2611 research outputs found
Sort by
Factors of immigration policy-making in Croatia
Veliki priljev radnih imigranata u Hrvatskoj naglasio je manjkavost imigracijske politike i izostanak sveobuhvatnog integracijskog sustava. Budući da stručna literatura koja se bavi hrvatskom imigracijskom politikom nije dovoljno opsežna te ne postoji velik broj analiza koje se bave spomenutom problematikom, cilj ovog rada jest identificirati faktore koji utječu na proces odlučivanja o hrvatskoj imigracijskoj politici. U svrhu obrade podataka, primijenjena je refleksivna tematska analiza i metoda kodiranja, dok se teorijski okvir oslanja na Kingdonov model višestrukih tokova. Analizom su identificirane tri teme – obrasci ponavljanja kodova koji karakteriziraju hrvatsku imigracijsku politiku, pri čemu je ključni faktor odlučivanja „potreba za nisko kvalificiranom radnom snagom“. Rezultati istraživanja upućuju na to da se odlučivanje o imigracijskoj politici prilagođava potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.The significant influx of labor migrants into Croatia has underscored the shortcomings of the country’s immigration policy and the absence of a comprehensive integration system. Given the limited scope of academic literature on Croatian immigration policy and the scarcity of analyses addressing this issue, the aim of this thesis is to identify the factors that shape the decision-making process in this policy area. To process the data, reflexive thematic analysis and coding methods were employed, while the theoretical framework draws on Kingdon’s Multiple Streams Model. The analysis identified three themes—recurring patterns of codes that characterize Croatian immigration policy—with the central decision-making factor being the “demand for low-skilled labor.” The findings suggest that immigration policy decisions in Croatia are primarily adapted to the needs of the domestic labor market
Integration of foreign workers in a local context: the case of the city of Zagreb
Rad se bavi integracijom inozemnih radnika s područja ''trećih zemalja'' u Republici Hrvatskoj, s glavnim fokusom na Grad Zagreb i ulogu lokalne zajednice u procesima integracije. Cilj rada je analizirati kako se odvija integracija inozemnih radnika, s naglaskom na konkretne politike, mjere, usluge i izazove u Gradu Zagrebu. Istraživanje se temelji na analizi statističkih podataka i regulatornog okvira te provedenim intervjuima s relevantnim dionicima. Rezultati pokazuju da Grad Zagreb prepoznaje važnost integracije i provodi mjere u suradnji s organizacijama civilnog društva, koje imaju ključnu ulogu u realizaciji integracijskih mjera. Međutim, integracija je još uvijek manjkava: ekonomska dimenzija integracije je ostvarena kroz participaciju na tržištu rada i zaposlenost, dok socijalna, kulturalna i politička ostaju nedovoljno razvijene zbog izostanka sustavnog pristupa na nacionalnoj razini, nedovoljne povezanosti domicilnog i useljeničkog stanovništva te različitog poimanja procesa integracije.This paper examines the integration of foreign workers from “third countries” in the Republic of Croatia, with a particular focus on the City of Zagreb and the role of the local community in integration processes. The main goal is to analyse how the integration of foreign workers is carried out, with emphasis on policies, measures, services, and challenges at the local level. The research is based on statistical data, the regulatory framework, and interviews with relevant stakeholders. The findings indicate that the City of Zagreb acknowledges the importance of integration and actively implements measures in cooperation with civil society organizations, which play a central role in the process. Nevertheless, integration remains incomplete: while the economic dimension is largely achieved through employment and labour market participation, the social, cultural, and political dimensions are still underdeveloped. This is primarily due to the absence of a comprehensive national integration strategy, limited interaction between local and migrant populations, and divergent understandings of the integration process
The Dayton Peace Agreement: geopolitical context, consequences and the future of Bosnia and Herzegovina
Daytonski mirovni sporazum, potpisan 1995. godine, označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini, ali i uspostavio složeni politički sustav koji i danas oblikuje državu. Ovaj rad istražuje geopolitičke uzroke koji su doveli do Daytonskog mirovnog sporazuma, njegov sadržaj i posljedice na Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Srbiju. Analizom dokumenta i njegovih 11 Aneksa razmatra se kako su definirane unutarnje granice, institucije i mehanizmi odlučivanja. Posebna pažnja posvećena je učinku sporazuma na stabilnost Bosne i Hercegovine, političke blokade i etničku fragmentaciju. Rad također istražuje ulogu međunarodne zajednice, Visokog predstavnika i pravne prepreke u procesu europskih integracija. Nadalje, proučavaju se pokušaji reforme ustava i mogućnosti za prilagodbu postojećeg sustava modernim političkim standardima. Zaključno, rad pruža pregled mogućih scenarija za budućnost Bosne i Hercegovine, analizirajući potencijalne institucionalne reforme i prijedloge koji bi omogućili funkcionalniju i održiviju političku strukturu. Kroz kvalitativnu analizu Daytonskog sporazuma, rad nudi temelj za raspravu o nužnim promjenama koje bi mogle unaprijediti političku stabilnost i ekonomski razvoj regije.The Dayton Peace Agreement, signed in 1995, marked the end of the war in Bosnia and Herzegovina, but also established a complex political system that still shapes the state today. This paper explores the geopolitical causes that led to the Dayton Peace Agreement, its content and its consequences for Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia. An analysis of the document and its 11 annexes examines how internal borders, institutions and decision-making mechanisms were defined. Special attention is paid to the impact of the agreement on the stability of Bosnia and Herzegovina, political blockade and ethnic fragmentation. The paper also explores the role of the international community, the High Representative and legal obstacles in the European integration process. Furthermore, it examines attempts at constitutional reform and the possibilities for adapting the existing system to modern political standards. In conclusion, the paper provides an overview of possible scenarios for the future of Bosnia and Herzegovina, analyzing potential institutional reforms and proposals that would enable a more functional and sustainable political structure. Through a quantitative and qualitative analysis of the Dayton Agreement, the paper offers a basis for a discussion of the necessary changes that could improve political stability and economic development in the region
Geopolitičke tenzije između EU-a i Rusije : Analiza suvremenih izazova
Rad analizira geopolitičke tenzije između EU i Rusije s naglaskom na ekonomsku dimenziju sukoba. Posebno se razmatra energetska ovisnost EU o Rusiji, učinci sankcija uvedenih nakon 2014. i 2022., te mjere Unije za diverzifikaciju izvora i jačanje otpornosti kroz plan REPowerEU. Analiziraju se i posljedice sankcija na gospodarstva EU i Rusije, pri čemu se naglašava asimetrična otpornost država članica
Ustavna povijest Francuske : od Francuske revolucije do Ustava Pete Republike
Rad kronološki prati ustavni razvoj Francuske od Francuske revolucije 1789.godine do Ustava Pete Republike donesenog 1958. i uspostave sustava vlasti s jakim predsjednikom te ustavne reforme koje su uslijedile u narednim godinama
"Fantasy" sports games and their influence on the sport fandom
U ovome diplomskom radu istražuje se utječe li sudjelovanje u fantasy sportskim igricama, preciznije Fantasy Premier League, na mijenjanje kulture praćenja sporta. Ovaj rad sadržava teorijski prikaz novog doba sporta koje je počelo digitalizacijom te uz to kroz pregled relevantne literature definira ključne pojmove sportske kulture, sportske publike, sportskog fandoma i spaja ih s fantasy sportskim igricama te analizira njihov utjecaj na sportsku publiku. Empirijski dio rada obuhvatio je razgovore s aktivnim sudionicima ige Fantasy Premier League s ciljem ispitivanja utjecaja fantasy sportskih igrica na kulturu praćenja sporta. Dobiveni rezultati pokazuju da fantasy sport svojim sudionicima potiče subjektivniji i individualniji pristup sportu i praćenju sportkih događanja, no uz to ne ruši tradicionalnu navijačku kulturu, već se na nju nadograđuje i postavlja neke nove oblike konzumacije i percepcije sporta.This thesis investigates whether participation in fantasy sports games, specifically Fantasy Premier League, influences the changing culture of sports consumption. This paper provides a theoretical overview of the new era of sports that began with digitalization, and through a review of relevant literature, defines key concepts such as sports culture, sports audience, and sports fandom, linking them with fantasy sports games and analysing their impact on the sports audience. The empirical section of the thesis involves interviews with active participants of the Fantasy Premier League game, aiming to examine the impact of fantasy sports games on the culture of sports consumption. The results indicate that fantasy sports encourage a more subjective and individualized approach to sports and sports events, but do not undermine traditional fan culture. Instead, they build upon it and introduce new forms of consumption and perception of sports
A threat to democracy during Donald Trump's presidential candidacy
Ovaj diplomski rad bavi se pitanjem ugroženosti demokracije u kontekstu porasta autoritarnih i populističkih tendencija unutar samih demokratskih sustava. Iako je trend opadanja demokracije primjetan i u Europi, u fokusu ovog rada je Donald Trump kojeg brojni politolozi vide kao jedan od glavnih uzroka pada demokratskih normi. Kroz analizu njegovog političkog djelovanja i njegovih nedemokratskih praksi, posebno za vrijeme dosadašnjih predsjedničkih kampanja, rad pokazuje kako akteri koji koriste demokratska sredstva za dolazak na vlast, mogu ugroziti demokraciju. Time se pokazuje da demokraciju ne treba uzimati 'zdravo za gotovo' te da trebaju postojati alati njezine zaštite. Pritom se u radu razmatra koncept militantne demokracije. Osmislio ga je Karl Loewenstein u prošlom stoljeću, smatrajući da demokracija mora biti 'militantna', odnosno da mora imati ugrađene mjere kojima, unatoč njenim načelima slobode i jednakosti, zabranjuje djelovanje ekstremnih političkih stranaka i pojedinaca. S obzirom na to da se do sada pokazalo da u Sjedinjenim Američkim Državama ne postoji dobar način kako bi se zaustavilo djelovanje nedemokratskog lidera kao što je Donald Trump, u radu se kao moguće rješenje predlaže militantna demokracija. Prema tome bi SAD trebao imati u zakonodavstvo ugrađene elemente tzv. militantne demokracije kojima bi se učinkovito moglo zabraniti političko djelovanje ekstremističkim subjektima odnosno svima koji ugrožavaju demokraciju. Zaključno, u SAD-u bi trebalo jasno definirati kako se i zbog čega nekome može oduzeti pravo na političko djelovanje jer se, izgleda, samo tako može zaustaviti daljnji prodor nedemokratskih lidera.This thesis deals with the issue of the threat to democracy in the context of the rise of authoritarian and populist tendencies within the democratic systems themselves. Although the trend of the decline of democracy is also noticeable in Europe, the focus of this paper is Donald Trump, who many political scientists see as one of the main causes of the decline of democratic norms. Through the analysis of his political activity and his undemocratic practices, especially during the previous presidential campaigns, the paper shows how actors who use democratic means to come to power can threaten democracy. This shows that democracy should not be taken 'for granted' and that there should be tools for its protection. The paper considers the concept of militant democracy. It was designed by Karl Loewenstein in the last century, who believed that democracy must be 'militant', that is, it must have built-in measures which, despite its principles of freedom and equality, prohibit the activities of extreme political parties and individuals. Given that it has so far been shown that there is no good way to stop the actions of an undemocratic leader such as Donald Trump in the United States of America, the paper proposes militant democracy as a possible solution. Therefore, the USA should have elements of militant democracy built into the legislation, which could effectively prohibit the political activity of extremist subjects, i.e. all those who threaten democracy. In conclusion, in the USA it should be clearly defined how and for what reason someone can be deprived of the right to political activity because, it seems, this is the only way to stop the further penetration of undemocratic leaders
The role of communication tools in promoting a theatre: the case of the satirical theatre Kerempuh
U 2024. godini u Hrvatskoj je zabilježen rad 159 kazališta, od čega je 103 profesionalnih sa stalnim scenama. Uz više od 14 tisuća izvedenih predstava i gotovo dva milijuna posjetitelja, vidljiv je kontinuiran rast kazališne produkcije i interesa publike. Međutim, većina kazališta još uvijek ne prepoznaje važnost marketinga i odnosa s javnošću, a društvene mreže često se zanemaruju kao alat komunikacije s publikom. Ovaj diplomski rad bavi se ulogom komunikacijskih alata u promociji kazališta, s fokusom na Satiričko kazalište Kerempuh kao primjer ustanove koja sustavno koristi digitalne medije, uz tradicionalne oblike promocije. Cilj rada je ispitati na koji način komunikacijski alati utječu na uspjeh promocije kazališta, kroz kvantitativno (online anketa) i kvalitativno (intervjui) istraživanje.In 2024, 159 theatres were registered in Croatia, of which 103 were professional with permanent stages. With more than 14 thousand performances and almost two million visitors, continuous growth in theatre production and audience interest is visible. However, most theatres still do not recognize the importance of marketing and public relations, and social networks are often neglected as a tool for communicating with the public. This thesis explores the role of communication tools in theatre promotion, focusing on Satirical Theatre Kerempuh as an example of an institution that systematically uses digital media alongside traditional forms of promotion. The aim of the thesis is to examine how communication tools influence the success of theatre promotion through quantitative (online survey) and qualitative (interviews) research
Creating communication in politics on social media: the cases of the election campaigns of Donald Trump and Kamala Harris
U provedenom istraživanju ispitan je način na koji je društvena mreža TikTok korištena u političkoj komunikaciji tijekom završne faze predsjedničke kampanje 2024. godine, s posebnim naglaskom na angažman pripadnika generacije Z. Analizom je obuhvaćeno sadržajno, tonalno i simboličko oblikovanje TikTok objava Donalda Trumpa i Kamale Harris u razdoblju od 22. listopada do 6. studenoga 2024. godine. Primijenjena je kombinacija kvalitativne i kvantitativne analize sadržaja, pri čemu je metodom ručnog kodiranja obrađeno ukupno 104 objave, 20 objava pripisanih Donaldu Trumpu i 84 Kamali Harris. Kategorizirane su verbalne i neverbalne komunikacijske varijable kako bi se omogućilo sustavno praćenje retoričkih i vizualnih obrazaca u objavljenim sadržajima. Objave Donalda Trumpa obilježene su autoritativnom retorikom, porukama kojima se aludira na prijetnju i nacionalnu sigurnost, uporabom polarizirajućih slogana te oslanjanjem na tradicionalnu simboliku. U objavama Kamale Harris, prepoznat je inkluzivan jezični izraz, s naglaskom na teme socijalne pravde, empatičan tonalitet, suvremeni estetski izražaj i raznolika reprezentacija. Utvrđeno je da je TikToku u okviru Trumpove kampanje dodijeljena selektivna uloga, pri čemu se platforma koristila kao sredstvo mobilizacije postojeće biračke baze putem političkog spektakla i retoričke konfrontacije. Suprotno tomu, u kampanji Kamale Harris zabilježeno je intenzivno i participativno korištenje TikToka, čime je ostvarena emocionalna rezonancija s mlađim biračima. Ovim istraživanjem ostvaren je doprinos razumijevanju procesa transformacije političke komunikacije u digitalnom okruženju. Poseban je naglasak stavljen na oblikovanje političkog identiteta putem društvenih mreža, čime je potvrđena važnost novih medijskih formata u strukturiranju suvremenog političkog diskursa.This research examined the use of the social media platform TikTok in political communication during the final phase of the 2024 U.S. presidential campaign, with a particular focus on the engagement of Generation Z. The analysis covered the content, tone, and symbolic structure of TikTok posts published by Donald Trump and Kamala Harris between October 22 and November 6, 2024. A combination of qualitative and quantitative content analysis was applied, with a total of 104 posts coded manually, 20 attributed to Donald Trump and 84 to Kamala Harris. Verbal and non-verbal communication variables were categorized to enable systematic tracking of rhetorical and visual patterns. Donald Trump's posts were characterized by authoritative rhetoric, messages alluding to threats and national security, the use of polarizing slogans, and reliance on traditional symbolism. In contrast, Kamala Harris's posts featured inclusive language, with a focus on themes of social justice, an empathetic tone, modern aesthetic elements, and diverse representation. It was found that TikTok was assigned a selective role in Trump's campaign and used primarily as a tool for mobilizing the existing voter base through political spectacle and rhetorical confrontation. On the other hand, Harris's campaign utilized TikTok intensively and participatively, achieving emotional resonance with younger voters. This study contributed to the understanding of how political messages are transformed into visual and emotional impulses within the digital space. Particular emphasis was placed on the role of social media in shaping political identity, confirming the significance of new media formats in the construction of contemporary political discourse
Analiza evolucije medijskih sustava u razdoblju digitalnih tehnologija
Ovaj rad bavi se analizom medijskih sustava i usporedbom modela zemalja od početaka 2000- ih godina do najnovijih istraživanja. Nastale su promjene u sustavu koje su se događale od ranijih istraživanja dimenzija kroz digitalizaciju čiji proces traje i danas. Rad je krenuo od definiranja medijskog sustava, nastavio detaljnijom analizom sustavnih dimenzija medijskog sustava te su naposlijetku navedeni i tradicionalni modeli i pripadajuće države koje su predložili Daniel Hallin i Paolo Mancini u svojoj knjizi „Comparing Media Systems. Three Models of Media and Politics“. Za primjer je uzeta Italija koja je po obilježjima na granici polarizirano-pluralističkičkog i hibiridnog modela. Nadalje, objašnjena je digitalna kultura, kako je razvoj interneta utjecao na razvoj medijskih sustava i što to znači za oblik publike i distribuciju i konzumiranje informacija. U ovom radu također su u obzir uzete i nove podjele medijskog sustava autora koji su teze za svoja istraživanja uzeli iz glavne literature koja je temelj i ovog rada, a to je knjiga Hallina i Mancinija