2611 research outputs found
Sort by
Ideologija samoupravnog socijalizma
No full textOvaj rad prikazuje razvoj ideologije samoupravnog socijalizma u Jugoslaviji nakon raskola Tito-Staljin. Ideja socijalističke samouprave postoji od 19. stoljeća, a prvu primjenu vidimo u Pariškoj komuni. Kasnije su mnogi sistemi u Europi pokušali interpretirati Marxove ideje kako bi ostvarili socijalizam, od Sovjetskog Saveza i zemalja Istočnog bloka do Jugoslavije. Kraj drugog svjetskog rata je označio neupitan dolazak komunista na vlast u Jugoslaviji, a svega 3 godine kasnije dolazi do raskola između Jugoslavije i ostatka socijalističkog svijeta na čelu sa SSSR-om. Glavna teza rada je kako je nakon raskola u Jugoslaviji bilo potrebno razviti vlastitu političku ideologiju poznatu kao samoupravni socijalizam. Edvard Kardelj kao idejni začetnik tog pokreta je istaknuo važnost radničkog samoupravljanja i delegatske demokracije. Suprotstavljanje sovjetskom etatizmu i liberalnoj državi kapitalističkog zapada bile su određujuće značajke tog sistema. 1952. dolazi do preimenovanja Komunističke partije Jugoslavije u Savez komunista Jugoslavije koji je služio kao ideološki kompas u gradnji socijalističkog društva. Ulogu u razvoju te ideologije su imali i novoosnovani fakulteti političkih nauka u Beogradu i Zagrebu. Raspad samoupravnog socijalizma dolazi već u 80-im godinama 20. stoljeća sa ekonomskim krizama, smrtima Tita i Kardelja te vanjskopolitičkim okolnostima koje su smanjile važnost Jugoslavije na globalnoj sceni
Dokumentarna reportaža - Kako do posla: Visokokvalificirani Ukrajinci i hrvatska birokracija
No full textEpidemiologinja te profesorica klavira iz Ukrajine dvije su protagonistice ovog audiovizualnog završnog rada. U dokumentarnoj reportaži kroz njihova osobna iskustva objašnjavamo koliko je za Ukrajince, koji su na početku ruske invazije na njihovu domovinu stigli u Hrvatsku, pronalazak posla u struci složen i dugotrajan proces, ali i financijski izazovan. Olha Zelenska i Olha Lesiv željele su što prije početi raditi u struci, međutim po dolasku u novu zemlju suočile su se s brojnim preprekama, uz one temeljne kao što su učenje jezika i prilagodba kulturi te potpuno nov način života, daleko od svojih obitelji i prijatelja. Iako su imale potrebnu dokumentaciju i dokaze da su radile u struci, morale su proći vrlo složenu administrativnu proceduru ispunjavanja brojnih obrazaca i dokazivanja da su njihovi dokumenti validni te da su sposobne raditi ono što su godinama radile u svojoj domovini. Riječ je o procesu koji traje i do nekoliko godina. Dok je Olha Lesiv relativno brzo pronašla posao u struci, Olha Zelenska radi u rehabilitacijskom centru i nada se da će uskoro moći raditi ono što je radila više od 30 u Ukrajini. Za potrebe ovog rada nije bilo puno dostupnih informacija pa su za dokazivanje hipoteza koje se odnose na prilagodbu ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj usprkos složenom birokratskom procesu u pronalaženju posla, najvažniji izvor informacija novinarski intervjui. Riječ je o intervjuima s dvjema protagonisticama reportaže te sugovornicima koji su imali slična iskustva ili na temelju njih pomažu svojim sunarodnjacima
The role of artificial intelligence in effective crisis management
No full textOvaj diplomski rad istražuje ulogu umjetne inteligencije u različitim aspektima upravljanja krizama, s posebnim naglaskom na njezin potencijal u unapređenju otpornosti kritične infrastrukture. Umjetna inteligencija sve se više koristi za poboljšanje kriznog upravljanja kroz različite faze, uključujući prevenciju, pripremu, ublažavanje i oporavak. Rad se fokusira na analizu kako integracija umjetne inteligencije može unaprijediti donošenje odluka, optimizirati resurse te omogućiti brže i preciznije odgovore na krizne situacije. Također se istražuju etički izazovi, moguće predrasude te percepcija javnosti o primjeni umjetne inteligencije u kriznim situacijama. Cilj rada je pružiti sveobuhvatan pregled mogućnosti i ograničenja umjetne inteligencije u ovom području te ukazati na njezin značaj za budući razvoj strategija upravljanja krizama.This thesis explores the role of artificial intelligence in various aspects of crisis management, with a particular focus on its potential to enhance the resilience of critical infrastructure. Artificial intelligence is increasingly being used to improve crisis management through different stages, including prevention, preparation, mitigation, and recovery. The thesis analyzes how the integration of artificial intelligence can enhance decision-making, optimize resources, and enable faster and more accurate responses to crises. It also examines the ethical challenges, potential biases, and public perception regarding the use of artificial intelligence in crisis situations. The goal of this research is to provide a comprehensive overview of the possibilities and limitations of artificial intelligence in this field and to highlight its significance for the future development of crisis management strategies
Schmittova fenomenologija demokracije i diktature
No full textSvrha ovog rada jest izvesti i propitati Schmittovo shvaćanje odnosa demokracije i diktature te tezu o istosti tih dvaju političkih oblika. Schmittovo shvaćanje odnosa radi se u dva koraka. Ono se u prvom koraku traži u studiji Diktatura gdje se pronalazi razlika između komesarske i suverene diktature. Prvi tip pokazuje se kao imanentan republikanskoj tradiciji u slučajevima obrane poretka. Drugi tip, pod utjecajem principa 'suverenosti naroda' transformira pojam diktature u onu vladavinu koja prevladava postojeći poredak kako bi uspostavila novi – ona se postavlja kao pouvoir constituant. Shodno tome, ničim obvezana, ona djeluje direktno u ime naroda i to suspendirajući postojeće pravno stanje kako bi uspostavila novo u kojem se može vršiti 'istinska volja naroda'. Takvo je shvaćanje dijelom konstitutivno i demokratskoj teoriji. U prvom koraku pokazuje se kako odnos demokracije i diktature nije jednoznačan. Ta se pretpostavka detaljno razrađuje u drugom koraku uz pomoć spisa Duhovno-povijesno stanje suvremenog parlamentarizma. Dolazi se do zaključka kako demokratska politika nužno stvara rascjep između (istinske) volje naroda i empirijskog naroda u kojem konzekventno dolazi do suspenzije drugog u ime prvog sve do točke diktature. Prema tome, zaključuje se kako demokracija nije presudna opreka diktaturi. Konačno, pokazuje se kako implikacije Schmittove teze, unatoč svojoj prijepornosti, analitički mogu pružiti izrazito korisne uvide. Štoviše, ukoliko ih se uzme za ozbiljno teško im se pronalazi odgovarajuća kritika koja ih opovrgava
Vlado Gotovac: vizija Hrvatske i kritika vlasti
No full textVlado Gotovac hrvatski je političar koji je svojim djelovanjem obilježio drugu polovicu 20. stoljeća. Ono što ga je krasilo i izdvajalo od drugih svakako su izraženi moralni kodeksi, vjera u zemlju i ljude, ali i hrabrost koja je bila potrebna za suočavanje sa posljedicama koje je donosila borba za zemlju. Stoga, ovaj rad nastoji dati uvid u Gotovčevu viziju Hrvatske i kritiku vlasti, kako u Jugoslaviji tako i u Hrvatskoj. Stavljajući naglasak na djelovanje Vlade Gotovca 1990-ih, cilj je prikazati njegovo neslaganje s tadašnjom vlasti, a ujedno i iznijeti njegove ideje o smjeru u kojem bi prema njegovu mišljenu Hrvatska trebala ići. Bio je uvjerenja kako Hrvatska treba biti na svome europskome putu, putu liberalne demokracije, parlamentarnoga sustava, u kojem će slobodan pojedinac biti nositelj napretka te izvor moralnih vrijednosti. Svakako, Gotovac je značajan i zbog govorničkih vještina, koje ga čine jednim od najboljih govornika u hrvatskoj povijesti. Upravo svojim jakim emotivnim govorima, mogao je na snažan način prenijeti svoje ideje građanima, što je najuočljivije u njegovu najpoznatijem govoru iz 1991. godine ispred Komande 5. vojne oblasti u Zagrebu
Public relations strategies of global beauty brands - a social media analysis of Fenty Beauty, Rare Beauty and Rhode
No full textU globalnom tržištu, kozmetička industrija koristi strategije odnosa s javnošću za izgradnju reputacije i interakciju s potrošačima. Digitalizacija je transformirala komunikaciju, a društvene mreže postale su ključne za promociju i angažman. Ovaj rad analizira društvene mreže triju globalnih kozmetičkih brendova: Fenty beauty, Rare beauty i Rhode. Brendovi koriste web stranice, blogove, newslettere i društvene mreže za promociju. Na društvenim mrežama objavljuju jednu do dvije objave dnevno, koristeći neutralne boje, logo brenda i hashtagove. Kolaboracije s influencerima su česte, a brendovi odgovaraju na komentare pratitelja. Anketa je pokazala da većina ispitanika poznaje brendove, ali ih malo prati na društvenim mrežama. Estetika, kvaliteta sadržaja i kolaboracije s influencerima najprivlačniji su aspekti objava. Prepoznatljivost brendova dodatno je olakšana jer su osnivačice slavne osobe. Online prisutnost omogućuje brzo širenje informacija i dvosmjernu komunikaciju. Prilagodba digitalnim formatima postala je neophodna za uspješne odnose s javnošću. Digitalizacija donosi nove prilike i izazove koje stručnjaci moraju savladati za održavanje relevantnosti svojih strategija.In the global market, the cosmetics industry uses public relations strategies to build reputation and engage with consumers. Digitalization has transformed communication, and social media has become crucial for promotion and engagement. This paper analyzes the social media presence of three global cosmetic brands: Fenty Beauty, Rare Beauty, and Rhode. The brands utilize websites, blogs, newsletters, and social media for promotion. On social media, they post one to two times a day, using neutral colors, brand logos, and hashtags. Collaborations with influencers are frequent, and the brands respond to followers’ comments. A survey showed that most respondents are familiar with the brands, but few follow them on social media. Aesthetics, content quality, and influencer collaborations are the most attractive aspects of their posts. Brand recognition is further enhanced because the founders are celebrities. Online presence enables rapid information dissemination and two-way communication. Adapting to digital formats has become essential for successful public relations. Digitalization brings new opportunities and challenges that professionals must overcome to maintain the relevance of their strategies
Prisutnost predsjednika El Salvadora Nayiba Bukelea na društvenim mrežama
No full textOd dolaska na vlast 2019. godine do danas El Salvadorski predsjednik Nayib Bukele i njegova stranka Nuevas Ideas osvojili su zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u maloj srednjoameričkoj zemlji, s političkom platformom koja je obećavala prosperitet, transparentnost i sigurnost naspram sveprisutne korupcije i nasilja bandi s kojima se El Salvador suočava već desetljećima. Samoprozvani "najcool predsjednik na svijetu" uživa u visokoj potpori građana od čak 90%, uspjeh koji može zahvaliti ne samo svojim političkim idejama, već i svom pažljivo konstruiranom imidžu "odlučnog" i "snažnog" vođe. Njegovi profili na društvenim mrežama broje milijune pratitelja, na kojima korisnici diljem svijeta mogu vidjeti širok spektar objava: od "uspjeha" njegove vlasti do fotografija s obitelji. Cilj rada je opisati suvremenu povijest i politički sustav El Salvadora nakon građanskog rata, dominaciju bandi i kriminala kao i stanje nakon dolaska trenutnog predsjednika Nayiba Bukelea. Fokus rada je na političkom djelovanju Bukelea, izgradnji njegovog imidža te načina prezentacije imidža na društvenim mrežama.
Uloga predizbora u američkoj politici: slučaj kandidature Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016.
No full textU ovom radu istražuje se uloga predizbora u američkoj politici s posebnim naglaskom na kandidaturu Donalda Trumpa na predizborima 2016. godine. U prvom dijelu rada naglasak je na razvoju nominacijskog postupka kroz povijest, počevši od kongresnih skupova i stranačkih konvencija pa sve do uvođenja predizbora. Zatim će fokus biti na samim predizborima, načinu njihova funkcioniranja te na ulozi koju savezne države i političke stranke imaju u njihovu provođenju. U drugom dijelu rada naglasak je na kandidaturi Donalda Trumpa na predizborima 2016. Cilj je vidjeti kako su mu predizbori pomogli da postane službenim kandidatom Republikanske stranke
Etičnost u izvještavanju o maloljetnicima
No full textEtično izvještavanje o djeci je u novinarstvu iznimno bitno jer se radi o vrlo ranjivoj skupini koju je potrebno dodatno zaštititi. Ono može biti prilično zamršeno pa se tu primjenjuju dodatna pravila i smjernice koji su propisani međunarodnim i nacionalnim zakonima kao što su Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava, Ustav Republike Hrvatske, Zakon o medijima, Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima te Kodeks časti hrvatskih novinara. UNICEF je također postavio načela i smjernice za novinare kako bi osigurao da se dječja prava u svijetu medija više poštuju. Osim općih pravila, naveli su i detaljne smjernice za provođenje intervjua s djecom. No nedostatak educiranosti novinara o potrebama djece, ali i nedovoljno poštivanje etičkih smjernica u izvještavanju često dovode do kršenja prava djece, posebno u osjetljivim situacijama poput nasilja ili zanemarivanja. Postoji i potreba za jačanjem mehanizmima kontrole i sankcija kako bi se osiguralo poštivanje pravila i zaštita dječjih prava u medijima. U Hrvatskoj je postojan trend fokusiranja na negativne vijesti i događaje pa se tako puno pažnje pridaje svim oblicima nasilja nad djecom, pri čemu se tematici ne pristupa s namjerom širenja svijesti već je popularniji senzacionalistički pristup. Djeci se krši zakonom zajamčeno pravo na privatnost te su često ne samo imenom i prezimenom već i fotografijama ili videozapisima eksploatirani za preglede i angažman
Advocacy coalitions in Croatian mental health policy
No full textU ovom radu autorica provodi analizu politike mentalnog zdravlja u Hrvatskoj kroz prizmu teorije zagovaračkih koalicija, s naglaskom na proces donošenja odluka o izvanbolničkoj skrbi. Ovoj se temi u slučaju Hrvatske prvi puta pristupa s politološkog aspekta. Istraživanje se fokusira na identifikaciju aktera koji sudjeluju u procesu stvaranja ove politike, te podrobno ispitivanje njihovih međuodnosa te uvjerenja. Autorica postavlja sljedeće istraživačko pitanje: Koje su zagovaračke koalicije sudjelovale u političkom odlučivanju o izvanbolničkoj skrbi, pri donošenju „Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030.“? Podaci su prikupljeni putem analize relevantnih dokumenata i polustrukturiranih intervjua s ključnim akterima te kodirani u skladu s pravilima tematske analize. Uvjerenja aktera te stavovi o njihovim međuodnosima i suradnji prikazani su u skladu s konceptima teorijskog okvira zagovaračkih koalicija. Zatim su temeljem provedene analize prikazane četiri skupine kodova koji se pojavljuju zajedno te grupiraju aktere prema razlikama i sličnostima u njihovim iskazima. Zaključak je da postoje najmanje dvije zagovaračke koalicije, pri čemu razlikujemo koaliciju za deinstitucionalizaciju od koalicije za institucionalnu ravnotežu. Dojam je da svi akteri načelno podržavaju uvođenje izvanbolničkog sustava skrbi i oblika tretmana u zajednici. Razlikuju se u stupnju u kojem zagovaraju opseg deinstitucionalizacije sustava te u izboru nužnih instrumenata za postizanje tih ciljeva.In this study, the author analyzes mental health policy in Croatia through the lens of the Advocacy Coalition Framework, with a focus on the decision-making process regarding outpatient care. This topic is being approached from a political science perspective for the first time in the case of Croatia. The research focuses on identifying the actors involved in the policy-making process and thoroughly examining their interrelationships and beliefs. The author poses the following research question: Which advocacy coalitions participated in the political decision-making on outpatient care during the creation of the "Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030."? Data were collected through the analysis of relevant documents and semi-structured interviews with key actors and were coded according to the rules of thematic analysis. The beliefs of the actors and their views on interrelationships and collaboration are presented in accordance with the concepts of the AFC. Subsequently, based on the analysis, four groups of co-occurring codes are presented, grouping actors according to differences and similarities in their statements. The conclusion is that there are at least two advocacy coalitions, distinguishing between a coalition for deinstitutionalization and a coalition for institutional balance. It appears that all actors generally support the introduction of an outpatient care system and community-based treatment modalities. However, they differ in the extent to which they advocate for the degree of deinstitutionalization and in the choice of necessary instruments to achieve these goals