2611 research outputs found
Sort by
The impact of the COVID-19 pandemic on tourism in Croatia
No full textPandemija Covida 19 predstavljala je veliku ekonomsku krizu za Republiku Hrvatsku. Naravno, kriza je pogodila i hrvatski turistički sektor što je upravo tema ovog rada. Radom će se nastojati uvidjeti pozitivne i negativne posljedice i utjecaj na turistički sektor Hrvatske. Cilj je pokušati odrediti koliko je pandemija korona virusa naštetila hrvatskom turizmu s obzirom na njegovu razinu razvoja prije 2020. godine na temelju podataka koji su nastali provođenjem istraživanja u turističkom sektoru za vrijeme trajanja pandemije. Statistički podaci pokazat će učinke djelovanja vlasti u pandemiji i porast ili pad uspješnosti turističkog sektora
A feminist analysis of the media portrayal of female football supporters
No full textOvo istraživanje ispituje medijski prikaz sportskih navijačica u Hrvatskoj iz feminističke i post- feminističke perspektive. Analizom se želi otkriti na koji način mediji seksualiziraju i objektificiraju žene, te kako takvi prikazi utječu na percepciju žena u sportu i šire društvo. Post- feminizam se koristi kao teoretski okvir za razumijevanje složenih dinamika rodne ravnopravnosti i prikaza žena u medijima. Kroz povijest, prikazi žena u sportskim medijima često su bili obilježeni rodnim stereotipima. Rane reprezentacije fokusirale su se na izgled i seksualnost žena, često ih prikazujući kao objekte muške želje. Međutim, tijekom vremena došlo je do određenih promjena u prikazima, iako su mnogi negativni obrasci i dalje prisutni. Post-feministička teorija naglašava paradoksalne aspekte osnaživanja i trivijalizacije žena u medijima. Iako post-feminizam prizna napredak u rodnoj ravnopravnosti, ističe kako su mnogi prikazi žena još uvijek obojeni seksualizacijom i objektifikacijom. Ovi prikazi često potiču individualizam i konzumerizam, što može dovesti do samopromocije i površnog osnaživanja žena. Unatoč negativnim prikazima, postoje i primjeri aktivizma i alternativnih reprezentacija koje nastoje pružiti pozitivne uzore i osnažiti žene. Kampanje vidljivosti i raznovrsni glasovi mogu pomoći u promjeni percepcije i unapređenju rodne ravnopravnosti u sportu. Ovo istraživanje naglašava potrebu za promjenom u medijskom prikazivanju žena u sportu. Medijske kuće trebaju usvojiti etičke smjernice koje promiču ravnopravno i nepristrano izvještavanje. Edukacija novinara o rodnoj osjetljivosti i kontinuirano istraživanje mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena i unapređenju rodne ravnopravnosti u sportu.This research examines the media portrayal of sports cheerleaders in Croatia from a feminist and post-feminist perspective. The analysis aims to reveal how the media sexualizes and 50 objectifies women, and how such representations affect the perception of women in sports and wider society. Post-feminism is used as a theoretical framework for understanding the complex dynamics of gender equality and the portrayal of women in the media. Throughout history, portrayals of women in sports media have often been characterized by gender stereotypes. Early representations focused on the appearance and sexuality of women, often portraying them as objects of male desire. However, there have been some changes in the representations over time, although many negative patterns are still present. Post-feminist theory emphasizes the paradoxical aspects of the empowerment and trivialization of women in the media. Although post-feminism acknowledges progress in gender equality, it points out that many depictions of women are still colored by sexualization and objectification. These depictions often encourage individualism and consumerism, which can lead to self- promotion and superficial empowerment of women. Despite the negative portrayals, there are also examples of activism and alternative representations that seek to provide positive role models and empower women. Visibility campaigns and diverse voices can help change perceptions and advance gender equality in sport. This research highlights the need for change in the media's portrayal of women in sports. Media houses should adopt ethical guidelines that promote equal and impartial reporting. Education of journalists on gender sensitivity and continuous research can contribute to creating positive changes and improving gender equality in sports
BRI inicijativa i njen utjecaj na države članice Europske Unije
No full textU radu su navedene osnovne informacije o samoj inicijativi, što ona predstavlja za Kinu ali i dijelove svijeta na koje ta inicijativa ima utjecaj. Također je poseban naglasak na odnosu Kine i EU odnosno na širenju kineskog utjecaja na države Europske Unije pomoću BRI inicijative. Isto tako se govori i o nekim kineskim većim ulaganjima u infrastrukturu Hrvatske poput projekta Pelješkog mosta, vjetroelektrane te kontinentalni turizam
Rebranding of the handball club Osijek on social media
No full textSportski klubovi ili organizacije danas često prolaze kroz proces rebrendiranja mijenjajući svoje ime, logotip ili boje. Rebrendiranje je česta pojava u sportu, no u znanstvenim istraživanjima nedovoljno pokrivena, posebice u hrvatskom kontekstu. Stoga, svrha ovog rada je otkriti kako se jedan hrvatski klub restrukturirao i kreirao novi vizualni identitet. Rad se ponajprije bavi pojmovima kao što su identitet, imidž i brendiranje, a u središnjem se dijelu obrađuju teme rebrendiranja, posebice na društvenim mrežama. Ciljevi istraživanja su utvrditi komunikacijska obilježja RK Osijek na društvenim mrežama te ispitati percepciju stanovnika Osječko-baranjske županije o RK Osijek, uključujući i njihovu svijest o procesu rebrendiranja i njegovim elementima. Za to su korištene dvije metode: analiza sadržaja službenog klupskog Instagram profila te anketa namijenjena stanovnicima Osječko-baranjske županije. RK Osijek tijekom 2021. osvježio je svoj brend, stvorio osjećaj identiteta i kroz novi vizualni identitet dodatno naglasio pripadnost gradu Osijeku. Društvene mreže koristio je kao kanal komunikacije s navijačima gdje su dijeljene vijesti o rebrendiranju, a i razni kreativni sadržaji poput poteza s utakmica ili rubrike „Rukometna srijeda“. Provedena anketa pokazala je da su svi ispitanici upoznati s brendom RK Osijek te da uglavnom znaju osnovne informacije poput igrača ili liga u kojoj nastupaju, kao i da su upoznati s procesom rebrendiranja. Ovo je tek mali doprinos u istraživanju rebrendiranja hrvatskih sportskih klubova na društvenim mrežama, koji bi mogao poslužiti kao osnova za daljnja istraživanja.Sports clubs or organizations today often go through a rebranding process by changing their name, logo or colors. Rebranding is a common phenomenon in sports but insufficiently covered in scientific research, especially in the Croatian context. Therefore, the purpose of this paper is to reveal how a Croatian club restructured and created a new visual identity. The work primarily deals with concepts such as identity, image and branding, and the central part deals with the topics of rebranding, especially on social networks. The goals of the research are to determine the communication characteristics of HC Osijek on social networks and to examine the perceptions of residents of Osijek-Baranja County about HC Osijek, including their awareness of the rebranding process and its elements. Two methods were used for this: content analysis of the club's official Instagram profile and a survey aimed at residents of Osijek-Baranja County. During 2021, HC Osijek refreshed its brand, created a sense of identity and, through a new visual identity, additionally emphasized belonging to the city of Osijek. The club used social networks as a channel of communication with fans where news about rebranding was shared, as well as various creative content such as highlights from matches or the column "Handball Wednesday". The conducted survey showed that all respondents are familiar with the HC Osijek brand and that they mostly know basic information, such as the players or the league they play in, as well as that they are familiar with the rebranding process. This is only a small contribution to the research on the rebranding of Croatian sports clubs on social networks, which could serve as a basis for further research
Culture of remembrance on Croatian news websites - the case of the Remembrance Day for the Victims of Vukovar
No full textSljedeći rad analizira njegovanje kulture sjećanja hrvatskih portala na primjeru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, tj. kojim se narativima, frazama i opisima isti koriste pri interpretaciji grada na Dunavu i ratnih zbivanja 1991. Vukovar kao zajednički identitetski nazivnih svih Hrvata i točka duboko urezana u nacionalnu kolektivnu memoriju nosi veliku vrijednost te zahtjeva posebnu medijsku pažnju. Istraživanjem se žele potvrditi prethodno postavljene teze o medijskoj i političkoj viktimizaciji Vukovara, a kvalitativnom analizom sadržaja registrirati tehnike i alati pri davanju epiteta žrtve. Vukovarska kultura sjećanja na hrvatskim je portalima najčešće njegovana izvještajima o održanoj Koloni, reportažama o stradalima, svjedočanstvima preživjelih te razgovorima sa stručnjacima i drugim osobama. Sjećanje je učvršćeno korištenjem emocionalno otežanih riječi, personifikacijom grada, dodjeljivanjem epiteta junaštva hrvatskim obrambenim snagama te usporedbom istih s okupatorom, kojemu se pripisuju epiteti agresora i zločinaca. U prenošenju sjećanja dominira narativizacija u kombinaciji s kontekstualizacijom. Kako bi kritičko suočavanje s prošlošću na primjeru Vukovarske bitke bilo započeto, memorijski akteri iznose svojevrsne preduvjete za njegovo provođenje: otvaranje vojnih arhiva i predaja bolničkih procedura, procesuiranje ratnih zločinaca i pružanje informacija o lokacijama posmrtnih ostataka nestalih osoba.The following paper analyzes the cultivation of the memory culture of Croatian portals on the example of the Day of Remembrance of the Victims of Vukovar, i.e. which narratives, phrases and descriptions are used in the interpretation of the city on the Dunav and the war events of 1991. collective memory carries great value and requires special media attention. The aim of the research is to confirm the previously stated theses about the media and political victimization of Vukovar, and to register the techniques and tools in giving the victim epithet through a qualitative analysis of the content. Vukovar's culture of memory is most often nurtured on Croatian portals with reports about the held Colony, reports about the victims, testimonies of survivors and interviews with experts and other people. The memory is reinforced by the use of emotionally difficult words, by the personification of the city, by assigning epithets of heroism to the Croatian defense forces and by comparing them to the occupier, who is attributed the epithets of aggressors and criminals. Narrativization combined with contextualization dominates the transfer of memories. In order for a critical confrontation with the past to be started on the example of the Battle of Vukovar, memory actors present a kind of preconditions for its implementation: the opening of military archives and the handing over of hospital procedures, the prosecution of war criminals and the provision of information on the locations of the remains of missing persons
Silvio Berlusconi's Political Communication on Tik Tok
No full textPolitička komunikacija proces je razmjene informacija i ideja između tri aktera - političara, građana i medija. Njezin je cilj prenošenje određenih političkih poruka, a s razvitkom različitih medija mijenja se i njezin proces (Esser i Pfetsch, 2016, 2 - 3). Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je razvijanje političke komunikacije i omogućio političarima da izravno komuniciraju s biračima, čime se smanjuje uloga tradicionalnih medija kao posrednika. Prijelaz političke komunikacije na društvene mreže značajno je promijenio i dinamiku političkih kampanja. Društvene mreže omogućuju političarima brzi doseg do velikog broja korisnika i prilagodbu poruka specifičnim interesima publike (Blumler & Kavanagh, 1999). TikTok se među društvenim mrežama ističe formatom kratkih videa koji privlače pažnju, a u političkoj komunikaciji omogućuje personalizaciju političkih poruka. Ova platforma omogućuje političarima da se približe mladim glasačima kako oni čine veliki dio korisnika. Upravo to postižu personalizacijom političke poruke gdje se političari prikazuju kao pristupačni i povezani s građanima, a granice političkog i zabavnog sadržaja se brišu (Vozab, 73 - 75). Također, aktivnost političara na društvenim mrežama pozitivna je i na glasače jer su istraživanja potvrdila povezanost između praćenja političara na društvenim mrežama i političke participacije kod mladih (Pavić i Šundalić, 2015, 129-130). Silvio Berlusconi prepoznao je važnost TikToka u strategiji političke komunikacije i svoju komunikaciju djelomično je prilagodio TikToku, dok je uspio zadržati i svoj klasičan stil komunikacije. TikTok za promociju svojih političkih ideja koristi kroz različite videoformate u koje uključuje humor, neformalnu komunikaciju i puno osobnih priča ili videozapisa s privatnih događaja. Također, prepoznao je važnost dvosmjerne komunikacije odgovaranjem na komentare, iako današnji primjeri koriste tu opciju u puno većoj mjeri. Na kraju možemo zaključiti, uzevši u obzir da se radi o komunikaciji na TikToku prije skoro tri godine, kao i same godine Silvia Berlusconija da je uspješno koristio TikTok za promociju svojih političkih ideja što se očituje osim u rezultatima istraživanja u broju pratitelja i pregledima njegovih videa koji su prelazili milijune. Primjer Silvia Berlusconija može poslužiti kao dobar primjer političke komunikacije na TikToku koja će vjerojatno biti sve više prisutna na ovoj društvenoj mreži.Political communication is the process of exchanging information and ideas between three actors—politicians, citizens, and the media. Its goal is to convey specific political messages, and as different media have evolved, so has this process (Esser & Pfetsch, 2016, pp. 2–3). The development of digital technologies has allowed political communication to evolve, enabling politicians to communicate directly with voters, thereby reducing the role of traditional media as intermediaries. The shift of political communication to social networks has significantly changed the dynamics of political campaigns. Social networks allow politicians to quickly reach a large number of users and tailor messages to specific audience interests (Blumler & Kavanagh, 1999). Among social networks, TikTok stands out for its short video format, which captures attention, and in political communication, it allows for the personalization of political messages. This platform enables politicians to connect with young voters, who make up a significant portion of its user base. They achieve this by personalizing political messages, where politicians present themselves as approachable and relatable to citizens, blurring the lines between political and entertainment content (Vozab, pp. 73–75). Additionally, the activity of politicians on social networks has a positive impact on voters, as research has confirmed a correlation between following politicians on social networks and political participation among young people (Pavić & Šundalić, 2015, pp. 129–130). Silvio Berlusconi recognized the importance of TikTok in his political communication strategy and partially adapted his communication to the platform, while maintaining his classic communication style. He uses TikTok to promote his political ideas through various video formats, incorporating humor, informal communication, and numerous personal stories or videos from private events. Additionally, he recognized the importance of two-way communication by responding to comments, although current examples make much greater use of this feature. In conclusion, considering that his communication on TikTok took place almost three years ago, as well as Berlusconi's age, we can say that he successfully used TikTok to promote his political ideas, which is evident not only in research results but also in the number of followers and views of his videos, which exceeded millions. Silvio Berlusconi's example serves as a good illustration of political communication on TikTok, which will likely become increasingly prevalent on this soci
Personal branding in the music industry - a case study of Taylor Swift
No full textU ovom diplomskom radu istražuje se fenomen osobnog brendiranja kroz studiju slučaja Taylor Swift, jedne od najpoznatijih i najuspješnijih glazbenica današnjice. Analiza obuhvaća ključne komponente njezinog brendiranja: autentičnost, inovaciju i marketinške kampanje. Kroz istraživanje sadržaja Billboard članaka iz 2023. godine, Instagram objava na službenom profilu Taylor Swift te anketu percepcije obožavatelja, rad pokazuje kako Swift gradi svoj osobni brend i kako njene strategije doprinose njezinom dugoročnom uspjehu. Poseban naglasak stavljen je na njezine ponovne snimke albuma "Taylor's Version" i Eras Tour, koji su postali globalni fenomeni. Također se razmatra utjecaj Taylor Swift na promjene unutar glazbene industrije te kako se uspoređuje s drugim utjecajnim ženskim glazbenicama poput Beyoncé. Zaključak rada ističe važnost autentičnosti, inovacije i strateškog marketinga u izgradnji uspješnog osobnog brenda.This thesis explores the phenomenon of personal branding through a case study of Taylor Swift, one of the most renowned and successful musicians today. The analysis covers key components of her branding: authenticity, innovation, and marketing campaigns. By examining content from Billboard articles in 2023, Instagram posts on Taylor Swift's official profile, and a fan perception survey, the paper demonstrates how Swift builds her personal brand and how her strategies contribute to her long-term success. Special emphasis is placed on her re-recorded albums "Taylor's Version" and the Eras Tour, which have become global phenomena. The study also considers Taylor Swift's impact on changes within the music industry and how she compares to other influential female musicians like Beyoncé. The conclusion highlights the importance of authenticity, innovation, and strategic marketing in building a successful personal brand
Mirovne misije EU i njihov doprinos u međunarodnoj sigurnosti od 2013. do 2023.
No full textMirovne su misije djelovanja putem kojih međunarodna zajednica nastoji pomoći određenim sukobljenim stranama u stvaranju uvjeta za uspostavu održivog mira i izgradnju stabilnih društava. Postoje mnoge mirovne misije, no u ovome radu obraditi će se one EU u razdoblju od 2013 do 2023. Cilj rada je doznati koje su to misije, odnosno na kojim područjima je njihovo djelovanje, te koja je njihova svrha. Analizom raznih misija pokušat će se odlučiti njihova učinkovitost. Istraživačko pitanje biti će fokusirano na doprinos mirovnih misija međunarodnoj sigurnosti
Perception and Prevention of Cyberbullying among the Student Population
No full textOvaj rad bavi se istraživanjem iskustava studenata s elektroničkim nasiljem, problemom koji postaje sve prisutniji u današnjem digitalnom društvu. Fokus istraživanja je na tri ključna aspekta: razmjeri u kojima su studenti bili žrtve elektroničkog nasilja, njihova uključenost u nasilje kao počinitelji ili promatrači, te najučinkovitije metode za prevenciju ovog problema. Uzimajući u obzir rastući utjecaj digitalnih medija na akademski život, rad pruža važne uvide koji mogu pomoći u razvoju strategija za sigurnije akademsko okruženje. Istraživanje je pokazalo da, iako elektroničko nasilje među studentima možda nije toliko izraženo kao među mlađim skupinama, ono ipak predstavlja značajan izazov. Postoji potreba za dodatnom edukacijom, podizanjem svijesti i jačim preventivnim mjerama kako bi se ovaj problem uspješno smanjio. Studenti su također predložili konkretne mjere koje mogu poslužiti kao osnova za daljnje istraživanje i oblikovanje učinkovitih strategija.This paper deals with the research of students' experiences with electronic violence, a problem that is becoming more and more present in today's digital society. The focus of the research is on three key aspects: the extent to which students were victims of electronic violence, their involvement in violence as perpetrators or observers, and the most effective methods for preventing this problem. Considering the growing influence of digital media on academic life, the paper provides important insights that can help develop strategies for a safer academic environment. The research showed that, although cyberbullying among students may not be as pronounced as among younger groups, it still represents a significant challenge. There is a need for additional education, awareness raising and stronger preventive measures in order to successfully reduce this problem. Students also proposed concrete measures that can serve as a basis for further research and the design of effective strategies
Creating the identity and image of Croatia after the country's accession to the European Union
No full textNacionalne države ne mogu funkcionirati bez svog nacionalnog identiteta na kojemu se gradi osjećaj zajedništva i pripadnosti, a upravo se kasnije iz njega razvija imidž i brend. Hrvatska je svoj nacionalni identitet i globalni imidž izgradila na prirodnim ljepotama i sportskim uspjesima. Iako su to najpoznatije odrednice prema kojima nas drugi prepoznaju, Hrvatska se može istaknuti i po mnogočemu drugome, ali može iskoristi svoj geopolitički položaj kao svoju prednost. Iako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji prije nešto više od deset godina, još uvijek je malo znanstvenih i stručnih radova koji objašnjavaju kako se članstvo odrazilo na domaće stanovništvo, ali i politiku države. Upravo zbog toga ovaj rad se bavi pitanjem je li članstvo u Europskoj uniji utjecalo na promjenu nacionalnog identiteta i imidža s ciljem proučavanja glavnih elementa snage nacionalnog identiteta, ali i mogućih elemenata koje nedovoljno iskorištavamo kada je riječ o gradnji imidža. Kvalitativno istraživanje provedeno u radi temelji se na studiji slučaja i polu-strukturiranom intervju sa hrvatskim stručnjacima iz različitih društvenih područja s ciljem da iz više perspektiva objasnimo ovaj slučaj. Kroz analizu odgovora sugovornika dolazi se do zaključka da Europska unija kao zajednica europskih država nema za cilj utjecati na nacionalni identitet i imidž te ga bilo kako mijenjati. Naprotiv, samo članstvo u takvoj zajednici te ekonomske i gospodarske prednosti koje donosi mogu povoljno utjecati na promjene identiteta i imidža, dok sam rad na tome ostaje isključivo u nadležnosti zemlje članice odnosno Hrvatske. Iako je Hrvatska danas u svijetu jako prepoznata kao mala sigurna zemlja i dalje nedostaje krovna državna organizacija koja bi se sustavno bavila izgradnjom identiteta. Na taj način istaknule bi se i druge strane hrvatske prepoznatljivosti, a ne isključivo turizam i sport.Nation-states cannot function without their national identity, on which a sense of unity and belonging is built, and from which image and brand are later developed. Croatia has built its national identity and global image on its natural beauty and sporting success. Although these are the fundamental determinants by which others recognize us, Croatia can stand out in many other ways too, but it can also use its geopolitical position to its advantage. Despite having joined the European Union over ten years ago, there are still few scientific and professional papers that analyse how Croatian membership has affected the local population, as well as the state's politics. This is precisely why this paper deals with the question of whether Croatian membership in the European Union has influenced a change of its national identity and image. Its main goal is to study the main components of the strength of national identity as well as the possible elements that we do not take advantage of when it comes to building an image. The qualitative research carried out in the paper is based on a case study and a semi-structured interview with Croatian experts from various social fields with the aim of explaining this issue from multiple perspectives. Through the analysis of the responses of the interlocutors, the conclusion reached is that the European Union, as a community of European states, does not aim to influence the national identity and image or to change it in any way. On the contrary, membership in this type of community and the accompanying financial and economic advantages it brings can have a favourable effect on changes in identity and image, and the work on them remains solely within the jurisdiction of each member country. Even though Croatia is widely recognized in the world today as a small and safe country, it still lacks an umbrella state organization that would systematically deal with building its identity. This way, other sides of Croatian identity would be highlighted, not just tourism and sports