2611 research outputs found
Sort by
An analysis of headlines related to the FIFA World Cup in Qatar on the news website večernji.hr
No full textOvaj diplomski rad bavi se analizom naslova članaka vezanih uz Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru objavljenih na portalu Večernji.hr. Glavni predmet analize jesu stilske karakteristike naslova, a glavni cilj bio je prikazati kakva se medijska slika o Svjetskom nogometnom prvenstvu kreirala kroz same naslove. Rad posebno ističe korištenje figura poput hiperbole, metafore i epiteta te analiziranje uloga naslovnih formi (nominalni, informativni i reklamni). Također se bavi utjecajem clickbaita, senzacionalizma i skandala u naslovima iz čega je proizašlo i cijelo poglavlje o celebritifikaciji Zlatka Dalića, trenera hrvatske nogometne reprezentacije. Kroz analizu, rad prikazuje kako naslovi mogu oblikovati javno mnijenje, naglašavajući uspjehe hrvatske reprezentacije, ali i s druge strane kritizirajući organizacijske aspekte Katara.This thesis analyzes the headlines of articles related to the FIFA World Cup in Qatar published on the Večernji.hr portal. The main subject of analysis is the stylistic characteristics of the headlines, and the primary goal was to demonstrate how the media image of the FIFA World Cup was shaped through these headlines. The thesis particularly emphasizes the use of figures such as hyperbole, metaphor, and epithets, as well as the analysis of different headline forms (nominal, informative, and promotional). It also addresses the impact of clickbait, sensationalism, and scandals in the headlines, which led to an entire chapter on the celebrity culture surrounding Zlatko Dalić, the coach of the Croatian national football team. Through this analysis, the thesis illustrates how headlines can shape public opinion, highlighting the successes of the Croatian national team while also criticizing the organizational aspects of Qatar
The Discourse of Gender Roles in Texts of Croatian Female Columnists
No full textOvaj rad istražuje diskurs rodnih uloga kod hrvatskih kolumnistica, analizom tekstova Jelene Veljače, Vedrane Rudan, Jelene Lovrić i Slavenke Drakulić. Rad se temelji na deskriptivnoj analizi 20 kolumni objavljenih između 2014. i 2024. godine, s ciljem razumijevanja predstavljanja i interpretiranja rodnih uloga iz perspektive utjecajnih kolumnistica na medijskoj sceni. Okvir za analizu je postavljen definiranjem temeljnih pojmova: roda, rodnih uloga, diskursa, kolumne i jezika, uz feminističku kritiku jezika. Mediji su detektirani kao ključni posrednici u oblikovanju rodnih normi, dok je jezik identificiran alatom koji zajedno s medijima ima odlučujuću ulogu u oblikovanju i reprodukciji rodnih uloga. Kolumnistice rabe različite stilove pišući obilježenim jezikom, uključujući vulgarizme i biblizme te figure riječi (metafora, eufemizam, epitet), konstrukcije (retoričko pitanje, inverzija) i misli (hiperbola, gradacija, oksimoron, ironija). Analiza pokazuje kritiziranje tradicionalnih rodnih uloga kroz ukazivanje na društvene nejednakosti i promociju rodne ravnopravnosti. Kritika dominantnih patrijarhalnih struktura je očita slijedom deset tematskih obrazaca poput: roditeljstva, obitelji, abortusa, Crkve, politike, medija, obrazovanja i nasilja.This paper explores the discourse on gender roles among Croatian female columnists through an analysis of texts by Jelena Veljača, Vedrana Rudan, Jelena Lovrić and Slavenka Drakulić. The research is based on a descriptive analysis od 20 columns published between 2014. and 2024., with the aim of understanding how gender roles are represented and interpreted from the perspective of influential female columnists in the media scene. The analytical framework is established by defining key concepts such as gender, gender roles, discourse, column, and language, accompanied by a feminist critique of language. The media are identified as key mediators in shaping gender norms, while language is recognized as a tool which, together with the media, plays a decisive role in shaping and reproducing gender roles. The columnists employ various styles, utilizing distinctive linguistic features that include vulgarisms and biblical references, as well as figures of speech (metaphor, euphemism, epithet), constructions (rhetorical questions, inversion), and figures of thought (hyperbole, gradation, oxymoron, irony). The analysis reveals a critique of traditional gender roles by highlighting social inequalities and promoting gender equality. Criticism of dominant patriarchal structures is evident through ten thematic patterns, such as parenting, family, abortion, the Church, politics, media, education and violence
Digital Diplomacy in Croatia and the European Union
No full textJedan od ključnih aspekata digitalne diplomacije jest brzina, uključivost, njegovanje povjerenja i transparentnost. Stoga ne čudi da je Europska unija zadnjih nekoliko godina posvećena integriranju digitalne diplomacije u svoju strategiju vanjske politike. Također, aktivno promiče međunarodnu suradnju u području kibernetičke sigurnosti i otpornosti. Napori EU uključuju upotrebu društvenih mreža, raznih digitalnih platformi za uključenje i informiranje građana kao i poticanje međunarodne suradnje u vidu kreiranja politika koje se tiču virtualnog prostora. S druge strane, Hrvatska poduzima prve korake prema integraciji digitalnih alata u svoje diplomatske prakse, ali prepoznaje njihovu važnost u jačanju svoje međunarodne prisutnosti. Time, digitalna diplomacija sve više postaje kamen temeljac u upravljanju međunarodnim odnosima, kibernetičkim krizama, ali i očuvanju nacionalne sigurnosti pri čemu pruža platformu za države da se uključe u dijalog i izgrade međunarodne okvire za globalnu suradnju.One of the key aspects of digital diplomacy is speed, inclusiveness, fostering trust and transparency. Therefore, it is not surprising that the European Union has been dedicated to integrating digital diplomacy in its foreign policy strategy for the last few years. It also actively promotes international cooperation in the field of cyber security and resilience. The EU's efforts include the use of social networks, various digital platforms to engage and inform citizens, as well as encouraging international cooperation in the form of creating policies related to virtual space. On the other hand, Croatia is taking the first steps towards integrating digital tools into its diplomatic practices but recognizes their importance in strengthening its international presence. Thus, digital diplomacy increasingly becomes a cornerstone in the management of international relations, cyber crises, but also in the preservation of national security, providing a platform for states to engage in dialogue and build international frameworks for global cooperation
Communication of the European social fund on social media : the example of the women's employment program - Wish
No full textRadom i anketnim istraživanjem u okviru istoga želi se dobiti uvid kako su korisnici bespovratnih sredstava u okviru Europskog socijalnog fonda putem Programa zapošljavanja žena-Zaželi koristili društvene mreže za komunikaciju svojih projekata. Program zapošljavanja žena-Zaželi, operacija koja je tijekom financijskog razdoblja 2014.- 2020. godine imala najveći broj ugovorenih projekata, sastoji se od tri faze provedbe. Tijekom provedbe ovog Programa, ukupno je financirano 1.184 projekta u vrijednosti od 292,4 milijuna eura (ili 2,2 milijarde kuna), zaposleno je 22.655 žena kako bi pružile podršku i skrb za 129.153 starije/ ili nemoćne osobe.
Na primjeru Programa Zaželi nastojao se dobiti odgovor je li komunikacija na društvenim mrežama bila usmjerena na promociju i povećanje vidljivosti rezultata projekata te na dosezanje krajnjih korisnika tijekom provedbe projekata. Cilj je identificirati razloge, koristi i eventualna negativna iskustva povezana s korištenjem društvenih mreža te planove o budućem korištenju istih.
Kroz teorijski dio rada pružen je pregled okvira te obveza u području komunikacije i vidljivosti tijekom financijskih razdoblja provedbe fondova EU.This paper together with the survey research aims to gain insight into how beneficiaries of grants under the European Social Fund through the Women's Employment Program - Zaželi used social media to communicate their projects.
The Women's Employment Program - Zaželi, the operation that had the largest number of contracted projects during the 2014-2020 financial period, consisted of three phases of implementation. During the implementation of this Program, a total of 1,184 projects worth EUR 292.4 million (or HRK 2.2 billion) were financed, 22,655 women were employed to provide support and care for 129,153 elderly/infirm persons.
Using the example of the Zaželi Program, the idea was to get an answer as to whether communication on social media was aimed at promoting and increasing the visibility of project results and reaching end users during the implementation of projects. The goal was also to identify the reasons, benefits and possible negative experiences associated with the use of social media and plans for their future use.
Through the theoretical part of the paper, an overview was provided of the framework and obligations regarding communication and visibility during the financial periods of EU funds implementation
Characteristics of Zoran Milanović's political communication during the 2019./2020. presidential election campaign and the presidential mandate
No full textZavršni poslijediplomski specijalistički rad bavi se analizom političke komunikacije Zorana Milanovića od najave kandidature za predsjednika Republike Hrvatske u lipnju 2019. doveljače 2023. za vrijeme aktualnog predsjedničkog mandata. Prethodno je, od 2007. do2016., obnašao dužnost predsjednika strane SDP i Predsjednika Vlade od 2011. do 2016. Cilj rada je odgovoriti na pitanje je li Zoran Milanović populist i koristi li u političkoj komunikaciji populizam kao političko-komunikacijski stil ili ideologiju upotrebljavajući indikatore za mjerenje populizma utvrđenih u prijašnjim istraživanja. Također, u radu nastojim detektirati “ljuti populizam” kao podvrstu populizma kao političko-komunikacijskog stila definiranog kao ekspresiju ljutnje s ciljem identifikacije s narodom i diskreditacije protivnika. Vrijednost rada leži u operacionalizaciji indikatora za mjerenje “ljutog populizma” s obzirom kako je koncept razrađen na teorijskoj, ali ne i na metodološkoj razini. U radu nastojim utvrditi sličnosti i razlike u političkoj komunikaciji za vrijeme predizborne kampanje i nakon što jepostao predsjednikom analizirajući objave Zorana Milanovića na Facebooku i izjave za medije koje je prenijela televizija. Uz to, utvrđujem razliku, ali i sličnosti u komunikaciji putem društvenih mreža i tradicionalnih medija kao što je televizija. Rad nastavlja na prijašnja istraživanja političke komunikacije Zorana Milanovića i teorije populizma kako bi se analizirala politička komunikacija Zorana Milanovića od njegovog povratka u politiku. Ovo istraživanje će pomoći u operacionalizaciji indikatora “ljutog populizma” za buduća istraživanja, ali i pomoći u daljnjim znanstvenim, stručnim i novinarskim radovima koji sebave analizom populističke komunikacije, političke komunikacije Zorana Milanovića te će pomoći u usuglašavanju definicije što je točno populizam, što “ljuti populizam” i kako ga utvrditi te mjeriti.This postgraduate specialist paper is an analysis of political communication of Zoran Milanović since his announcement for Presidential candidacy in Croatia in June 2019. until February of 2023. while he is still the President of Croatia. Before that, he was the president of a Croatian political party SDP from 2007. until 2016. and the Prime Minister from 2011. until 2016. The main goal of the work is to answer the question: “Is Zoran Milanović a populist and does he use it in his political communication as an ideology or as a style of political communication” using indicators for measurement the aforementioned that were created and implemented successfully in academic papers in the past. Also, the paper tries to detect “angry populism” as a type of populism as a style of political communicationthat is defined as a deliberate expression of anger with a goal to identify with the people or voters and to discredit his political opponents. The value of this work is in operationalization of indicators for measurement of “angry populism” because the concept of “angry populism” was described and defined on a theoretical level, but not on the methodological one. The paper tries to determine the similarities and differences of political communication of Zoran Milanović during his election campaign and after he became the President of Croatia. Also, the work tries to determine the similarities and differences of political communication of Zoran Milanović in his Facebok posts and media statements that were covered and broadcasted by television. This specialist analysis is based on previous research of political communication by Zoran Milanović and the theory of populism to analyze the temporary communication of Zoran Milanović after his return to mainstream politics in 2019. He stepped down from his role as a president of SDP in 2016. This study will help in the operationalization of indicators of “angry populism” for further research, but will also help in the later scientific, professional and journalist work that covers the analysis of political communication, political communication of Zoran Milanović and will help in defining populism, “angry populism” and how to measure it
Social capital in crisis-affected areas: the case study of Sisak
No full textŠira područja istraživanja u radu su hrvatsko društvo, socijalni kapital, socijalno povjerenje i civilnost. U fokusu istraživanja je socijalni kapital, krize i civilno društvo. Tema istraživanja se odnosi na socijalni kapital na području pogođenom krizama, a uži fokus je studija slučaja Sisak. U posljednjih 30 godina područje Siska pretrpjelo je brojne krize. Teško je stradalo u Domovinskom ratu, kad je dio stanovništva morao napustiti domove. U Zakonu o područjima posebne državne skrbi nalazi se 10% područja grada Siska. Deindustrijalizacija je rezultirala porastom siromaštva i masovnih otkaza, a demografska slika Sisačko-moslavačke županije obilježena je izrazito nepovoljnim socijalnim i ekonomskim kretanjima. Na koncu, nedavni razorni potres iz 2020. godine uzrokovao je (nove) socijalno-ekonomske promjene. Istraživačko pitanje rada glasi: Što se događa sa socijalnim kapitalom u situacijama krize i nakon krize na području grada Siska? Cilj ove analize je utvrditi razinu i distribuciju socijalnoga kapitala na području Siska, s obzirom na pet sastavnica: civilnost, povezanost, povjerenje, suradnja, participacija (volonterstvo). Osim toga, cilj je razumjeti na koje načine krize mogu utjecati na dinamiku i oblike socijalnog kapitala u ovoj zajednici. Tezu rada smo formulirali na sljedeći način: Socio-ekonomske krize su različito utjecale na oblike i dinamiku socijalnog kapitala u Sisku; dok je kriza vezana uz Domovinski rat utjecala na porast socijalnog kapitala, kriza vezana uz potres ukazuje prvo na porast, a s protokom vremena i na pad socijalnog kapitala. Istraživanje koje je provedeno od ožujka 2021. godine do kolovoza 2022. godine temeljeno je na studiji slučaja, koja koristi višestruke izvore podataka, desk-top istraživanje, pregled i analizu dostupnih dokumenata i podataka te intervjue s udrugama i građanima na području Siska. S obzirom na istraživačko pitanje rad se može karakterizirati kao eksplorativni. Podaci su pokazali kako se socijalni kapital u kriznoj situaciji povećava, ali se uočava da što vrijeme više prolazi od krizne situacije uzrokovane potresom dolazi do smanjenja socijalnog kapitala.The broader research areas in this paper include Croatian society, social capital, social trust, and civility. The focus of the research is on social capital, crises, and civil society. The research topic pertains to social capital in crisis-affected areas, with a narrower focus on the case study of Sisak. Over the past 30 years, the Sisak region has endured numerous crises. It suffered greatly during the Homeland War, when a portion of the population had to leave their homes. The Law on Areas of Special State Concern designates 10% of the Sisak city area. Deindustrialization resulted in an increase in poverty and mass layoffs, while the demographic situation of the Sisak-Moslavina County is marked by highly unfavorable social and economic trends. Finaly, the recent devastating earthquake of 2020. caused (new) socio-economic changes. The research question of the paper reads: What happens to social capital in crisis situations and after the crisis in the Sisak city area? The aim of this analysis is to determine the level and distribution of social capital in the Sisak area, with regard to five components: civility, connectivity, trust, cooperation, participation (volunteering). In addition, the goal is to understand how crises can affect the dynamics and forms of social capital in this community. We have formulated the work thesis as follows: Socio-economic crises have had a different impact on the forms and dynamics of social capital in Sisak; while the crisis related to the homeland war affected the increase in social capital, the earthquake-related crisis indicates first an increase, and with the flow of time a decline in social capital. The research conducted from March 2021 to August 2022 is based on a case study that utilizes multiple data sources, desktop research, review and analysis of available documents and data, as well as interviews with associations and citizens in the Sisak area. Considering the research question, the paper can be characterized as exploratory. The data showed that social capital increases in a crisis situation, but it is observed that the more time passes from the earthquake-induced crisis, there is a decrease in social capital
Etički prijepori u izvještavanju o djeci u medijima
No full textU modernom svijetu se javljaju mnogobrojna etička pitanja koja su, između ostalog, vezana za djecu i medijsko izvještavanje. S obzirom na to da su djeca jedna od najranjivijih skupina o društvu, prilikom medijskog izvještavanja se treba posvetiti posebna pozornost kako bi se ovoj osjetljivoj temi pristupilo prema etičkim načelima struke. Upravo iz tog razloga je glavna tema ovog rada etički prijepori u izvještavanju o djeci u medijima, s fokusom na prava djece. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, glavne smjernice izvještavanja o djeci nude međunarodne konvencije i smjernice, poput UN-ove Konvencije o pravima djeteta i UNICEF-ovih Etičkih smjernica za izvještavanje. One propisuju na koji način se treba djeci pristupiti i kako izvještavati u skladu s djetetovim pravom na privatnost, odnosno u najboljem interesu djeteta. Uz to, u Hrvatskoj je medijsko izvještavanje određeno i Zakonom o medijima, prema čl. 7. i čl. 16., te Kodeksom časti HND-a. Ipak, usprkos tome dolazi do kršenja dječjih prava, kao što je vidljivo u godišnjim izvješćima Ureda pravobraniteljice za djecu, najviše u pogledu otkrivanja djetetovog identiteta čime se krši njegova privatnost. Dodatni prijepori postoje kod medijskog izvještavanja o zlostavljanoj djeci i djeci u zabavnoj industriji. Zlostavljana djeca su česta tema medija jer se o njihovom problemu, odnosno situaciji “mora” pisati, iako se time često otkriva njihov identitet ili dolazi do sekundarne viktimizacije. Djeca u zabavnoj industriji, radi prirode posla, imaju malo privatnosti, često nikakve, radi čega mnogi od njih pate od brojnih mentalnih problema. Do ostalih oblika kršenja prava dolazi senzacionalizmom, posebice clickbait novinarstvom
The Irish Republican Army: from insurgency and terrorism to a peace agreement
No full textOvaj rad bavi se Irskom republikanskom armijom (IRA), njezinim razvojem, djelovanjem i postupnom političkom transformacijom. Nakon postavljanja teorijskog i metodološkog okvira, rad pruža koncizan kronološki povijesni prikaz tijeka sukoba u Sjevernoj Irskoj, kao i pregled ustanaka i pobuna koji su proizašli iz turbulentnih povijesnih okolnosti. Tradicija pobunjeništva odigrala je ključnu ulogu u formiranju Irske republikanske armije koja nastaje za vrijeme Uskrsnog ustanka 1916. godine. Politička previranja koja su uslijedila tijekom 20. stoljeća, pretvorila su IRA-u iz pobunjeničke gerilske skupine u snažnoga militantnog aktera. Militantno djelovanje s godinama preuzima oblik terorizma, te IRA postaje jedna od najopasnijih terorističkih organizacija na svijetu. Razdoblje od 1960-ih do 1998. predstavlja godine Nevolja kada Sjeverna Irska postaje poprište najtežega političkog nasilja u Zapadnoj Europi. IRA se kroz godine dijeli na brojne frakcije, a s vremenom vodeću ulogu preuzima političko krilo IRA-e, Sinn Féin. Cilj ovog rada je istražiti na koji način je politička transformacije IRA-e i sve aktivnije djelovanje Sinn Féina pridonijelo potpisivanju mirovnog Sporazuma na Veliki petak. Istraživačko pitanje ovog rada glasi „Na koji način je politička transformacija IRA-e utjecala na postizanje mirovnog Sporazuma na Veliki petak?“ Kritičkim pregledom povijesnih događaja analiziraju se okolnosti koje su dovele do pojave IRA-e. Daljnjom analizom triju društvenih aspekata: sigurnosnog, političkog i aspekta društvene zajednice istražuje se na koji je način politička transformacija pridonijela potpisivanju mirovnog sporazuma, kao i vrijednost prelaska s militantnog djelovanja na političku borbu. Zaključno rad detektira mogu li se lekcije iz Sjevernoirskog sukoba primijeniti na slične sukobe u svijetu.This paper deals with the Irish Republican Army (IRA), its development, actions, and gradual political transformation. After establishing the theoretical and methodological framework, the paper provides a concise chronological historical overview of the conflict in Northern Ireland, as well as an overview of uprisings and rebellions arising from turbulent historical circumstances. The tradition of rebellion played a key role in the formation of the IRA, which emerged during the Easter Rising of 1916. The political upheavals that followed throughout the 20th century transformed the IRA from a rebellious guerrilla group into a powerful militant actor. Over the years, militant actions took the form of terrorism, making the IRA one of the most dangerous terrorist organizations in the world. The period from the 1960s to 1998 represents the years of "The Troubles", when Northern Ireland became the scene of the worst political violence in Western Europe. Over the years, the IRA split into numerous factions, and over time, the political wing of the IRA, Sinn Féin, assumed a leading role. The aim of this paper is to explore how the political transformation of the IRA and the increasingly active role of Sinn Féin contributed to the signing of the Good Friday Agreement. The research question of this paper is: "How did the political transformation of the IRA influence the achievement of the Good Friday Agreement?" By critically reviewing historical circumstances, we will define the conditions that led to the emergence of the IRA. By analysing three societal aspects: security, political, and community, we will investigate how political transformation contributed to the signing of the peace agreement, as well as the value of transitioning from militant action to political struggle. Finally, the paper will examine whether lessons from the Northern Irish conflict can be applied to similar conflicts worldwide
Zeleni populizam u Europskoj uniji
No full textU radu će biti istraživana pojava zelenog populizma u djelovanju političkih stranaka pojedinih država članica Europske unije. Na primjerima lijevih i desnih zelenih populističkih stranaka proučavati će se povezanost uvođenja ekoloških ciljeva u rad stranaka i pridobivanja glasova birača
Branding of traditional Croatian food products
No full textOvaj rad istražuje potencijal brendiranja Hrvatske kao zemlje tradicionalnih prehrambenih proizvoda te utjecaj brendiranja na percepciju i ponašanje potrošača. Istraživanje je provedeno anketnim ispitivanjem ispitanika o njihovim stavovima prema tradicionalnim hrvatskim prehrambenim proizvodima. Rezultati ukazuju na značajnu podršku među potrošačima za brendiranje Hrvatske na ovaj način, pri čemu naglašavanje kulturnog nasljeđa povećava autentičnost i percepciju kvalitete proizvoda. Brendiranje tradicionalnih proizvoda može pozitivno utjecati na gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta, turističku privlačnost i izvoz. Istraživanje i rezultati sugeriraju i da strateško brendiranje tradicionalnih hrvatskih prehrambenih proizvoda može igrati ključnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje.This research examines the potential of branding Croatia as a country of traditional food products and the impact of such branding on consumer perception and behavior. The study was conducted through a survey of respondents about their attitudes towards traditional Croatian food products. The results indicate significant consumer support for branding Croatia in this way, with an emphasis on cultural heritage increasing product authenticity and perceived quality. Branding traditional products can positively influence economic growth, job creation, tourism attractiveness, and exports. The research and findings also suggest that strategic branding of traditional Croatian food products can play a crucial role in the country's economic development