FF Open Press - open access books from University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences / Izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Not a member yet
277 research outputs found
Sort by
UZRT 2016: empirical studies in applied linguistics
Get PDFThis volume stems from University of Zagreb Round Table 2016 (UZRT 2016) conference, a yearly event which is organized alternately by the University of Pecs and the University of Zagreb. The event started as a platform through which younger researchers would be given the opportunity to receive feedback on their research from peers and more experienced colleagues. The volume comprises 12 papers which cover various empirically studied topics and contribute to the wealth of knowledge in the field of applied linguistics. Some studies propose new theoretical models, and other have a narrower focus and inquire into specific issues of concern to the field of language learning and use. We have broadly categorized them into two areas of interest; studies pertaining to the assessment of skills, prospects and outcomes, and those investigating individual differences, diversity and learners with disabilities. The first seven papers in this volume address the topic of assessment of either competencies and skills acquired through different educational courses and programs, or pedagogical prospects and value of instructional material and assessment tools. Out of the remaining five papers in the second part of the volume, three papers deal with individual differences, or more specifically, affective aspects in the process of language acquisition and use, and two papers deal with the characteristics and needs of learners with disabilities and difficulties. Even though most of the papers have the English language as their focus, we believe that the range of educational and sociolinguistic settings as well as different age groups of the participants included in the analyses make the volume appealing to a wider audience of researchers, teachers and students, as well as curriculum designers and developers. We would like to thank the authors and reviewers for their thoughtful contributions as well as professors Marianne Nikolov and Jelena Mihaljević Djigunović, the initiators of this valuable collaboration between the two universities, for their support to this yearly event
Proceedings from the 6th Scientific Conference Methodology and Archaeometry
Get PDFMethodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science.
This, second edition of the conference Proceedings contains eight scientific papers from the 6th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, from 6th - 7th of December 2018. Papers are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia, Serbia, Greece and Russia. In order to create a volume of high scientific quality, each of the conference paper was reviewed in the peer review process in which the identity of both reviewers and authors, as well as their institutions, are respectfully concealed from both parties. Methodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science.
This, second edition of the conference Proceedings contains eight scientific papers from the 6th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, from 6th - 7th of December 2018. Papers are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia, Serbia, Greece and Russia. In order to create a volume of high scientific quality, each of the conference paper was reviewed in the peer review process in which the identity of both reviewers and authors, as well as their institutions, are respectfully concealed from both parties. 
Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja
Get PDFPravni položaj srednjovjekovnoga seljaštva i način stvaranja plemstva ovise prije svega o društvenim značajkama područja na kojemu te društvene skupine nastaju. U ocrtavanju društvenoga i pravnoga položaja seljaštva važno je razlikovati istočnojadranski komunalni prostor od kontinentalnoga područja srednjovjekovne Hrvatske i Slavonije. U razvoju plemstva također gradska područja jadranskih komuna od Hrvatske i Slavonije, ali i razlike između tih dviju kraljevina, prije svega prema opsegu djelovanja kraljevske vlasti na staleško oblikovanje plemstva. Razmatraju se temeljni modeli koji najjasnije pokazuju značajke plemstva i seljaštva u hrvatskome srednjovjekovlju. Usredotočuje se na jadranski dio hrvatskih zemalja, tj. na srednjovjekovnu Hrvatsku, Dalmaciju i, dijelom, Istru, što znači na dva, po morfološkim, pravnim i političkim značajkama bitno različita društvena područja hrvatske srednjovjekovne povijesti – istočnojadranski pojas komunâ i kontinentalni prostor od Gvozda do jadranske obale. U samome središtu izlaganja o seoskim društvima bit će seoska općina i njezin razvoj od ranoga do kasnoga srednjeg vijeka. U razlaganju o plemićkim skupinama najveća će pažnja biti usmjerena prema nižemu plemstvu u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, navlastito na prostoru između rijeka Zrmanje i Cetine, premda se, komparacije radi, ne će posve zanemariti ni značajke patricijata u dalmatinskim gradovima
Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska društva
Get PDFPriručnik profesora Tomislava Raukara proučava odnos srednjovjekovnih ekonomija i društva u Hrvatskoj. Knjiga se bavi pripadnicima srednjovjekovnih zajednica i njihovom svakodnevnom zbiljom, te značajkama staleža i društava kojemu pripadaju. Istovremeno takvo istraživanje srednjovjekovnih ekonomija uključuje hrvatski prostor u sustave europsko- mediteranskog svijeta i određuje njihove uzajamnosti. Predmetom knjige nije gospodarska povijest u užem smislu, nego obrađivanje djelovanja ekonomskih pojava na svakodnevni život ljudi i njihovih društava. (preuzeto s katalog.kgz.hr)
Knjiga je objavljena kao dio nakladničke cjeline Udžbenici i priručnici, Sv. III. Priručnik profesora Tomislava Raukara proučava odnos srednjovjekovnih ekonomija i društva u Hrvatskoj. Knjiga se bavi pripadnicima srednjovjekovnih zajednica i njihovom svakodnevnom zbiljom, te značajkama staleža i društava kojemu pripadaju. Istovremeno takvo istraživanje srednjovjekovnih ekonomija uključuje hrvatski prostor u sustave europsko- mediteranskog svijeta i određuje njihove uzajamnosti. Predmetom knjige nije gospodarska povijest u užem smislu, nego obrađivanje djelovanja ekonomskih pojava na svakodnevni život ljudi i njihovih društava. (preuzeto s katalog.kgz.hr)
Knjiga je objavljena kao dio nakladničke cjeline Udžbenici i priručnici, Sv. III. 
Georgiana: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hrvatskokajkavskoj književnosti
No full textU prvih pet poglavlja obrađuju se različiti lingvistički aspekti đurđevečkoga govora: toponim Đurđevec, komunikacijski obrasci u đurđevečkom, hrvatsko-njemački dodir u đurđevečkoj Podravini, onomaziologija đurđevečkih germanizama te primjena kajkavsko-štokavske dvonarječnosti u nastavi njemačkoga u Đurđevcu. Šesto poglavlje sadrži sročiteljevu jezičnu biografiju. Pet posljednjih poglavlja sadrži književnokritičke eseje o književnicima na kajkavskom narječju: A. Pogačiću, Ž. Kovačiću, V. Miholeku, A. Lenhard Antolin i Đ. Tomerlinu-Picoku.Za dio knjige posvećen jezikoslovnim aspektima treba napomenuti da u mnogim svojim elementima tematizira aspekte hrvatsko-njemačkoga jezičnoga dodira, što opravdava nastanak knjige u sklopu projekta "Hrvatsko-njemački jezični dodiri". Poglavlja koja obuhvaćaju književne teme pisana su đurđevečkim govorom kajkavskoga narječja.U prvih pet poglavlja obrađuju se različiti lingvistički aspekti đurđevečkoga govora: toponim Đurđevec, komunikacijski obrasci u đurđevečkom, hrvatsko-njemački dodir u đurđevečkoj Podravini, onomaziologija đurđevečkih germanizama te primjena kajkavsko-štokavske dvonarječnosti u nastavi njemačkoga u Đurđevcu. Šesto poglavlje sadrži sročiteljevu jezičnu biografiju. Pet posljednjih poglavlja sadrži književnokritičke eseje o književnicima na kajkavskom narječju: A. Pogačiću, Ž. Kovačiću, V. Miholeku, A. Lenhard Antolin i Đ. Tomerlinu-Picoku.Za dio knjige posvećen jezikoslovnim aspektima treba napomenuti da u mnogim svojim elementima tematizira aspekte hrvatsko-njemačkoga jezičnoga dodira, što opravdava nastanak knjige u sklopu projekta "Hrvatsko-njemački jezični dodiri". Poglavlja koja obuhvaćaju književne teme pisana su đurđevečkim govorom kajkavskoga narječja
Formalni modeli društvenih sukoba
Get PDFKnjiga Formalni modeli društvenih sukoba nastala je suradnjom Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske na znanstvenoistraživačkom projektu Socijalni korelati Domovinskog rata. Osim pregleda najrazličitihih formalnih modela vezanih uz problem društvenih sukoba, knjiga sadrži i prikaz dvaju izvornih modela nastalih u sklopu projekta: model etničke mobilizacije i model etničkog sukoba.Knjiga Formalni modeli društvenih sukoba nastala je suradnjom Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske na znanstvenoistraživačkom projektu Socijalni korelati Domovinskog rata. Osim pregleda najrazličitihih formalnih modela vezanih uz problem društvenih sukoba, knjiga sadrži i prikaz dvaju izvornih modela nastalih u sklopu projekta: model etničke mobilizacije i model etničkog sukoba
Posuđenice i lažni parovi: hrvatski, talijanski i jezično posredovanje
Get PDFOva knjiga obuhvaća studije o posuđenicama i lažnim parovima, poglavito hrvatsko-talijanskim, koji se vrlo često objašnjavaju jezičnim dodirima, posredovanjem i usporedbom s drugim jezicima. Istraživanje lažnih parova na poseban način otkriva dinamiku leksičkih promjena, od izrazne i značenjske divergencije do manje ili veće konvergencije, kojoj teže međujezični utjecaji. Riječ je o razrađenim inačicama radova, tiskanih na hrvatskom, talijanskom ili engleskom jeziku, koji su nastali na temelju izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj, Njemačkoj, Češkoj i Italiji.Ova knjiga obuhvaća studije o posuđenicama i lažnim parovima, poglavito hrvatsko-talijanskim, koji se vrlo često objašnjavaju jezičnim dodirima, posredovanjem i usporedbom s drugim jezicima. Istraživanje lažnih parova na poseban način otkriva dinamiku leksičkih promjena, od izrazne i značenjske divergencije do manje ili veće konvergencije, kojoj teže međujezični utjecaji. Riječ je o razrađenim inačicama radova, tiskanih na hrvatskom, talijanskom ili engleskom jeziku, koji su nastali na temelju izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj, Njemačkoj, Češkoj i Italiji
Multipliciranje zavičaja i domovina: Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije i identitet
Get PDFOva je knjiga namijenjena prvenstveno studentima etnologije i kulturne antropologije, ali i studentima srodnih i bliskih studija, te znanstvenicima, stručnjacima i svima onima koji svoj afi nitet i interes usmjeruju prema temama koje se bave etnokulturnim identitetom dijasporskih zajednica, slijedom toga studijama o migracijama te njima povezanim studijama o identitetu. Stoga su prva dva poglavlja, koja analiziraju i komentiraju teorije migracija i identiteta početni, neophodni korak ka razumijevanju tematike. Treće poglavlje fokusirano je na hrvatske dijasporske zajednice u svijetu. Predočuju se kronologija iseljavanja, destinacije u kojima su se iseljenici situirali, te način na koji su organizirali novi život: ekonomski, društveno i kulturno. Uz pomoć različitih statističkih, povijesnih, političkih, ekonomskih, društvenih i etnografskih podataka oslikava se život prvih iseljeničkih zajednica, a potom i njihovih potomaka. Objašnjava se zašto se ljudi sele, kakve reperkusije nosi taj čin na individualnoj i kolektivnoj razini, te se upućuje na etnokulturni razvoj dijasporskih zajednica koji je podložan adaptacijskim, transkulturacijskim, asimilacijskim i drugim procesima.Ova je knjiga namijenjena prvenstveno studentima etnologije i kulturne antropologije, ali i studentima srodnih i bliskih studija, te znanstvenicima, stručnjacima i svima onima koji svoj afi nitet i interes usmjeruju prema temama koje se bave etnokulturnim identitetom dijasporskih zajednica, slijedom toga studijama o migracijama te njima povezanim studijama o identitetu. Stoga su prva dva poglavlja, koja analiziraju i komentiraju teorije migracija i identiteta početni, neophodni korak ka razumijevanju tematike. Treće poglavlje fokusirano je na hrvatske dijasporske zajednice u svijetu. Predočuju se kronologija iseljavanja, destinacije u kojima su se iseljenici situirali, te način na koji su organizirali novi život: ekonomski, društveno i kulturno. Uz pomoć različitih statističkih, povijesnih, političkih, ekonomskih, društvenih i etnografskih podataka oslikava se život prvih iseljeničkih zajednica, a potom i njihovih potomaka. Objašnjava se zašto se ljudi sele, kakve reperkusije nosi taj čin na individualnoj i kolektivnoj razini, te se upućuje na etnokulturni razvoj dijasporskih zajednica koji je podložan adaptacijskim, transkulturacijskim, asimilacijskim i drugim procesima
Praksa i teorija književnih časopisa
Get PDFU knjizi je 27 autorovih probranih članaka koji govore o tradiciji hrvatskih književnih časopisa, o njihovoj praksi i teorijama koje su ih pratile. Budući da je unutar tradicije ovoga tiskanog medija od 19. stoljeća pa svedo nedavna nastajala i oblikovala se i tradicija moderne nacionalne književnosti, knjiga na monografskoj razini daje medijsku sliku te iste književnosti i ključ razumijevanja njezinih modernih žanrova, diskursa i profesija. Objavljivanjem ove knjige formalno je zaključen znanstveno-istraživački projekt o hrvatskim književnim časopisima koji je autor vodio od 1997
Spomenici otoka Lopuda od antike do srednjeg vijeka
Get PDFPrvi dio je uvod autorice Maje Zeman (Elafitsko otočje u antici i kasnoj antici) koji ima za cilj osvijetliti ulogu i funkcioniranje Lopuda (donekle i ostalih Elafitskih otoka) u klasičnom rimskom i kasnoantičkom razdoblju na temelju dostupnih pisanih i materijalnih izvora. Dajući pregled dosadašnje literature i materijala, autorica iznosi i nekoliko novih argumentiranih teza, među kojima, naprimjer, onu o Elafitima kao potencijalnom posjedu rimske države u razdoblju Carstva. Drugi dio, autorice Ivane Tomas (Elafitsko otočje u srednjem vijeku) okosnica je knjige, koji nakon iznošenja dosadašnje literature i kulturnopovijesnoga uvoda (u kojemu se, primjerice, argumentirano priklanja stajalištu Josipa Lučića kako je Dubrovnik vrlo rano, već od ranog srednjeg vijeka bio u posjedu Elafita) donosi sustavan pregled spomenika Lopuda iz razdoblja srednjega vijeka, ponegdje s posve novim pogledima na neke spomenike i probleme. Početke srednjovjekovne graditeljske i klesarsko-kiparske aktivnosti na Lopudu autorica smješta na sam kraj 8. i početak 9. stoljeća te ih povezuje sa srodnim rješenjima iz Dubrovnika i Kotora. To, između ostaloga, svjedoči o snažnoj vezanosti Grada i njegove okolice, ali i o međusobnoj povezanosti Dubrovnika i ostalih istočnojadranskih središta Bizantske Dalmacije. Sljedeću fazu graditeljske i prateće klesarsko-kiparske djelatnosti autorica smješta gotovo stoljeće kasnije, u prvu polovicu, odnosno sredinu 10. stoljeća, nalazeći čvrste analogije u oblikovanju dijelova liturgijske opreme (mahom oltarnih ograda) u Dubrovniku, Stonu i na ostalim Elafitskim otocima. Tu drugu, ili zrelu predromaničku fazu izgradnje i obnove dovodi se u vezu s pojačanim intenzitetom graditeljskih aktivnosti na širem prostoru, s time da se takva pretpostavka argumentira širokim i detaljnim analizama oblikovnih i tipoloških značajki kamene skulpture. Sljedeću, treću značajnu graditeljsku i klesarsko-kiparsku aktivnost na Elafitskim otocima autorica smješta od kraja 11. do sredine 12. stoljeća, u razdoblju koje se okvirno, u skladu s općim stilskim promjenama na južnodalmatinskome području, može nazvati razdobljem rane romanike. Nakon osvrta na graditeljske komponente crkava, slijedi širi pogled na njihovu klesarsko-kiparsku opremu, kao i na vrijedne zidne oslike koji su djelomično sačuvani u nekima od njih. Zahvaljujući upravo analogijama sa zidnim slikama sačuvanima i otkrivenima u staroj dubrovačkoj katedrali te činjenici kako se u kasnjim povijesnim izvorima upravo crkve sa zidnim oslicima na Koločepu i Šipanu spominju kao kanonički patrimonij, Ivana Tomas uvjerljivo osnažuje svoju pretpostavku o oslikanim elafitskim crkvama tzv. južnodalmatinskoga kupolnog tipa kao dijelu posjeda dubrovačkih kanonika. U posljednjemu dijelu, pisanome kao zasebno poglavlje, izložena je cjelovita i temeljita analizu pet srednjovjekovnih crkava na otoku (Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Nikola (Grčki), Sv. Ilija, Sv. Petar i Sv. Mauro) te se u opširnim kataloškim jedinicama strukturirano osvrće na povijesne okolnosti nastanka, arhitekturu i opremu svake pojedine crkve.
Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Filozofskog fakulteta i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, u nakladničkom nizu Biblioteka: Prošlost i sadašnjost, knjiga 49.Prvi dio je uvod autorice Maje Zeman (Elafitsko otočje u antici i kasnoj antici) koji ima za cilj osvijetliti ulogu i funkcioniranje Lopuda (donekle i ostalih Elafitskih otoka) u klasičnom rimskom i kasnoantičkom razdoblju na temelju dostupnih pisanih i materijalnih izvora. Dajući pregled dosadašnje literature i materijala, autorica iznosi i nekoliko novih argumentiranih teza, među kojima, naprimjer, onu o Elafitima kao potencijalnom posjedu rimske države u razdoblju Carstva. Drugi dio, autorice Ivane Tomas (Elafitsko otočje u srednjem vijeku) okosnica je knjige, koji nakon iznošenja dosadašnje literature i kulturnopovijesnoga uvoda (u kojemu se, primjerice, argumentirano priklanja stajalištu Josipa Lučića kako je Dubrovnik vrlo rano, već od ranog srednjeg vijeka bio u posjedu Elafita) donosi sustavan pregled spomenika Lopuda iz razdoblja srednjega vijeka, ponegdje s posve novim pogledima na neke spomenike i probleme. Početke srednjovjekovne graditeljske i klesarsko-kiparske aktivnosti na Lopudu autorica smješta na sam kraj 8. i početak 9. stoljeća te ih povezuje sa srodnim rješenjima iz Dubrovnika i Kotora. To, između ostaloga, svjedoči o snažnoj vezanosti Grada i njegove okolice, ali i o međusobnoj povezanosti Dubrovnika i ostalih istočnojadranskih središta Bizantske Dalmacije. Sljedeću fazu graditeljske i prateće klesarsko-kiparske djelatnosti autorica smješta gotovo stoljeće kasnije, u prvu polovicu, odnosno sredinu 10. stoljeća, nalazeći čvrste analogije u oblikovanju dijelova liturgijske opreme (mahom oltarnih ograda) u Dubrovniku, Stonu i na ostalim Elafitskim otocima. Tu drugu, ili zrelu predromaničku fazu izgradnje i obnove dovodi se u vezu s pojačanim intenzitetom graditeljskih aktivnosti na širem prostoru, s time da se takva pretpostavka argumentira širokim i detaljnim analizama oblikovnih i tipoloških značajki kamene skulpture. Sljedeću, treću značajnu graditeljsku i klesarsko-kiparsku aktivnost na Elafitskim otocima autorica smješta od kraja 11. do sredine 12. stoljeća, u razdoblju koje se okvirno, u skladu s općim stilskim promjenama na južnodalmatinskome području, može nazvati razdobljem rane romanike. Nakon osvrta na graditeljske komponente crkava, slijedi širi pogled na njihovu klesarsko-kiparsku opremu, kao i na vrijedne zidne oslike koji su djelomično sačuvani u nekima od njih. Zahvaljujući upravo analogijama sa zidnim slikama sačuvanima i otkrivenima u staroj dubrovačkoj katedrali te činjenici kako se u kasnjim povijesnim izvorima upravo crkve sa zidnim oslicima na Koločepu i Šipanu spominju kao kanonički patrimonij, Ivana Tomas uvjerljivo osnažuje svoju pretpostavku o oslikanim elafitskim crkvama tzv. južnodalmatinskoga kupolnog tipa kao dijelu posjeda dubrovačkih kanonika. U posljednjemu dijelu, pisanome kao zasebno poglavlje, izložena je cjelovita i temeljita analizu pet srednjovjekovnih crkava na otoku (Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Nikola (Grčki), Sv. Ilija, Sv. Petar i Sv. Mauro) te se u opširnim kataloškim jedinicama strukturirano osvrće na povijesne okolnosti nastanka, arhitekturu i opremu svake pojedine crkve.
Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Filozofskog fakulteta i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, u nakladničkom nizu Biblioteka: Prošlost i sadašnjost, knjiga 49