2611 research outputs found
Sort by
The concept of the European Army
No full textRad istražuje potrebu uspostavljanja Europske vojske u kontekstu europske sigurnosti. Naime, kroz prošlo stoljeće odvila su se dva svjetska rata koja su imala katastrofalne posljedice za Europu te nakon kojih je uslijedilo razdoblje Hladnog rata. Europa suočena s ogomnom infrastrukturnom, gospodarskom i ekonomskom štetom postaje svijesna kako treba poduzeti konkretne mjere kako bi očuvala mir u budućnosti, a ostavrenje tog cilja vidjela je kroz europske integracije. S obzirom na kraj rata, prvi smjer je bilo osnivanje zajedničke vojske i obrambene organizacije, no s obzirom na još svježe rane Drugog svjetskog rata, Europska obrambena organizacija nikada nije zaživjela u punom smislu već je njezinu ulogu preuzela Zapadnoeuropska unija. Ona pak ostaje u sjeni uloge NATO-a, a zemlje potpisnice Bruxelleskog pakta su nastavile s daljnim europskim integracijama kroz političke i ekonomske saveze. Promjenom sigurnosne situacije u Europi u 21. stoljeću te generiranjem nestabilnosti od strane SAD-a unutar NATO-a postavlja se pitanje treba li EU osnovati zajedničku europsku vojsku.The paper talks about the need to establish a European army in the context of European security. Namely, during the last century, two world wars took place that had catastrophic consequences for Europe and were followed by the period of the Cold War. Faced with enormous infrastructural and economic damage, Europe was aware that concrete measures should be taken to preserve peace in the future, and it saw the achievement of this goal through European integration. Considering the end of the war, the first direction was the establishment of a common army and defense organization, but considering the still fresh wounds of the Second World War, the European Defense Organization never came to life in the full sense, but its role was taken over by the Western European Union in the shadow, and the full role of defense The NATO alliance, and the signatory countries of the Brussels Pact continued with further European integration through political and economic alliances. The change in the security situation in Europe in the 21st century and the instability on the part of the USA within the NATO alliance raises the question of whether the EU should establish a common European army
The influence of economic and political factors on the structure of foreign direct investments in Croatia
No full textIzravna strana ulaganja (Foreign Direct Investment – FDI) su jedan od glavnih temelja gospodarskog razvoja zemlje. Strani investitori donose novi kapital, znanje i iskustvo u zemlju primateljicu investicije te se time generiraju nova radna mjesta. Postoji razlika između ulaganja koja stvaraju visoko dodanu vrijednost pa se nazivaju greenfield investicijama te brownfield i portfolio investicije koje iskorištavaju postojeći kapital i nisu bazirane na visokotehnološkim procesima. Cilj svake države je imati što kvalitetniju strukturu investicija, odnosno da prevladavaju greenfield ulaganja jer time povećavaju gospodarsku konkurentnost. Kako bi gospodarstvo bilo pogodno za strane investitore, bitno je održavati dobru investicijsku klimu uslijed međudjelovanja različitih ekonomskih i političkih faktora. Stoga je cilj ovoga rada pokazati koji ekonomski i politički faktori djeluju na strukturu izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj kao studiji slučaja. Proces privatizacije u Hrvatskoj, gospodarska dinamika javnih i privatnih poduzeća, ulaganje u istraživanje i razvoj – R&D te gospodarska ovisnost o turizmu i osobnoj potrošnji, istaknuti su kao ključni ekonomski faktori. Najvažniji prikazani politički faktori su institucionalna kvaliteta, struktura tržišta rada i obrazovni model, učinkovitost javne administracije te socijalistički način funkcioniranja društva u doba slobodnog tržišta i kompetitivnosti. Na kraju rada predstavljena je struktura izravnih stranih ulaganja prema statističkim podacima te su opisane moguće promjene policy smjernica koje bi mogle pridonijeti investicijskoj klimi i strukturi u Hrvatskoj.Foreign Direct Investment (FDI) is one of the main foundations of the country's economic development. Foreign investors bring new capital, knowledge and experience to the country receiving the investment, thereby generating new jobs. There is a difference between investments that create high added value, so they are called greenfield investments, and brownfield and portfolio investments that take advantage of existing capital and are not based on high-tech processes. The goal of every country is to have the best possible investment structure, that is, to predominate in greenfield investments, as this increases economic competitiveness. For the economy to be suitable for foreign investors, it is essential to maintain a good investment climate due to the interaction of various economic and political factors. Therefore, the aim of this paper is to show which economic and political factors affect the structure of foreign direct investment in Croatia as a case study. The process of privatization in Croatia, the economic dynamics of public and private companies, investment in research and development - R&D, and economic dependence on tourism and personal consumption are highlighted as key economic factors. The most important political factors presented are the institutional quality, the structure of the labor market and the educational model, the efficiency of public administration and the socialist way of functioning of society in the age of free market and competitiveness. At the end of the paper, the structure of foreign direct investments according to statistical data is presented, and possible changes in policy guidelines that could contribute to the investment climate and structure in Croatia are described
Hans Morgenthau: Politics Among Nations: primjena petog i šestog načela na odnose država u današnjem svijetu
No full textU ovom radu bit će predstavljeno šest načela političkog realizma Hansa Morgenthaua iz njegova djela Politics Among Nations. Na samom početku rada bit će predstavljena biografska skica Morgenthaua. Glavni fokus rada bit će na predstavljanju svih šest načela političkog realizma, s naglaskom na peto i šesto. Pokazat će se da Morgenthau nije samo doktrinarni zagovornik politike moći. Uz to, obradit će se pojam političkog kakvim ga shvaća Morgenthau, a potom i propast autonomije političkog na primjerima COVID-19 krize, rusko-ukrajinskog rata i populizma. Cilj rada je pokazati kako Morgenthauova teorija nije bezvrijedna i da može biti korisna i u interpretaciji suvremenih događaja
Women’s representation in local government in the Republic of Croatia
No full textZavršni rad proučava zastupljenost žena u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalne i regionalne vlasti u Republici Hrvatskoj te prati promjene u udjelu žena u lokanoj i regionalnoj vlasti od lokalnih izbora 2017. do lokalnih izbora 2021. godine. U radu se tendencije i promjene u Hrvatskoj uspoređuju s aktualnim stanjem u zemljama Europske unije
Relations between Republic of Serbia and Republic of Kosovo after NATO military intervention in 1999.
No full textOvaj rad analizira odnose između Republike Srbije i Republike Kosova nakon NATO-ove vojne intervencije 1999. godine. Prikazuje se povijesni kontekst, uključujući Balkanske ratove i raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji su oblikovali teritorijalne i političke dinamike regije. Balkanski ratovi su rezultirali teritorijalnim promjenama i rivalitetima unutar Balkanske alijanse, što je kulminiralo Drugim balkanskim ratom 1913. godine. Nakon raspada Jugoslavije, vojna intervencija NATO-a 1999. imala je dalekosežne političke posljedice, uključujući uspostavu UN-ove misije na Kosovu (UNMIK) i povlačenje srpskih snaga s Kosova. Ova intervencija potaknula je rasprave o pravu na humanitarnu intervenciju i primjeni sile u međunarodnim odnosima. Nakon NATO-ove intervencije, Srbija se suočila s političkim krizama, gubitkom teritorija i ekonomskim problemima. Odnosi između Srbije i Kosova ostaju napetima, s različitim vizijama budućnosti i poteškoćama u postizanju sporazuma o normalizaciji. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008., ali ni Srbija ni otprilike polovica međunarodne zajednice to ne priznaje. Situaciju dodatno kompliciraju veze Srbije s Rusijom i NR Kinom, što sugerira da Srbija postupno prihvaća novonastalu situaciju. Pitanja poput posljedica Balkanskih ratova, utjecaja NATO-ove intervencije i izazova s kojima se Srbija suočila nakon toga, ključni su u razumijevanju odnosa između Srbije i Kosova. Odnos između tih dviju zemalja ostaje složen, s nizom prepreka za postizanje trajnog mira i stabilnosti. Unatoč tim izazovima, postoje naznake da Srbija postupno prihvaća novonastalu situaciju, iako to ne čini otvoreno.This paper analyzes the relationship between the Republic of Serbia and the Republic of Kosovo after the NATO military intervention in 1999. It presents the historical context, including the Balkan Wars and the dissolution of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia, which shaped the territorial and political dynamics of the region. The Balkan Wars resulted in territorial changes and rivalries within the Balkan Alliance, culminating in the Second Balkan War in 1913. Following the breakup of Yugoslavia, the NATO military intervention in 1999 had far-reaching political consequences, including the establishment of the UN Mission in Kosovo (UNMIK) and the withdrawal of Serbian forces from Kosovo. This intervention sparked debates about the right to humanitarian intervention and the use of force in international relations. After the NATO intervention, Serbia faced political crises, territorial loss, and economic problems. The relationship between Serbia and Kosovo remains tense, with differing visions of the future and difficulties in reaching normalization agreements. Kosovo declared independence in 2008, but Serbia does not recognize it. Serbia's relations with Russia and China further complicate the situation, suggesting that Serbia is gradually accepting the new situation. Issues such as the consequences of the Balkan Wars, the impact of the NATO intervention, and the challenges Serbia faced afterward are crucial to understanding the relationship between Serbia and Kosovo. The relationship between these two countries remains complex, with numerous obstacles to achieving lasting peace and stability. Despite these challenges, there are indications that Serbia is gradually accepting the new situation, albeit not openly
Hrvatska poljoprivreda i Zajednička poljoprivredna politika EU
No full textPoljoprivreda je gospodarska djelatnost čiji je primarni cilj osiguravanje dovoljnih količina hrane za vlastito stanovništvo. Hrvatska poljoprivreda se našla pred problemima ostvarivanja osnovnih zadaća i ciljeva poljoprivredne djelatnosti nakon osamostaljenja Hrvatske 1990-ih. Kako bi se prilagodila međunarodnom okruženju i novonastaloj situaciji morala je modificirat svoje politike da bi se adaptirala u novim okolnostima. Kasnije ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je morala uskladiti svoju poljoprivrednu politiku s politikom EU. Prilagodbi je pridonijela Zajednička poljoprivredna politika EU koju je Hrvatska postepeno uvodila kako bi unaprijedila vlastitu poljoprivredu i uskladila se sa zahtjevima EU. Cilj ovog rada će stoga biti prikaz hrvatske poljoprivrede, institucionalnog konteksta u kojem je poljoprivredna politika nastajala, kako je ulazak Hrvatske u Europsku unije pridonio promjenama konteksta hrvatske poljoprivredne politike te kakvu je ulogu i utjecaj u tome imala Zajednička poljoprivredna politika EU
Permanent Residency and Political Rights for Long-Term Migrants in the EU
No full textWhile the world is facing rising conflicts, displacement and migration, Europe is facing a
demographic crisis with aging populations and declining birth rates. To address this, the EU
and its Member States have considered increasing immigration but have largely neglected the political participation of the people who stay long enough to obtain long-term residency. As the non-EU population is growing in numbers, these individuals currently lack the
opportunity for direct political participation and voting rights in European elections, even
with a long-term residency status.
This research focuses on the political rights of long-term non-EU residents in the Union. It
argues that the current system, which limits voting rights solely to EU citizens, is inconsistent
with the EU’s commitment to human rights and democracy. The study aims to examine the
potential benefits of extending voting rights to long-term residents and challenges the concept that such rights should be exclusive to EU Member State citizens.
The research finds that including long-term residents in the electoral process could enhance
integration, economic growth, and democratic values within the Union. By recognizing these
individuals as full members of the society, the EU can create a more inclusive and
representative democracy. However, the study acknowledges the need for further research to develop concrete proposals for implementing such a change.
The thesis concludes that the EU should reconsider its approach to political participation to
better align with the demands of the current global order and its human rights commitments.
Granting voting rights to long-term residents would not only be a step towards a more just
and equal society but also a practical measure to address the challenges posed by
demographic change and increasing migration
A comparative analysis of narratives in Joe Biden's YouTube videos in the 2020 and 2024 presidential campaigns
No full textDiplomski rad bavi se usporednom analizom videozapisa objavljenih na službenom YouTube kanalu američkog predsjednika Joea Bidena za kampanje iz 2020. i 2024. godine. U istraživanju je korištena analiza narativa kojom se nastojalo provjeriti koji mitovi prevladavaju u Bidenovim kampanjama. Isto tako, u cilju istraživanja bilo je provjeriti kako Biden koristi određene elemente funkcionalne teorije političkog kampanjskog diskursa (odobravanja, napade i obrane) te koje teme koristi u političke svrhe, a koje u svrhu imidža. Rezultati istraživanja pokazali su da Biden u obje kampanje favorizira političke teme, umjesto onih o imidžu. Dominiraju dva mita - o heroju-spasitelju i o neprijatelju. Biden kroz kampanje koristi odobravanja i napade, dok su obrane zanemarene. Postoje i razlike u dvije promatrane kampanje te je najočitija ona o političkim temama koje prevladavaju. U 2020. fokusira se na COVID pandemiju, dok u kampanji iz 2024. koristi nešto širi spektar tema, među kojima je istaknuta borba za prava žena i manjinskih skupina.This master's thesis is focused on a comparative analysis of the videos videos published on the official YouTube channel of the US president Joe Biden. Narrative analysis was used in the research, with the goal to check which political myths prevail in Biden's campaigns. Likewise, the purpose of the research was to check how Biden uses certain elements of functional theory of political campaign discourse (approvals, attacks and defenses) and which themes he uses for political topics and which for image topics. The results have shown that two myths dominate the campaigns - myth about hero-savior and myth about the enemy. Through the campaigns, Biden uses acclaims and attacks, while defenses are ignored. He also favours political topics over image topics. There are also differences in the two observed campaigns, the most obvious one being the one about the prevailing political themes. In the 2020 campaign, Biden focuses on the COVID pandemic, while in the 2024 he uses a slightly wider range of topics, including the fight for the rights of women and minority groups
The popularity of "turbo folk" culture among young people in Zagreb - negotiating generational and regional identities
No full textOvaj rad se fokusira na propitivanje popularnosti turbofolka među mladima u Zagrebu. Za tu svrhu, provela sam etnografsko promatranje te fokus grupu s ispitanicima koji redovito izlaze u noćne klubove gdje se pušta turbofolk glazba. U radu sam se osvrnula i na razvoj turbofolka kao žanra te poveznice regionalnog pripadanja i kulture mladih. Rezultati istraživanja otkrili su da mladi slušaju turbofolk jer se poistovjećuju s regionalnim identitetom koji se njime predstavlja te da u izlascima u narodnjačkim klubovima pronalaze privremeni bijeg od briga odrastanja.This paper examines the popularity of turbo folk among young people in Zagreb. To that end, I conducted ethnographic observation and a focus group with participants regularly attending nightclubs where turbo folk music is played. In the paper, I also addressed the development of turbo folk as a genre and its connection to regional identity and youth culture. The research findings revealed that young people listen to turbo folk because they identify with the regional identity it represents and that they find a temporary escape from the concerns of growing up in their nights out at turbo folk clubs
Produkcija dokumentarnog filma : Umjetnik u meni
No full textFokus rada jest na produkcijskom aspektu izrade dokumentarnog filma „Umjetnik u meni“ (The Artist Within) i audiovizualnim odabirima u korištenju određenih narativnih tehnika pripovijedanja karakterističnih za dokumentarni film. Film prati dvoje umjetnika koje je život odveo različitim putevima, ali oboje i dalje žive za umjetnost – svatko na svoj način. Cilj samog dokumentarnog filma je bio publici približiti njihove živote, njihov odnos i motivacije prema umjetnosti i poteškoće u bavljenju njome kao primarnom obliku zarade. Dokumentarni film istražuje razlike između životnih putova dvoje umjetnika te kako, unatoč svemu, oboje i dalje smatraju umjetnost glavnim aspektom svog života. Pogled je to koji bi zauzvrat trebao reći nešto više o važnosti same umjetnosti i otežanom položaju umjetnika u hrvatskom društvu. Protom su kombinirana tri redateljska pristupa. Opservacijski pristup bilježi situaciju kakva u stvarnosti jest, bez utjecaja redatelja ili bilo kakvih drugih vanjskih utjecaja. On je postignut u kadrovima ljudi i prirode koji se pojavljuju kroz ovaj dokumentarni film. Dominantni je performativni pristup – ili, točnije rečeno, ono subjektivno značenje koje je dobiveno iz isto tako subjektivne perspektive dvoje umjetnika. Cilj je potaknuti gledatelje da na umjetnost i teškoće u bavljenju njome gledaju kroz oči dvoje umjetnika. Iz kontrastnih situacija u kojima se njihovi umjetnički životi nalaze, njihovi subjektivni pogledi kroz ovaj pristup pripovijedanja daju nam širu sliku umjetnika u hrvatskom društvu. No i to je tek samo komadić istine kako je umjetnicima. Treći korišteni pristup jest poetski pristup dokumentarističkog pripovijedanja. On je izražen vizualima koji nose određeno preneseno značenje te glazbom koja na neki način povezuje ova dva svijeta, to jest ove dvije različite priče. Te audiovizualne inspiracije predstavljaju umjetnost koja je poveznica između naših dvoje sugovornika – to je umjetnost koja se nalazi u svemu oko nas