vidi u javnosti. Trojica bubnjara koji su protagonisti priče, sviraju s poznatim pjevačima ili u bendovima, a iza sebe imaju zanimljive karijere koje će u budućnosti još napredovati. Bez obzira na to što je posao bubnjara težak i zahtjeva jako puno truda i volje, naši sugovornici ističu kako bubnjanje vole više od ičega te kako taj instrument ne bi mijenjali ni za jedan drugi. Osim provedenih novinarskih intervjua i ankete među građanima, za potrebe snimanja sugovornici su nam ustupili snimke iz privatne arhive koje su nam pomogle da dokumentarni film bude autentičan i vizualno atraktivan
The Anatomy of Engagement: Croatian Interest Groups and the EU Artificial Intelligence Act
No full textThis research examines the involvement of Croatian interest groups in the legislative process of the European Union's Artificial Intelligence Act. Through a mixed-methods approach that combines document analysis with expert interviews, the research highlights the proactive strategies employed by Croatian interest groups in shaping the AI Act, despite Croatia’s limited influence and resources. The research underscores the importance of early-stage lobbying and coalition-building as important strategies for interest groups from smaller EU member states to influence EU policy outcomes. Furthermore, the research suggests that structural reforms within Croatian public administration are necessary to enhance the country’s capacity for timely and effective participation in EU legislative processes, which should ultimately strengthen democratic engagement and reduce the alienation of Croatian citizens from EU institutions
Važnost političkog obrazovanja za političku participaciju mladih
No full textSvrha ovoga rada je utvrditi političku i građansku participaciju mladih u Republici Hrvatskoj i u kojoj mjeri mladi procjenjuju da su iste povezane sa srednjoškolskim političkim obrazovanjem. Cilj istraživanja bio je utvrditi na koji način srednjoškolsko političko obrazovanje kroz nastavni predmet Politike i gospodarstva utječe na političku participaciju mladih. Istraživalo se je li političko obrazovanje tijekom srednje škole bilo korisno za razumijevanje političkih procesa i pojmova, jesu li sudjelovali u raspravama političke tematike i političkim kampanjama te jesu li nakon srednje škole bili u mogućnosti prepoznati svoja politička prava i mogućnosti te sudjelovati u izbornom procesu. Također, istraživalo se u kojoj mjeri ih je nastavni predmet Politike i gospodarstva potaknuo na želju za daljnjim razvojem političke pismenosti te samoprocjenu utjecaja srednjoškolskog obrazovanja na njihovu političku participaciju danas. U istraživanju su sudjelovala 203 ispitanika studenata Prijediplomskog i Diplomskog studija politologije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom lipnja 2024. godine ispitanici su ispunjavali anonimni anketni upitnik distribuiran elektroničkim putem. Anketni upitnik činilo je 11 čestica gdje su se prve dvije čestice odnosile na sociodemografska obilježja ispitanika, a ostale na samoprocjene odgovora Likertovom skalom od 5 stupnjeva. Rezultati istraživanja prikazani su postotnim iznosima. Tri hipoteze pokušale su ukazati postoje li razlike u odgovorima ispitanika s obzirom na spol, povezuje li se uspješnost vlastitog srednjoškolskog političkog obrazovanja s političkom participacijom te imaju li starije generacije studenata kritičkije stavove. Rezultati rada prikazuju kako ne postoje značajne razlike u odgovorima ispitanika prema spolu te kako su nove generacije studenata iznijele kritičkije stavove o uspješnosti utjecaja nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo na njihovu političku participaciju. Na temelju rezultata istraživanja ovog rada sugeriraju se potencijalna daljnja istraživanja u znanosti i praksi koja bi uključivala unapređenje nastavnih kurikuluma i metodike nastavnog predmeta Politike i gospodarstva
Gender Biases in the Perception of Election Candidates
No full textKako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu, žene i dalje nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene na pozicijama političke vlasti, što narušava ulazni i izlazni legitimitet sustava. Postavlja se pitanje jesu li za takvo stanje zaslužni sami birači, ako oni u manjoj mjeri glasaju za žene na izborima zbog negativnih pristranosti prema ženskim kandidatkinjama. Kako bi se dobio odgovor na to pitanje, u ovom je istraživanju proveden eksperiment. Dok je jedna eksperimentalna skupina ocjenjivala hipotetskog izbornog kandidata na osnovu njegova profila, druga je skupina ocjenjivala kandidatkinju koja je imala identičan program te se od kandidata razlikovala jedino u rodu. Pokazano je da, usprkos očekivanjima, ispitanici nisu imali negativne pristranosti prema kandidatkinji. Ispitanici su u jednakoj mjeri bili voljni glasati za kandidata i kandidatkinju te su u nekim slučajevima čak preferirali kandidatkinju. Osim toga, za kandidata i kandidatkinju ispitanici su pretpostavili da imaju jednake izborne šanse. Istraživanje je ispitalo i kako se percipiraju poželjne karakteristike kandidata te pronalazi da su ispitanici takvim karakteristikama u većoj mjeri opisivali kandidatkinju nego kandidata. Rad pokazuje kako birači nemaju negativne pristranosti prema izbornim kandidatkinjama pa je stoga potrebno istraživati druge potencijalne uzroke nedovoljne predstavljenosti žena u vlasti.In Croatia and throughout the world, women are still underrepresented in government, which undermines the input and output legitimacy of the system. The question arises whether the voters themselves are to blame for this, if they vote for women to a lesser extent in elections due to negative biases towards female candidates. In order to answer that question, an experiment was conducted during this research. While one experimental group evaluated a hypothetical election candidate based on his profile, the other group evaluated a female candidate who had an identical program and differed from the male candidate only in gender. It was shown that, contrary to expectations, the respondents did not have negative biases towards the female candidate. Respondents were equally willing to vote for male and female candidates, and in some cases even preferred female candidates. In addition, respondents assumed that male and female candidates had equal chances to win the elections. The research also examined how the desired characteristics of the candidate are perceived, and found that the respondents described the female candidate with such characteristics to a greater extent than the male candidate. The paper shows that voters do not hold negative biases towards female election candidates, which implies the need to investigate other potential causes of underrepresentation of women in government
Istraživački aspekt problemske reportaže “Mentalno zdravlje generacije Z: Kriza studentskog uma u današnjem svijetu”
No full textZavršni rad „Novinarski aspekt problemske reportaže „Mentalno zdravlje generacije Z: Kriza studentskog uma u današnjem svijetu“ bavi se problematikom suvremenog svijeta koja uključuje razne izazove poput rastuće prisutnosti društvenih mreža, sve češće pojave depresije i anksioznosti te pritiska za postizanjem uspjeha s kojima se suočavaju mlade osobe rođene od 1995. do 2012. godine. Generacija Z ili zoomeri poznata je i kao prva generacija koja ne prepoznaje vrijeme prije interneta i društvenih mreža. Cilj istraživanja je utvrditi je li prisutnost i intenzitet društvenih mreža uzrok povećanja poremećaja u mentalnom zdravlju ove generacije, te identificirati druge ključne čimbenike koji utječu na to. Tema je važna jer problemi s mentalnim zdravljem i odgađanje njihova rješavanja može dovesti do dugoročnih posljedica. Nedostatkom fizičkog kontakta dolazi do osjećaja nesigurnosti koje online razgovori ne mogu zamijeniti, a mladi se često suočavaju s osjećajem da nešto propuštaju što ih dodatno tereti i otežava normalno životno funkcioniranje. Istraživanje je provedeno kroz problemsku TV reportažu u trajanju od 15 minuta, koja obuhvaća intervjue s relevantnim stručnjacima i članovima generacije Z, većinom studentima. Audiovizualni sadržaj odabran je radi dubljeg utiska na gledatelje- cilj je slikovito prikazati sve događaje, osjećaje i reakcije. Prikazivanjem izraza lica i mimike stvara se empatija s druge strane koja je ključan element kada se radi o temama mentalnog zdravlja. Izjave stručnjaka mogu promijeniti stajalište gledatelja koje je često vezano za stigmu traženja pomoći kod stručnjaka, dok se izjavama iz prve ruke studenata stvara osjećaj realnosti i potreba za promjenom. Intervjuima i istraživanjem teme stečeno je novo znanje o kompleksnosti faktora koji mogu utjecati na mentalno zdravlje mladih poput vršnjačkoga pritiska, pretjeranog korištenja društvenih mreža te nedostatka fizičkog kontakta. Tanka je granica između življenja života punim plućima, pružanja maksimuma u svim aspektima i pritiska koji takvo ponašanje može vršiti na mentalno zdravlje mladih
A generation gap from the perspective of generation Z - an analysis of selected TikTok videos
No full textCilj ovog diplomskog rada je dobiti uvid u načine na koje generacija Z komunicira generacijski jaz na društvenoj mreži TikTok. Rad obuhvaća analizu generacija s posebnim naglaskom na Milenijalce i Generaciju Z, kao i na utjecaj digitalnog okruženja na njihove karakteristike i međusobnu komunikaciju. Kroz kvalitativnu analizu sadržaja s TikTok platforme, rad istražuje kako generacija Z komunicira generacijski jaz i izražava svoj identitet. Glavni nalazi istraživanja pokazuju da je digitalno okruženje, u kojem je Generacija Z odrasla, značajno oblikovalo njihove komunikacijske obrasce i vrijednosti. Zaključuje se da razumijevanje ovih generacijskih karakteristika može doprinijeti boljem međugeneracijskom razumijevanju i potencijalnom smanjivanju generacijskog jaza. TikTok se ističe kao ključan alat za izražavanje stavova, kreativnosti i identiteta Generacije Z.The main goal of this thesis is to gain insight into the ways in which generation Z communicates the generation gap on TikTok. The paper includes an analysis of generations with a special emphasis on Millennials and Generation Z, as well as the influence of the digital environment on their characteristics and mutual communication. Through a qualitative content analysis of relevant TikTok video posts , this paper explores how Generation Z communicates the generation gap and expresses its identity. The main findings of the research show that the digital environment, in which Generation Z grew up, significantly shaped their communication patterns and values. It is concluded that the understanding of these generational characteristics can contribute to better intergenerational understanding and the potential reduction of the generation gap. TikTok stands out as a key tool for expressing the attitudes, creativity and identity of Generation Z