2611 research outputs found
Sort by
Gender stereotypes in the media representation of female politicians - the portrayal of Sandra Benčić on the news websites index.hr and vecernji.hr
No full textRodna ravnopravnost i pravila raspodjela moći muškaraca i žena u 21. stoljeću još uvijek je jedna od glavnih društvenih tema. To nije slučaj samo u privatnom, već i u životu javnih osoba, a nejednaka raspodjela moći možda je najočitija na političkoj sceni, kada se sukobljavaju dvije strane između kojih jedina razlika koju predstavlja je spol i/ili rod. Tome ne pripomažu ni mediji svojom stereotipnom reprezentacijom političarki. Sandra Benčić trenutno je jedna od najistaknutijih hrvatskih političarki, a posebno zbog hrabrog istupa s kandidaturom za premijerku na parlamentarnim izborima 2024. i to s najavom kampanje čak sedam mjeseci prije samih izbora. Cilj ovog rada je istražiti kako su portali Index.hr i Večernji.hr Sandru Benčić predstavljali unutar šest mjeseci nakon objave predizborne kampanje, s naglaskom na reprezentaciju rodnih stereotipa. Rezultati pokazuju kako je političarka Benčić prikazana stereotipno na oba portala, ali s minimalnom razlikom u postocima. Iako su tijekom predizborne kampanje 2023. i 2024., oba su portala izvještavala na sličan način, postojala je razlika u odabiru naslovnih fotografija, kao i način pisanja tekstova, a to se posebno odnosi na komentare pisane na portalu Večernji.hr.Gender equality and the just distribution of power between men and women remains one of the main social topics in 21st century. This is not the case only in the private, but also in the life of public persons, and the imbalance of power is perhaps the most obvious on the political scene, when two sides clash between which the only difference is sex and/or gender. Media do not help with stereotypical representation of women politicians. Sandra Benčić is currently one of the most prominent Croatian politicians, especially because of her brave candidacy for prime minister in the 2024 parliamentary elections, with the announcement of the campaign seven months before the elections themselves. The aim of this paper is to investigate how the portals Index.hr and Večernji.hr presented Sandra Benčić within six months after the announcement of the pre-election campaign, with an emphasis on the representation of gender stereotypes. The results show that the politician Benčić is portrayed stereotypically on both portals, but with a minimal difference in percentages. As for the rest of her presentation during the election campaign in 2023 and 2024, both portals reported in a similar way, but with a difference in the choice of cover photos, as well as the way of writing texts, and this especially applies to the comments written on the Večernji.hr portal
Understanding the process of detection of media content created by artificial intelligence
No full textU istraživanju razumijevanje procesa detekcije medijskog sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom nastojali smo uočiti faktore i metode pomoću kojih ispitanici nastoje prepoznati medijski sadržaj stvoren s pomoću umjetne inteligencije. Kroz metodu intervju istraživali smo stavove ispitanika o primjeni umjetne inteligencije u novinarstvu, a s pomoću metode razmišljanja naglas posebno smo proučavali način na koji ispitanici razlikuju tekstove pisane od strane umjetne inteligencije i čovjeka. Uslijed sve bržeg razvoja umjetne inteligencije i njenoj sve većoj primjeni u području novinarstva od iznimne je važnosti uspješno prepoznati sadržaja koji je kreiran pomoću iste.In the research to understand the process of detection of media content created by artificial intelligence, we tried to identify the factors and methods by which respondents try to recognize media content created by artificial intelligence. Through the interview method, we investigated the views of respondents on the application of artificial intelligence in journalism, and using the think-aloud method, we specifically studied the way in which the respondents distinguish between texts written by artificial intelligence and humans. Due to the increasingly rapid development of artificial intelligence and its increasing application in the field of journalism, it is extremely important to successfully recognize content created using it
Ethics in media coverage of child victims of domestic violence on the news websites index.hr, večernji.hr and dnevnik.hr
No full textOvaj diplomski rad analizira etičke standarde u medijskom izvještavanju o djeci žrtvama obiteljskog nasilja na hrvatskim portalima Index.hr, Večernji.hr i Dnevnik.hr. Kroz analizu sadržaja članaka objavljenih između siječnja 2021. i svibnja 2024., rad identificira koliko se ovi portali pridržavaju etičkih smjernica, s posebnim naglaskom na zaštitu privatnosti djece. Istraživanje pokazuje da je direktno otkrivanje identiteta djece rijetko, ali se često događa indirektno otkrivanje kroz identifikaciju njihovih roditelja, posebno majki. Ova praksa narušava privatnost djece i izlaže ih dodatnoj traumi. Rad naglašava potrebu za boljom edukacijom novinara o etičkim standardima i zakonima koji štite dječja prava te predlaže veće uključivanje socijalnih radnika i medicinskih stručnjaka u izvještavanje kako bi se pružio cjelovitiji i etičniji pristup.The thesis examines the ethical standards in media reporting on child victims of domestic violence on Croatian news portals Index.hr, Večernji.hr, and Dnevnik.hr. Through content analysis of articles published between January 2021 and May 2024, it identifies how well these portals adhere to ethical guidelines, focusing on protecting the privacy of child victims. The study finds that while direct identification of child victims is rare, indirect identification often occurs through revealing the identities of their parents, especially mothers. This practice compromises children's privacy and exposes them to additional trauma. The thesis highlights the need for better education for journalists on ethical standards and laws protecting children's rights and suggests increased involvement of social workers and medical profe
Medijska reprezentacija klimatskih promjena
No full textOvaj završni rad fokusira se na medijsku reprezentaciju klimatskih promjena i njezin utjecaj na javno mišljenje. Mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju percepcije i razumijevanja globalnih ekoloških izazova poput klimatskih promjena. Kroz različite medijske formate i platforme, informacije o ovim pitanjima postaju sveprisutne i utječu na stavove i ponašanja javnosti. Dok su mediji važni za podizanje svijesti i poticanje akcije, postoji zabrinutost zbog senzacionalizma, polarizacije i ponekad nepotpunog prikaza kompleksnosti problema. Rad istražuje kako medijska pokrivenost može ojačati ili oslabiti djelovanje na klimatske promjene, prikazujući različite perspektive i pristupe u medijima
Vjeronauk u hrvatskim školama – prijepori religije i politike
No full textKako bih opravdala uvrštenost vjeronauka u nastavni program hrvatskih škola, u radu nastojim objasniti ulogu koju vjeronauk ima kao plod tradicionalnog kršćanskog nauka u Hrvata kao većinski kršćanske nacije. Osim pregleda istraživanja o prihvaćenosti i statusu vjeronauka u školama, rad će istaknuti i diskriminatornu ulogu koja vjeronauku daje negativan prizvuk u javnosti
Weberovo shvaćanje države
No full textU Weberovoj analizi države, vidljive su i prisutne duboke refleksije o prirodi vlasti, legitimnosti kao i funkcioniranju državnog aparata. Weber, je pristupio proučavanju države s ciljem razumijevanja njene uloge u društvu kao i dinamike koja je karakterizira. Također, njegovo je shvaćanje države prožeto i jednim složenim analitičkim pristupom koji uključuje razmatranje raznih dimenzija moći, autoriteta i legitimnosti
Istraživanje i scenarij dokumentarne reportaže: Zapošljavanje Ukrajinaca u Hrvatskoj
No full textNakon što se 22. veljače 2022. nakon duge napetosti dogodila invazija Rusije na Ukrajinu, mnoge su izbjeglice krenule na put prema sigurnosti. Od 25. veljače do 31. prosinca 2022. godine u Republiku Hrvatsku ušlo je ukupno 22.407 raseljenih osoba iz Ukrajine od kojih 11.162 žena (49,8%), 3.802 muškaraca (16,9%) i 7.443 djece (33,3%) (Hrvatska za Ukrajinu, 2024). Kako bi život u novoj sredini nastavili što je normalnije moguće, raseljene žene i muškarci traže poslove. Zapošljavanje za mnoge predstavlja težak izazov. Fokus dokumentarne reportaže „Zapošljavanje Ukrajinaca u Hrvatskoj“ upravo je aspekt pronalaska posla kod raseljenih osoba iz Ukrajine. Priča prati dvije žene: Oksanu Štofu i Jevgeniju Romanovu koje su u Hrvatskoj osim utočišta od strahota rata, svaka na svoj način, pronašle i nove poslovne puteve. Tema je obrađena kroz audiovizualnu formu kako bi se cjelokupna priča prikazala kroz naraciju, što novinara, što samih sudionika priče. Također, tu je i element slike koji pokazuje karakter i emocije glavnih protagonistica. Na samom kraju procesa izrade ovog audiovizualnog rada saznale su se informacije o poslovnom putu dviju Ukrajinki Oksane i Jevgenije, ali i njihova životna priča koja ih je iz ratom zahvaćene rodne zemlje dovela u Hrvatsku
Svijet bez medija u distopijskom filmu
No full textRad istražuje i analizira tri distopijska filma (I am legend, Don't look up i Leave the world behind) kako bi dokazao značaj medija u svakodnevnom životu čovjeka. Teoretizira distopijskog filma i filma katastrofe, objašnjavajući fenomene specifične za te žanrove koji se u odabranim filmovima pojavljuju a karakteriziraju ponašanje likova u odnosu na medije. Rad pokazuje na koji su način ljudi vezani uz medije; kako ih oni prate svakodnevno te održavaju njihovu svijest i psihološko stanje. Također, pokazuje i kako se isti ljudi ponašaju bez medija, te da im je ovisnost o medijima velika
Razvoj sigurnosne politike Republike Hrvatske u kontekstu Euroatlantskih integracija
No full textKroz analizu unutarnjih i vanjskih čimbenika, rad razmatra razvoj sigurnosne politike Republike Hrvatske u kontekstu euroatlantskih integracija, s fokusom na prilagodbu institucionalnih reformi i obrambenih kapaciteta zahtjevima Europske unije (EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Naglašava se važnost sigurnosti kao temeljnog preduvjeta razvoja i stabilnosti države te utjecaj geopolitičkih i međunarodnih faktora na oblikovanje nacionalne sigurnosne strategije. Prikazuje se kako je sigurnosna politika Republike Hrvatske evoluirala iz primarno nacionalnog okvira u sustav koji podrazumijeva međunarodne obveze i suradnju s globalnim partnerima, što je rezultiralo jačanjem nacionalnih kapaciteta i doprinosom međunarodnoj sigurnosti. Uzimajući u obzir stalne promjene u globalnom sigurnosnom okruženju, elaborirani su i sigurnosni izazovi, odnosno prijetnje koje dodatno oblikuju nacionalnu sigurnosnu politiku, čime se ona usklađuje s međunarodnim standardima i integrira u širi kolektivni sustav sigurnosti
Populizam - prijetnja ili pomoć liberalnim demokracijama? Slučajevi Turske i Poljske
No full textDva najistaknutija pristupa populizmu su ga promatrati kao stil političke komunikacije, gdje političari i mediji pozivaju na narod, te kao ideologiju koja dijeli društvo na pošteni narod i korumpiranu elitu. Prema Freedenovom pristupu, populizam je "slaba" ideologija s ograničenom morfologijom, naglašavajući manihejsku borbu između naroda i elita. Grbeša i Šalaj (2018) nazivaju ovaj pristup inkluzivnim jer povezuje populizam kao "slabu" ideologiju i stil političke komunikacije, konceptualizirajući ga kao **metaideologiju** koja obuhvaća lijeve, desne i centrističke struje, slično kako monizam uključuje fašizam i komunizam, a pluralizam liberalizam i konzervativizam