2611 research outputs found
Sort by
Politika zbrinjavanja otpada u Republici Hrvatskoj: ostvarivanje ciljeva u razdoblju od 2013. do 2027. godine
No full textGodine 2013. Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije i kao takva obvezala se uskladiti s europskom pravnom stečevinom pa i u pogledu politike zbrinjavanja otpada. Politika, do tada nepostojana i zanemarena u Hrvatskoj, od 2013. godine počinje zadobivati nacionalne zakonodavne okvire. Tijekom godina ključni dokumenti bili su Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Zakon o gospodarenju otpadom i Planovi gospodarenja otpadom za određena razdoblja. Iako je razvoj politike vidljiv u rastu stope recikliranja, stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, informatizacije sustava, smanjenja stope odlaganja i dr., brojni ciljevi i dalje nisu ispunjeni ili je brzina njihove implementacije nedostatna. Decentralizacijom ove politike, brojne su ovlasti spuštene na razinu jedinica lokalne samouprave. Osim zakonodavnog razvoja ove politike, ovaj će rad analizirati i implementaciju politike na primjerima Krka, Preloga, Varaždina i Zagreba. Dok neki gradovi uspješno gospodare svojim otpadom, grad Zagreb i dalje nema odgovore na brojna pitanja zbog čega uporno završava na dnu europske ljestvice po stopi recikliranja. Glavni cilj rada bit će analiza ispunjenosti ciljeva politike zbrinjavanja otpada od 2013. do 2027. godine
Promjene u odnosu SAD-a i Kine, 2008.-2023.
No full textRad se bavi odnosom dvije velesile, SAD-a i Kine u kontekstu globalne ekonomske krize koja se dogodila 2008. godine. Poseban fokus stavljen je na načine oporavka ove dvije države te procjenu njihove uspješnosti u istom. Kriza koja je proizašla iz SAD-a bila je prekretnica u ekonomskom smislu za sve države svijeta, neke više, neke manje, a Kina je veoma brzo oporavila svoj gospodarski sustav. Njihov odnos kroz godine se mijenjao od dobrog prema lošijem, a u radu se razmatra kako je kriza utjecala na to
Narativ u dokumentarnom filmu o bubnjarima - čuvarima ritma
No full textGlazbeni sastavi su skupine su od dva i više glazbenika koji amaterski ili profesionalno sviraju instrumente, pjevaju ili oboje. Uobičajena klasičnu postavu rock glazbenog sastava čine: dvije gitare, bas-gitara, bubnjevi i klavijature. Bubnjari, međutim, koji su u fokusu našeg kratkog dokumentarnog filma, najčešće su u sjeni ostalih članova. U javnosti nisu percipirani, a ni zastupljeni sa svojim radom iako su svojevrsni temelj benda. Oni su „dirigenti“ sa svoje dvije palice stoga je svrha rada prikazati značaj bubnjara kao člana glazbenog sastava. Iskustva trojice bubnjara svjedoče da, iako nije jednostavno preuzeti bubnjarsku ulogu, u njoj bezrezervno uživaju. Bubnjari Dalibor Marinković, Antonio Toplak i Mario Lepoglavec protagonisti su kratkog dokumentarnog filma pod nazivom Bubnjari – „ljudi koji se druže s glazbenicima“. Njihove osobne priče i razmišljanja pokazuju da su im iskustva i stavovi uglavnom različiti iako rade isti posao, od toga gdje je bubnjar pozicioniran na pozornici pa sve do toga može li se od bubnjanja živjeti. U filmu, svaki glazbenik iz svoje perspektive, opisuje i načine na koje se nose s izazovima. U dokumentarnom filmu ukratko je prikazana i kratka povijest bubnja, a podsjećamo se i velikih bubnjarska imena u Hrvatskoj i svijetu. Kad je riječ o glazbenim pričama, smatrali smo da je najbolji izričaj audiovizualni rad jer riječ, slika i zvuk najsnažnije mogu prenijeti emociju, ali i razumijevanje teme. U priču su uključeni i glazbeni stručnjak Hrvoje Horvat te studentica sociologije koja se bavi glazbom, Anđela Tadić. Oni su iz svoje perspektive ističu važnost i ulogu bubnjara u širem kontekstu. Teze od koje polazimo u radu - da su bubnjari glazbenici u sjeni i nedovoljno prepoznati u javnosti, potvrdila je i kratka anketa među građanima koja nije reprezentativna, ali među svim ispitanicima donosi isti odgovor. Dokumentarni film upotpunile su privatne arhivske snimke sugovornika, a autentičnosti su pridonijele i starije privatne snimke autorica, kao i snimke s YouTube-a koje su filmu donijele raznolikost, dinamiku i autentičnost
Medijsko izvještavanje o studentskim pravima: produkcija TV reportaže o sigurnosti studentskih domova
No full textFokus rada je na produkcijskom procesu izrade televizijske reportaže o sigurnosti u dva zagrebačka studentska doma: "Stjepan Radić" i "Cvjetno naselje", s naglaskom na prikazivanju kontrasta u percepciji sigurnosti među njihovim stanarima. Cilj je bio kroz audiovizualni pristup dočarati različite uvjete i osjećaje sigurnosti u ovim domovima, te prenijeti te razlike gledateljima na način koji potiče empatiju i razumijevanje. Audiovizualni prikaz ovakvih tema ključan je za mlade publike jer video format, u kojem dominiraju slike i zvuk, najbolje drži njihovu pažnju i omogućuje lakše razumijevanje i povezivanje s prikazanim sadržajem. Uzimajući u obzir da mladi najviše konzumiraju informacije putem društvenih mreža i video formata, ovakav pristup omogućuje da se poruka učinkovitije prenese i potakne kritičko promišljanje o temama koje se tiču njihove svakodnevice. Poseban naglasak stavljen je na produkcijske izazove i kreativne odluke koje su oblikovale konačnu verziju reportaže. Priprema je zahtijevala detaljno planiranje, uključujući odabir autentičnih lokacija za snimanje, poput studentskih soba, osmišljavanje sekvenci koje bi vjerno prikazale stvarne situacije, poput krađa u "Stjepanu Radiću", te organizaciju intervjua sa studentima i stručnjacima. Cilj je bio zadržati autentičnost i prirodnost iskaza, što je predstavljalo značajan izazov u produkciji. Rezultati istraživanja kroz reportažu jasno ukazuju na razlike u osjećaju sigurnosti među studentima u ova dva doma. Audiovizualni medij je odabran kao najučinkovitiji alat za prikazivanje ovih razlika, omogućujući gledateljima da se poistovjete s prikazanim problemima i razviju dublje razumijevanje sigurnosnih izazova s kojima se studenti suočavaju. Glavni izazovi u produkciji uključivali su osiguravanje vjerodostojnog prikaza sigurnosnih problema, planiranje i snimanje sekvenci koje su trebale prenijeti stvarnu atmosferu života u domovima, kao i tehničke aspekte montaže i prilagodbe zvuka. Ovaj rad naglašava važnost produkcijskog procesa u stvaranju medijskog sadržaja koji uspješno komunicira društveno relevantne teme, potičući pritom kritičko promišljanje i osviještenost publike
Uloga UN-a u Arapsko-izraelskom sukobu 1948.
No full textArapsko-izraelski sukob 1948. izbija uslijed proglašenja države Izrael 14. svibnja te ostaje aktualan i u današnje doba. Dva sukobljena aktera, židovski i arapski narod vođeni su suprotstavljenim ideologijama; cionizmom koji tumači židovsko pravo na povratak i ostvaruje stoljetni san o formiranju nacionalne države, te arapskim nacionalizmom koji se borio protiv židovskog naroda u cilju očuvanja teritorijalnog integriteta, ali i uspostavi suvereniteta na tom području. Međunarodni akteri čija je uloga rasla u razvijanju daljnjeg tijeka sukoba su Velika Britanija te Ujedinjeni narodi. U tom kontekstu za određivanje budućnosti palestinskog teritorija te židovskog i arapskog naroda donesene su Balfourova deklaracija, odnosno 1947. UN osniva Posebno povjerenstvo za Palestinu (UNSCOP) kako bi donijelo dugoročno rješenje po pitanju palestinskog prostora i odnosa Židova i Arapa. Planom podjele u Rezoluciji 181 obje strane nisu bile u potpunosti zadovoljne, no Židovi su odlučili prihvatiti dodijeljen teritorij i formirati Državu, dok su Arapi unatoč diplomatskim naporima od strane međunarodnih aktera te mirnom politikom Židova usmjerenom k njima, jedino rješenje vidjeli u sukobu
Perspectives on the Implementation of the European Union Measures for the Climate and Digital Transition in Croatia
No full textDigitalna i klimatska politika dva su ključna izazova s kojima se suočava EU, ali i prilike za stvaranje održive i prosperitetne budućnosti. Strategija dvostruke tranzicije osigurava sveobuhvatan pristup rješavanju ovih izazova, uz korake koje je EU poduzela za postizanje klimatskih ciljeva kroz podršku digitalnoj transformaciji. Daljnja ulaganja u inovacije i obrazovanje te uspostavljanje zakonodavnih okvira koji podržavaju održivi razvoj omogućit će EU da značajno pridonese globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i borbu protiv klimatskih promjena. Republika Hrvatska, kao članica EU-a, igra ključnu ulogu u ovom procesu. Međutim, analiza koja pozicionira Hrvatsku u odnosu na ostale države članice pokazuje da Hrvatska i dalje zaostaje u provedbi ovih mjera, a razlozi za to uključuju nezainteresiranost ključnih aktera i nedovoljnu podršku nacionalnih vlasti. Stoga, od iznimne je važnosti istražiti provedbu strategije dvostruke tranzicije u Hrvatskoj, identificirati prepreke i izazove te pronaći načine za njihovo prevladavanje kako bi se postigla uspješna i djelotvorna implementacija ovih politika.Digital and climate policies are two key challenges facing the EU, but they also present opportunities to create a sustainable and prosperous future. The Twin Transition strategy ensures a comprehensive approach to addressing these challenges, with steps the EU has taken to achieve climate goals through supporting digital transformation. Further investments in innovation and education, along with the establishment of legislative frameworks that support sustainable development, will enable the EU to significantly contribute to global efforts to reduce greenhouse gas emissions and combat climate change. The Republic of Croatia, as an EU member state, plays a crucial role in this process. However, an analysis positioning Croatia in relation to other member states shows that Croatia still lags in implementing these measures and reasons for this include the disinterest of key stakeholders and insufficient support from national authorities. Therefore, it is essential to explore the implementation of the Twin Transitions strategy in Croatia, identify obstacles and challenges, and find ways to overcome them to achieve successful and effective implementation of these policies
Pojava influencer marketinga i utjecaj na potrošačke navike mladih
No full textU ovom radu govori se o pojavi i utjecaju influencer marketinga na potrošačke navike kod mladih, dobrim i lošim stranama istoga, koliko je povjerenje u influencere i plaćene reklame. Predmet istraživanja ovog rada bili su odnosi i procesi koji se tiču kupovine te ponajviše čimbenika koji imaju utjecaj na kupovinu i donošenje odluka pojedinaca. Tema rada vezana je za internetski marketing tj. influencer marketing i resurse koji se mogu iskoristiti putem njega. Digitalni ili internetski marketing novi je fenomen i on omogućuje lakše poslovanje brendovima koji svoju publiku mogu privući preko različitih online kanala. Ovaj rad imao je za cilj ukazati na neke od načina na koje se utjecajne osobe promiču na društvenim medijima te kako one utječu na potrošačke navike i odluke pri kupnji kod mladih. Od porasta obujma i raznolikosti marketinških alata, do promjena u načinu njihove izrade, distribucije i gledanja, čini se da su društvene mreže neprepoznatljivije
The Montenegro's joining process to NATO and European Union in the regional context
No full textPremda brojem stanovnika najmanja država Zapadnog Balkana te jedna od najmanjih na europskom kontinentu, Crna Gora prema svom geostrateškom i geopolitičkom položaju predstavlja važan subjekt međunarodnih odnosa, ne samo u regionalnom kontekstu. Kao sredozemna zemlja koja graniči s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Kosovom i Albanijom, Crna Gora je važan partner inozemnim akterima te je i sama akter koji može dati prevlast određenoj politici i njezinim nositeljima. Stoga ne čudi da se i unutar Crne Gore i izvan nje analiziraju procesi njezina pridruživanja NATO-u koje je ostvareno 2017. te aktualni proces pridruživanja Europskoj uniji koji je čak i u nazivu nove crnogorske vladajuće političke stranke Pokret Evropa sad! Nakon 2006. godine kad je na referendumu obnovila svoju državnu neovisnost, Crna Gora u kontinuitetu pokazuje jasan vanjskopolitički smjer priključivanja ključnim euroatlantskim integracijama neovisno o recentnim političkim promjenama pa i unutarpolitičkim krizama. Također, dio crnogorske vanjskopolitičke strategije je i aktivno sudjelovanje u regionalnim inicijativama. Pritom svakako treba naglasiti korelaciju između interesa same Crne Gore i njezinih političkih aktera, što na vlasti, što u oporbi i – integraciju kojoj teži, posebice u regionalnom kontekstu koji je određen i dalje posljedicama ratnog raspada bivše Jugoslavije, krizama u pojedinim državama u okruženju te njihovim međusobnim odnosima. Napokon, za crnogorski vanjskopolitički položaj zainteresirane su i velike svjetske sile od europskih država i SAD-a do Ruske Federacije i NR Kine. Cilj ovog rada koji se temelji na studiji slučaja jest analizirati i interpretirati složenost vanjskopolitičkog položaja Crne Gore, njezinu posebnost unutar regije Zapadnog Balkana te pridruživanje NATO- u i Europskoj uniji kao primarni vanjskopolitički cilj trajnije stabilizacije unutarnjih i vanjskih prilika kada je posrijedi Crna Gora, poglavito u svjetlu obnove njezine državnosti, ali i propitivanja crnogorskih odnosa sa susjedima poput Srbije i Kosova te ključnih svjetskih sila.Although the smallest country in the Western Balkans in terms of population and one of the smallest on the European continent, due to its geostrategic and geopolitical position, Montenegro represents an important subject of international relations, not only in the regional context. As a Mediterranean country bordering Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Kosovo and Albania, Montenegro is an important partner to foreign actors and is itself an actor that can give dominance to a certain policy and its holders. Therefore, it is not surprising that the processes of its accession to NATO, which was achieved in 2017, and the current process of joining the European Union, which is even in the name of the new Montenegrin ruling political party, Movement of Europe now, are being analyzed both inside and outside of Montenegro. After 2006, when it renewed its state independence in a referendum, Montenegro continuously shows a clear foreign policy direction of including key Euro-Atlantic integrations, regardless of recent political changes and internal political crises. It is also part of the Montenegrin foreign policy strategy and actively participates in regional initiatives. At the same time, the correlation between the interests of Montenegro itself and its political actors, both in power and in the opposition, and the integration it strives for, especially in the regional context, which is still determined by the consequences of the war breakup of the former Yugoslavia, crises in certain countries in the surrounding area, should be emphasized. in their mutual relations. Finally, major world powers, from European countries and the USA to the Russian Federation and the People's Republic of China, are interested in Montenegro's foreign policy position. The aim of this work, which is based on a case study, is to analyze and interpret the complexity of Montenegro's foreign policy position, its uniqueness within the Western Balkans region, and joining NATO and the European Union as the primary foreign policy goal of a more permanent stabilization of internal and external conditions when Montenegro is in the middle, especially in the light of the restoration of its statehood, but also of questioning Montenegrin relations with neighbors such as Serbia and Kosovo and key world powers
Politika Crne Gore prema pristupanju Europskoj Uniji od 2008. godine do 2020. godine
No full textU posljednjih nekoliko desetljeća, proces europskih integracija predstavlja ključni politički cilj mnogih zemalja u regiji jugoistočne Europe. Osamostaljenjem 2006 godine Crna je Gora kao svoj glavni cilj vanjske politike stavila pristupanje NATO-u i Europskoj Uniji (EU). Ovaj završni rad ima za cilj detaljno istražiti politiku Crne Gore prema pristupanju Europskoj uniji u razdoblju od 2008. do 2020. godine. U prvom dijelu rada prikazat će se put pregovora Crne Gore s EU i njen utjecaj na ekonomiju i pravosuđe, zatim će se prikazati unutarnji odnosi u kontekstu europske integracije te će se na kraju predstaviti mišljenje javnog mijenja u Crnoj Gori i ključni izazovi u nastavku pregovora Crne Gore i EU
The effect of EU membership on foreign direct investments in Croatia
No full textDiplomski rad bavi se izravnim stranim investicijama u Hrvatskoj od stjecanja neovisnosti. Rad nastoji objasniti sustav stranih investicija, proces privlačenja, administrativnih postupaka te na koji je način Hrvatska od osamostaljenja iskoristila svoje mogućnosti kako bi u što većoj mjeri uspjela privući inozemne investicije. Rad opisuje i utjecaj kriza na investicije. Investicije su ključne za istraživanje jer mogu doprinijeti gospodarskom rastu i prosperitetu. Istraživanje se bavi mjerenjem uspješnosti privlačenja izravnih stranih investicija u Hrvatsku kao jednim od ključnih faktora modernizacije i razvoja zemlje. Kroz deskriptivnu analizu, te studiju slučaja, istraživačkim se radom nastoji popuniti praznina u literaturi uzevši u obzir istraživano razdoblje od 2013. godine to jest godine ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Uz sekundarne izvore i statističke podatke. Istraživačko pitanje jest je li Hrvatska uspješna u privlačenju izravnih stranih investicija od ulaska u Europsku uniju?The thesis is analyzing foreign direct investments in Croatia since independence. Thesis tries to explain the system of foreign investments, the process of attraction of it, administrative procedures and how Croatia has used its opportunities since independence in order to attract foreign investments as much as possible. The thesis also describes the impact of crises on investments. Investments are key to research because they can contribute to economic growth and prosperity. In the research there are pointed out impacts of measuring the success of attracting foreign direct investment to Croatia as one of the key factors in the country's modernization and development. Through a descriptive analysis and a case study, the research tries to fill the gaps in the literature, taking into account the researched period from 2013, that is, the year of Croatia's accession into the European Union. All with secondary sources and statistical data. The research question is whether Croatia has been successful in attracting foreign direct investment since joining the European Union