2611 research outputs found
Sort by
CIA's covert actions as an instrument of US foreign policy
No full textPrimarni alati vanjske politike SAD-a uključuju vojnu pomoć, diplomaciju i inozemnu pomoć. Ali kada ti alati postanu neprimjenjivi za određeni problem, ili kada donositelji odluka ne žele biti vidljivi, tradicionalno se okreću tajnim akcijama. Za provođenje tajnih akcija zadužena je CIA. Gotovo uvijek zadiru u unutarnje poslove druge zemlje i mogu dovesti do gubitka ljudskih života. Većina tajnih akcija poduzetih u četiri desetljeća nakon Drugog svjetskog rata bile su dio politike osmišljene za obuzdavanje komunizma u Sovjetskom Savezu i drugim komunističkim zemljama. Završetkom Hladnog rada ponovno se preispituje uloga tajnih akcija koje se mogu promijeniti tijekom vremena, ali potreba za njima nikada neće prestati sve dok postoje prijetnje slobodi i sigurnosti građana i gospodarstva zemlje.The primary tools of US foreign policy include military aid, diplomacy, and foreign aid. But when these tools become inapplicable to a particular problem, or when decision makers don't want to be seen, they traditionally turn to covert action. CIA is in charge for conducting covert action.
Almost always, they intrude upon another country's internal affairs and can result in the loss of human life. Most covert actions undertaken in the four decades after World War II were part of larger policies designed to contain the Soviet Union and other communist countries. With the end of the Cold War, the role of covert actions is being reassessed but the need for them will never end as long as there are threats to the freedom and security of citizens and the country's economy
Securitization of irregular migration in the Republic of Croatia from the critical geopolitics perspective
No full textSredišnji cilj disertacije je istražiti geopolitičke diskurse vezane uz iregularne migracije i migratorne procese u Republici Hrvatskoj koji se pojavljuju u jeku i nakon „migracijske krize“ iz 2015./2016. godine. Geopolitički diskursi u radu se promatraju u sklopu procesa sekuritizacije kao društvena konstrukcija iz koje proizlaze materijalni i nematerijalni interesi Hrvatske kao tranzitne zemlje, stoga se istraživanju pristupa iz perspektive kritičkog konstruktivizma.
Iako se migratorni procesi kao globalni fenomen mogu istraživati iz perspektive strukturalne geopolitike, rad se temelji na istraživanju iz perspektiva popularne, praktične i formalne geopolitike koje su usmjerene na državnu razinu. Koristeći teoriju sekuritizacije kritičkih sigurnosnih studija, u radu se, u okviru kritičke geopolitike, analiziraju geopolitički diskursi proizašli iz djelovanja medija (popularna geopolitika); političkih govora i državnih akcija (praktična geopolitika); i strateških studija i zakonskih akata (formalna geopolitika). Prema tome, u okviru geopolitičkih diskursa, proces sekuritizacije iregularnih migracija istražen je na diskurzivnoj, praktičnoj i normativnoj razini.
Prvi dio vremenskog okvira uključuje razdoblje od 1. listopada 2015. godine do 31. ožujka 2016. godine, odnosno od točke prekretnice „migracijske krize“ do potpisivanja sporazuma između Europske unije i Turske s ciljem zaustavljanja masovnih migracija prema EU. Drugi dio vremenskog okvira uključuje cijelu 2019. godinu za koju je, u odnosu na 2017. i 2018. godinu, karakterističan povećan broj iregularnih graničnih prelazaka iz Bosne i Hercegovine. Kako bi rezultati istraživanja bili plauzibilniji, vremenski odmak između dva istraživačka razdoblja neophodan je za istraživanje procesa sekuritizacije iregularnih migracija. Istraživanjem nije obuhvaćeno razdoblje nakon 2019. godine zbog značajnog učinka pandemije COVID-19 na smanjenje intenziteta iregularnih migracija u Hrvatskoj.
Na razini popularne geopolitike u sklopu kvalitativne analize sadržaja i primjenom koncepta uokvirivanja istražuje se jesu li iregularni migranti unutar generičkih okvira u novinskim člancima predstavljeni kao sigurnosna prijetnja. Kao jedinice analize koriste se novinski članci iz četiri domaće tiskovine: Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, Nacionala i Globusa. Na razini praktične geopolitike istraživanju se pristupa prema istom principu, međutim jedinice analize su izjave političkih i nepolitičkih aktera u kojima prezentiraju vlastite stavove o iregularnim migrantima. Osim toga, na razini praktične geopolitike u okvirima Strategije integriranog upravljanja granicom RH kao krovnog strateškog dokumenta kojim se provodi nadzor državne granice u praktičnom pogledu, analiziraju se tehničke i operativne mjere koje su planirane ili provedene, a čiji se primjeri utvrđuju i analiziraju u sklopu navedenih tiskovina. Na razini formalne geopolitike normativnom analizom istražuju se institucionalni indikatori u sklopu pravnog okvira kako bi se utvrdilo jesu li nakon „migracijske krize“ iz 2015./2016. godine usvojene izmjene i dopune koje ukazuju na sekuritizaciju iregularnih migracija u Hrvatskoj.
Unatoč humanitarnom pristupu Hrvatske u rješavanju problema masovnih migracija prema EU tijekom 2015./2016. godine, istraživanje je pokazalo kako su iregularni migranti na diskurzivnoj razini u sklopu popularnog i praktičnog geopolitičkog diskursa u oba istraživačka razdoblja predstavljeni kao sigurnosna prijetnja. Osim toga, u sklopu istraživanja na razini praktične geopolitike utvrđen je veći broj primjera provođenja sekuritizacije iregularnih migracija kroz praksu, pogotovo tijekom 2019. godine, dok je na razini formalne geopolitike u sklopu pravnog okvira utvrđen značajan broj izmjena i dopuna prema kojima je zakonski omogućeno provođenje niza različitih mjera s ciljem suzbijanja iregularnih migracija. Pokazalo se kako iregularne migracije nisu predstavljene kao objektivna sigurnosna ugroza, nego odražavaju intersubjektivnu društvenu i političku konstrukciju kojom se proizvode geopolitičke imaginacije i geopolitički kodovi koji su usko vezani uz materijalne i nematerijalne geopolitičke interese Hrvatske.
Rezultati istraživanja pokazuju kako je u sklopu geopolitičkog diskursa prisutno jačanje postojećih geopolitičkih kodova koji su ukorijenjeni u geopolitičke imaginacije Hrvatske, ali i EU. Hrvatska sekuritizacijom iregularnih migracija nastoji zaštititi uspostavljeni sustav geopolitičkog značaja i moći EU u odnosu na države trećeg svijeta, a iregularni migranti, kao konstruirana prijetnja, predstavljaju jednu od ključnih odrednica geopolitičkog diskursa u kontekstu postizanja geopolitičkih interesa. Sekuritizacijom iregularnih migracija Hrvatska nastoji ostvariti važan nacionalni interes, a to je ulazak u Schengenski prostor. Međutim, osim ekonomskih i sigurnosnih interesa koje donosi ulazak u Schengenski prostor, sekuritizacijom iregularnih migracija Hrvatska ima za cilj zaštititi kulturnu homogenost i ustaljene europske identitete kako bi se bolje pozicionirala na međunarodnom planu i brendirala se kroz imidž sigurnog partnera zemljama Zapadne Europe s kojima dijeli slične identitete i geopolitičke interese.The main aim of the dissertation is to investigate the geopolitical discourses related to irregular migration and migratory processes in the Republic of Croatia, emerging during and after the „migration crisis“ of 2015/2016. The geopolitical discourses in the dissertation are examined as a social construction from which both material and non-material interests of Croatia as a transit country derive. Therefore, the approach to research is grounded in the perspective of critical constructivism.
Although migratory processes as a global phenomenon can be examined from the perspective of structural geopolitics, this dissertation is grounded in research from the standpoints of popular, practical, and formal geopolitics, specifically directed at the state level. Using the securitization theory of critical security studies, within the framework of critical geopolitics, the paper analyses geopolitical discourses emanating from media activities (popular geopolitics); political speeches and state actions (practical geopolitics); and strategic studies and legal acts (formal geopolitics). Consequently, within the realm of geopolitical discourses, the process of securitization of irregular migrations is investigated at discursive, practical, and normative levels.
The first part of the temporal framework encompasses the period from October 1, 2015, to March 31, 2016, marking the pivotal juncture of the „migration crisis“ to the signing of the agreement between the European Union and Turkey aimed at halting mass migrations towards the EU. The second part of the temporal framework includes the entire year of 2019, characterized by an increased number of irregular border crossings from neighbouring Bosnia and Herzegovina in comparison to 2017 and 2018. To enhance the credibility of the research results, a temporal gap between the two investigative periods is necessary for exploring the processes of securitization of irregular migrations. The study does not cover the period after 2019 due to the significant impact of the COVID-19 pandemic on reducing the intensity of irregular migrations in Croatia.
At the level of popular geopolitics, as part of a qualitative content analysis utilizing the framing concept, the research investigates whether irregular migrants are portrayed as a security threat within generic frames in newspaper articles. The units of analysis consist of articles from four domestic newspapers: Večernji list, Jutarnji list, Nacional, and Globus. On the practical geopolitics level, the study is approached according to the same principle; however, the units of analysis comprise statements from political and non-political actors expressing their perspectives on irregular migrants. Additionally, within the framework of practical geopolitics under the Croatian Strategy for Integrated Border Management, recognized as the overarching strategic document for state border surveillance in practical terms, technical and operational measures that are planned or implemented are analysed. Examples of these measures are determined and scrutinized within the aforementioned publications. On the level of formal geopolitics, a normative analysis investigates institutional indicators within the legal framework to ascertain whether amendments adopted post the „migration crisis“ of 2015/2016 indicate the securitization of irregular migration in Croatia.
Despite the humanitarian approach in addressing mass migrations towards the EU during the 2015/2016 period, the research has revealed that irregular migrants, at the discursive level within both popular and practical geopolitical discourses in both investigative periods, were portrayed as a security threat. Furthermore, within practical geopolitics, a considerable number of instances of securitization of irregular migrations were identified in practice, especially during 2019. On the level of formal geopolitics within the legal framework, a significant number of amendments were noted, enabling the legal implementation of various measures aimed at suppressing irregular migrations and enhancing surveillance upon their entry, movement, and stay in Croatia and the EU. It has been demonstrated that irregular migrations are not depicted as an objective security threat but rather reflect an intersubjective social and political construction that generates geopolitical imaginations and codes closely tied to Croatia's material and non-material geopolitical interests.
The research results demonstrate the reinforcement of existing geopolitical codes embedded in the geopolitical imaginations of both Croatia and the EU within the geopolitical discourse. Through the securitization of irregular migrations, Croatia seeks to safeguard the established system of geopolitical significance and power of the EU in relation to third-world countries. Irregular migrants, constructed as a threat, constitute a key determinant within the geopolitical discourse in the pursuit of geopolitical interests. By securitizing irregular migrations, Croatia aimed to achieve its primary national interest, entry into the Schengen area. However, beyond the economic and security interests associated with entering the Schengen area, the securitization of irregular migrations in Croatia aims to protect cultural homogeneity and entrenched European identities. This positioning is intended to enhance Croatia's international standing and brand itself as a secure partner to Western European countries with similar identities and geopolitical interests
Shaping the perception of youth people in Croatia through social media
No full textDruštvene mreže postale su dio svakodnevnog života bez kojega je danas teško zamisliti moderno društvo. Danas se preko njih najlakše dolazi do informacija, a njihova interaktivnost omogućava korisnicima dijeljenje sadržaja, komentiranje i praćenje onoga što se događa. Korisnici društvenih mreža u najvećoj su mjeri mladi ljudi zbog konstantnog suživota s tehnologijom, a sadržaj koji mladi prate najčešće je zabavne tematike. Upravo zato zanimljivo je obratiti pozornost u kolikoj mjeri mladi prate politiku na društvenim mrežama i koliki utjecaj imaju na njihovu percepciju. S time se otvara mogućnost da mladi lakše dolaze do informacija o političkim aktualnostima i da mogu biti u stalnom toku onoga što se događa na hrvatskoj političkoj sceni. Ipak, valja u obzir uzeti činjenicu da mladi izbjegavaju takvu vrstu sadržaja kao i činjenicu da politici pristupaju prilično pasivno i apolitično.
Politička pismenost trebala bi biti sastavni dio školskih obrazovnih sustava što u Hrvatskoj nije slučaj. Stoga i ne čudi da je interes mladih kao i njihovo znanje o politici na minimalnoj razini. Ovo istraživanje omogućuje uvid u percepciju mladih o politici u Hrvatskoj i od kolike važnosti društvene mreže utječu na njihovo oblikovanje stavova i mišljenja. Također, ističe kako se zanimanje mladih za politiku u Hrvatskoj počelo buditi, no još uvijek nedovoljno. Rezultati pokazuju kako mladi svakodnevno koriste društvene mreže kao i činjenicu da najviše političkog sadržaja prate upravo posredstvom društvenih mreža.Social media have become a part of everyday life and without them it is difficult to imagine modern society today. In today’s world, they are easiest way to get information and their interactivity allows users to share content, comments and follow what is happening in other lives. The users of social media are mostly young people due to their constant coexistence with technology, and the content that young people follow is mostly entertainment. That is why it is interesting to pay attention to the extent to which young follow politics on social media and how much influence it has on their perception. This opens up the possibility that young people can more easily get information about current political happenings and that they can be in constant flow of what is happening on the Croatian political scene. However, it is necessary to take into consideration the fact that young people avoid this type of content, as well as the fact, that they approach politics rather passively and apolitically.
Political literacy should be an integral part of school education systems which is not the case in Croatia. Therefore, it is not surprising that the interest of young people, as well as their knowledge of politics, is at bare minimum. This research provides an insight into young people’s perception of politics in Croatia and the importance of social media in shaping their attitudes and opinions. It also points out that the interest of young people in politics in Croatia has started to awaken but it is still not enough. The results show that young people use social media every day, as well as the fact that they follow the most political content through social media
Analysis of Intelligence Failure: The outbreak of Covid-19 pandemic
No full textU radu se razmatra obavještajna pogreška do koje je došlo tijekom izbijanja pandemije Covid-19. Pregledom literature je ustanovljeno da su ključni zadaci obavještajne zajednice prilikom izbijanja zaraznih bolesti rano otkrivanje i upozorenje, kao i analiza ponašanja država u kojima je došlo do izbijanja pandemije. Obavještajna zajednica uspoređuje službene izjave koje izdaju pogođene države sa informacijama koje su dobivene vlastitim metodama prikupljanja. Na taj način se najbolje može procijeniti stvarna ozbiljnost problema, te razina transparentnosti pogođene države. Rad analizira djelovanje obavještajne zajednice i političkog vodstva SAD-a u periodu između prosinca 2019. i ožujka 2020. godine što odgovara razdoblju od pojave prvih informacija o izbijanju tada neidentificirane bolesti do proglašenja pandemije od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Obavještajna pogreška se analizira s aspekta političkog vodstva, izdanih upozorenja, organizacijskih prepreka i analitičkih izazova. Zaključak rada je da iako su utvrđeni određeni nedostaci u organizaciji i djelovanju obavještajne zajednice, do obavještajne pogreške je došlo zbog ignoriranja upozorenja, te izostanka reakcije od strane političkog vrha. Obavještajna zajednica je dovoljno rano u razvoju bolesti upozorila na prijetnju. Ključni problem predstavlja to što izvještaji obavještajne zajednice nisu imali utjecaj na donositelje odluka.The paper examines an intelligence failure that occurred during the outbreak of the Covid-19 pandemic. Through a literature review, it has been determined that the role of the intelligence community during the emergence of infectious diseases involves early detection and warning, as well as analyzing the behavior of states where pandemics have occurred. The intelligence community compares official statements issued by affected states with information obtained through its own collection methods. This approach best allows for assessing the true severity of the problem and the transparency of the affected state. The paper analyzes the actions of the intelligence community and the political leadership of the United States between December 2019 and March 2020, corresponding to the period from the first emergence of information about an unidentified disease to the declaration of a pandemic by the World Health Organization. The intelligence failure is examined from the perspective of political leadership, issued warnings, organizational barriers, and analytical challenges. The conclusion of the paper is that, although certain deficiencies in the organization and functioning of the intelligence community were identified, the intelligence failure occurred due to the disregard of warnings and the absence of reaction from the political leadership. The intelligence community sufficiently early warned about the threat posed by the disease. The key issue lies in the fact that the reports of the intelligence community did not have an impact on decision-makers
Education Curriculum Development Policy in the Republic of Croatia from 2005 to 2023
No full textAutor u radu analizira politiku razvoja obrazovnog kurikula u Republici Hrvatskoj. Kratkim, početnim pregledom kurikularnih promjena u obrazovnoj politici od postizanja neovisnost, a zatim i detaljnom analizom razvoja iste od 2005. godine pa sve do danas, autor pristupa problemu s ciljem ispitivanja razloga i uvjeta koji su doveli do izostanka implementacije Cjelovite kurikularne reforme (CKR). Svrha istraživanja sadržana je u analizi CKR koristeći okvir višestrukih tokova Johna Kingdona s fokusom na politički tok. Samo istraživanje provedeno je analizom dokumenata te internetskih stranica državnih institucija i različitih medija. Zaključno, nakon provedene analize autor dolazi do uvida u povezanost politike i sukoba unutar nje s neprovođenje CKR.In this paper, the author analyzes the policy of educational curriculum development in the Republic of Croatia. With a short, initial overview of curricular changes in educational policy since achieving independence, and then with a detailed analysis of its development from 2005 until today, the author approaches the problem with the aim of examining the reasons and conditions that led to the lack of implementation of the Comprehensive curricular reform (CCR). The purpose of the research is contained in the analysis of CCR using John Kingdon's multiple stream framework with a focus on the politics stream. The research itself was conducted by analyzing documents and websites of state institutions and various media. In conclusion, after the analysis, the author comes to an insight into the connection between politics and the conflicts within it, with the non-implementation of the CCR
Weber's understanding of democracy in light of his political writings
No full textAutor u radu analizira Weberovo shvaćanje demokracije kroz ključne koncepte poput legitimnosti, racionalizacije, karizme i uloge države. Kroz detaljnu analizu Weberovih teorija, istražena je napetost između efikasnog političkog vodstva i očuvanja demokratskih principa. Poseban naglasak stavljen je na Weberovu kritiku plebiscitarne demokracije i rizike koje nosi karizmatično vodstvo. Rad također razmatra važnost povijesnog i kulturnog konteksta u procesu demokratizacije na primjerima Njemačke i Rusije. Zaključeno je da Weberove ideje ostaju iznimno relevantne za razumijevanje suvremenih izazova s kojima se demokracije suočavaju.The author in the paper analyzes Weber's understanding of democracy through key concepts such as legitimacy, rationalization, charisma, and the role of the state. Through a detailed analysis of Weber's theories, the tension between effective political leadership and the preservation of democratic principles is explored. Special emphasis is placed on Weber's critique of plebiscitary democracy and the risks posed by charismatic leadership. The paper also considers the importance of historical and cultural context in the democratization process, with examples from Germany and Russia. It concludes that Weber's ideas remain highly relevant for understanding the contemporary challenges faced by democracies
Demokratski izazovi i tranzicija u Mađarskoj : analiza političkog vodstva Viktora Orbana
No full textDemokratski izazovi i tranzicija u Mađarskoj pod vodstvom Viktora Orbana predstavljaju složenu temu koja uključuje preispitivanje tradicionalnih demokratskih normi i vrijednosti u zemlji. Od dolaska na vlast 2010. godine, Orbanova vlada je usvojila niz politika koje su promijenile političku, pravosudnu i medijsku scenu u Mađarskoj, što je dovelo do zabrinutosti međunarodne zajednice i unutar Europske unije. Ove promjene uključuju konsolidaciju moći, ograničavanje neovisnosti sudstva i smanjenje slobode medija, čime se postavlja pitanje dugoročne održivosti demokracije u zemlji. Orbanov politički stil, često opisan kao "neliberalna demokracija", izazvao je podjele unutar mađarskog društva, ali i šire unutar Europske unije. Njegova retorika protiv imigracije, te naglašavanje nacionalnog suvereniteta, pridonijeli su jačanju podrške među određenim dijelovima populacije, dok su istovremeno izazvali kritike zbog narušavanja temeljnih prava i sloboda. U ovom kontekstu, Mađarska se suočava s izazovima u očuvanju demokratskih standarda i vladavine prava, što ima implikacije ne samo na unutarnju politiku, nego i na njen položaj unutar Europske unije. Analiza političkog vodstva Viktora Orbana pruža uvid u šire trendove autokratizacije u Europi, gdje se postavlja pitanje koliko daleko jedna članica EU može odstupati od zajedničkih demokratskih vrijednosti, a da ne izazove ozbiljne posljedice. Njegov model upravljanja može poslužiti kao studija slučaja za razumijevanje tranzicijskih izazova s kojima se suočavaju zemlje koje su nominalno demokratske, ali u praksi pokazuju tendencije prema autoritarnijim oblicima vladavine
Venezuela za vladavine Nicolasa Madura u razdoblju od 2013. do 2023. godine
No full textNicolas Maduro trenutni je predsjednik Venezuele, a na vlasti je od 2013. godine. On je nasljednik Huga Chaveza, osnivača Bolivarske revolucije i lidera socijalističke partije u Venezueli. Madurova vladavina obilježena je ozbiljnom ekonomskom krizom, hiperinflacijom, nestašicama osnovnih namirnica i lijekova, te masovnim emigracijama stanovništva. Njegova vlast je također optužena za autoritarizam, s obzirom na represiju protiv opozicije, kontrolu nad sudstvom i manipulacije izbornim procesima. Maduro je suočen sa međunarodnim pritiscima, naročito od strane Sjedinjenih Država i Europske unije, koje ne priznaju njegovu vlast nakon osporavanih izbora 2018. godine. I pored toga, on zadržava podršku ključnih saveznika kao što su Rusija, Kina i Iran. Njegova vlada je optuživana i za kršenje ljudskih prava, što je dovelo do sankcija i dodatne izolacije Venezuele na globalnom nivou
Politički profil Margaret Thatcher kroz promjenu ekonomske politike i borbu s nogometnim huliganizmom
No full textCilj ovog završnog rada jest prikazati politički profil Margaret Thatcher tijekom njene političke karijere, od samih početaka, preko toga da je bila vođa opozicije do razdoblja u kojemu je bila premijerka Velike Britanije. Poseban fokus bit će na promjeni ekonomske politike i borbi s nogometnim huliganizmom, a istaknut će se i povezanost Thatcher s Hrvatskom
Interdependence of Social Responsibility and Perception of Global Brands among Consumers in Croatia
No full textOvaj diplomski rad istražuje složen odnos između društvene odgovornosti poslovanja (CSR) i percepcije globalnih brendova među potrošačima u Hrvatskoj. Primarni cilj istraživanja bio je utvrditi kako različite razine povezanosti s brendom (brand involvement) utječu na percepciju CSR-a te kako demografski čimbenici poput dobi, spola, obrazovanja i prihoda doprinose oblikovanju tih percepcija. Istraživanje je provedeno kvantitativnim pristupom, putem online ankete na reprezentativnom uzorku od 199 potrošača u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da potrošači s visokim stupnjem povezanosti s brendom značajno pozitivnije percipiraju CSR inicijative, smatrajući takve brendove etičnijima i pouzdanijima. S druge strane, potrošači s niskim stupnjem povezanosti manje su osjetljivi na CSR aktivnosti, često dajući prednost drugim čimbenicima kao što su cijena i kvaliteta proizvoda. Istraživanje također ističe ulogu demografskih varijabli, ukazujući na to da obrazovaniji i društveno osvješteniji potrošači više cijene CSR u svojim odlukama o kupnji. Zaključuje se da CSR ima ključnu ulogu u povećanju lojalnosti potrošača i imidža brenda, osobito među segmentima populacije koji su angažiraniji i informiraniji. Ovi uvidi doprinose širem razumijevanju strateške važnosti CSR-a u suvremenim marketinškim praksama i pružaju vrijedne smjernice za brendove koji žele ojačati svoju tržišnu poziciju putem društveno odgovornih inicijativa.This thesis explores the intricate relationship between corporate social responsibility (CSR) and the perception of global brands among consumers in Croatia. The research primarily aimed to identify how different levels of brand involvement influence consumer perceptions of CSR and how demographic factors such as age, gender, education, and income contribute to shaping these perceptions. A quantitative research approach was adopted, involving an online survey administered to a representative sample of 199 Croatian consumers. The findings reveal that consumers with high brand involvement are significantly more likely to perceive CSR initiatives positively, viewing such brands as more ethical and trustworthy. Conversely, consumers with low brand involvement exhibit less sensitivity to CSR activities, often prioritising other factors such as price and product quality. The research also highlights the role of demographic variables, indicating that more educated and socially aware consumers are more inclined to value CSR in their purchasing decisions. The study concludes that CSR plays a critical role in enhancing brand loyalty and brand image, especially among segments of the population that are more engaged and informed. These insights contribute to a broader understanding of the strategic importance of CSR in contemporary marketing practices and offer valuable guidance for brands seeking to strengthen their market position through socially responsible initiatives