FF Open Press - open access books from University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences / Izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Not a member yet
277 research outputs found
Sort by
Сопоставительная фонетика русского и хорватского языков = Poredbena fonetika ruskoga i hrvatskoga jezika
Get PDFPoredbena fonetika ruskoga i hrvatskoga jezika tematikom je, načinom i razinom obrade prvenstveno namijenjena studentima ruskoga jezika Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Knjiga je pisana dvojezično, ruskim i hrvatskim jezikom. Obrađuje ruski standardni suvremeni jezik i hrvatski standardni suvremeni jezik te sastavnice hrvatskoga jezika – čakavski i kajkavski, s njihovim posebnostima u odnosu na štokavski, a najčešće podudarnostima s ruskim jezikom.
Knjiga je podijeljena u dva dijela. U prvome se dijelu razrađuju teorijski problemi fonetike kao discipline i glasovni sustav, najprije ruskoga jezika, zatim hrvatskoga u usporedbi s trima komponentama hrvatskoga jezika.
Drugi dio obrađuje povijesni razvoj lingvističke misli od predznanstvenoga razdoblja do oblikovanja samostalne znanstvene discipline, fonetike u ruskome carskome, zatim sovjetskome te suvremenome ruskome jezikoslovlju.
Treći dio predstavlja vježbenica, sadržaj koje čine zadaci oblikovani prema potrebama i teškoćama s kojima se susreću studenti pri usvajanju, prvenstveno izgovora ruskoga jezika te bilježenju karakteristika ruskoga jezika na pismu.Poredbena fonetika ruskoga i hrvatskoga jezika tematikom je, načinom i razinom obrade prvenstveno namijenjena studentima ruskoga jezika Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Knjiga je pisana dvojezično, ruskim i hrvatskim jezikom. Obrađuje ruski standardni suvremeni jezik i hrvatski standardni suvremeni jezik te sastavnice hrvatskoga jezika – čakavski i kajkavski, s njihovim posebnostima u odnosu na štokavski, a najčešće podudarnostima s ruskim jezikom.
Knjiga je podijeljena u dva dijela. U prvome se dijelu razrađuju teorijski problemi fonetike kao discipline i glasovni sustav, najprije ruskoga jezika, zatim hrvatskoga u usporedbi s trima komponentama hrvatskoga jezika.
Drugi dio obrađuje povijesni razvoj lingvističke misli od predznanstvenoga razdoblja do oblikovanja samostalne znanstvene discipline, fonetike u ruskome carskome, zatim sovjetskome te suvremenome ruskome jezikoslovlju.
Treći dio predstavlja vježbenica, sadržaj koje čine zadaci oblikovani prema potrebama i teškoćama s kojima se susreću studenti pri usvajanju, prvenstveno izgovora ruskoga jezika te bilježenju karakteristika ruskoga jezika na pismu
Children and English as a foreign language
Get PDFIt is not often that there is a need to publish a book made up of chapters selected from three previously published books. The Croatian national research project Investigating learning and acquisition of foreign languages at an early school age (led by Mirjana Vilke) and its sequel Investigating learning and acquisition of foreign languages in primary school (led by Yvonne Vrhovac), with their unique experimental longitudinal design and involving four foreign languages, caught attention of the international audience from the very start. The interest has continued to this day.With the growing importance of English as a modern lingua franca teaching English to young learners has spread to practically all parts of the world. This global change, combined with a lack of systematic studies into early language learning in the formal setting, has made findings such as those of the Croatian research highly valuable.The three volumes describing early learning and teaching of English as a foreign language to Croatian young learners from which the chapters in this book were selected – all called Children and foreign languages – were published in 1993, 1995 and 2001, respectively. What is quite unique to the three volumes, and to the present book, is that they offer an in-depth view into early teaching and learning of English from two perspectives: the researchers’ perspective and the teachers’ perspective. It is not often that there is a need to publish a book made up of chapters selected from three previously published books. The Croatian national research project Investigating learning and acquisition of foreign languages at an early school age (led by Mirjana Vilke) and its sequel Investigating learning and acquisition of foreign languages in primary school (led by Yvonne Vrhovac), with their unique experimental longitudinal design and involving four foreign languages, caught attention of the international audience from the very start. The interest has continued to this day.With the growing importance of English as a modern lingua franca teaching English to young learners has spread to practically all parts of the world. This global change, combined with a lack of systematic studies into early language learning in the formal setting, has made findings such as those of the Croatian research highly valuable.The three volumes describing early learning and teaching of English as a foreign language to Croatian young learners from which the chapters in this book were selected – all called Children and foreign languages – were published in 1993, 1995 and 2001, respectively. What is quite unique to the three volumes, and to the present book, is that they offer an in-depth view into early teaching and learning of English from two perspectives: the researchers’ perspective and the teachers’ perspective. 
Scripta in honorem Igor Fisković: zbornik povodom sedamdesetog rođendana
Get PDFThe International Research Centre for Late Antiquity and the Middle Ages prepared a Festschrift in honour of one of its founders, Igor Fisković on the occassion of his 70th birthday. The Festschrift includes works addressing the periods that Igor Fisković has dealt with most, thus reflecting the diversity of his interests, ranging from Late Antiquity to contemporary art, with key emphasis on the Late Middle Ages and early modernity. Due to the diversity and the broad period of time the texts are covering, they have been arranged more or less chronologically. The works focus mainly on the Late Middle Ages and the early modern period, Fisković’s forte and the topic of some of his best writings. There are also several texts addressing the baroque period, which was not one of the honouree’s interests, but they were written by some of his closest friends and members of the generation of his former students who have had prestigious careers. (from the Foreword)Zbornik je pripredio Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek povodom sedamdesetog rođendana jednog od svojih osnivača Igora Fiskovića. Zbornik obuhvaća radove koje pokrivaju razdoblja kojima se Igor Fisković ponajviše bavio, reflektirajući raznolikost njegovih interesa, od početne kasne antike i suvremene umjetnosti, do ključnoga naglaska na kasnom srednjem vijeku i početku modernog doba. Zbog te raznolikosti i širokog vremenskog razdoblja koje pokrivaju, radovi su poredani manje-više kronološki. Ističe se brojem radova upravo kasnosrednjovjekovno doba i početci modernoga, forte u kojem je Igor Fisković dao svoje ponajbolje radove. Uz njih je i više priloga koji pokrivaju razdoblje baroka, kojim se slavljenik nije bavio, no koji su iz pera njegovih najbliskijih prijatelja i one generacije njegovih bivših studenata koji su danas ostvarili ugledne karijere. (iz Predgovora
Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički povijesni i filozofski aspekti: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Desničini susreti 2017.
No full textZbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna. Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge. (...)
Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik.Zbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna. Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge. (...)
Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik
Intelektualci i rat 1939. – 1947.: zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2012. Dio 1.
No full textDvosveščani zbornik sadrži 33 članka autora iz Hrvatske te Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije, koji su nastali na temelju priopćenja s međunarodnoga znanstvenog skupa "Desničini susreti 2012.: Intelektualci i rat 1939.–1947." Zbornici Desničini susreti od ovog sveska sadržavaju i opširniji, kritički artikulirani urednički predgovor. Nastavljajući raspravu na istu temu, započetu na Desničinim susretima 2011., autori na odabranim primjerima pokazuju različite odnose intelektualaca navedenog razdoblja prema ratu i ideologijama, kako protivnika tako i njihovih zagovornika. U nekim se tekstovima ujedno propituje i legtitimnost korištenja samog pojma intelektualac u navedenom razdoblju i promjene u njegovom značenju. Zbog svog komparativnog pristupa kao i predmeta istraživačkih interesa i pristupa koji dosada nisu bili kritički reflektirani, zbornik doprinosi kritičkom vrednovanju intelektualne baštine razdoblja 1939.–1947. godine te razumijevanju onih vrijednosti koje su i danas aktualne. Autori članaka su renomirani povjesničari, teoretičari književnosti, književni kritičari, antropolozi, etnolozi i znanstvenici srodnih disciplina, ali i mladi istraživači doktorandi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije. Svaki je članak pojedinačno recenziralo dvoje recenzenata, u pravilu jedan iz Hrvatske i jedan iz inozemstva.Dvosveščani zbornik sadrži 33 članka autora iz Hrvatske te Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije, koji su nastali na temelju priopćenja s međunarodnoga znanstvenog skupa "Desničini susreti 2012.: Intelektualci i rat 1939.–1947." Zbornici Desničini susreti od ovog sveska sadržavaju i opširniji, kritički artikulirani urednički predgovor. Nastavljajući raspravu na istu temu, započetu na Desničinim susretima 2011., autori na odabranim primjerima pokazuju različite odnose intelektualaca navedenog razdoblja prema ratu i ideologijama, kako protivnika tako i njihovih zagovornika. U nekim se tekstovima ujedno propituje i legtitimnost korištenja samog pojma intelektualac u navedenom razdoblju i promjene u njegovom značenju. Zbog svog komparativnog pristupa kao i predmeta istraživačkih interesa i pristupa koji dosada nisu bili kritički reflektirani, zbornik doprinosi kritičkom vrednovanju intelektualne baštine razdoblja 1939.–1947. godine te razumijevanju onih vrijednosti koje su i danas aktualne. Autori članaka su renomirani povjesničari, teoretičari književnosti, književni kritičari, antropolozi, etnolozi i znanstvenici srodnih disciplina, ali i mladi istraživači doktorandi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije. Svaki je članak pojedinačno recenziralo dvoje recenzenata, u pravilu jedan iz Hrvatske i jedan iz inozemstva
Intelektualci i rat: 1939. – 1947.: zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2012. Dio 2.
No full textDvosveščani zbornik sadrži 33 članka autora iz Hrvatske te Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije, koji su nastali na temelju priopćenja s međunarodnoga znanstvenog skupa "Desničini susreti 2012.: Intelektualci i rat 1939.–1947." Zbornici Desničini susreti od ovog sveska sadržavaju i opširniji, kritički artikulirani urednički predgovor. Nastavljajući raspravu na istu temu, započetu na Desničinim susretima 2011., autori na odabranim primjerima pokazuju različite odnose intelektualaca navedenog razdoblja prema ratu i ideologijama, kako protivnika tako i njihovih zagovornika. U nekim se tekstovima ujedno propituje i legtitimnost korištenja samog pojma intelektualac u navedenom razdoblju i promjene u njegovom značenju. Zbog svog komparativnog pristupa kao i predmeta istraživačkih interesa i pristupa koji dosada nisu bili kritički reflektirani, zbornik doprinosi kritičkom vrednovanju intelektualne baštine razdoblja 1939.–1947. godine te razumijevanju onih vrijednosti koje su i danas aktualne. Autori članaka su renomirani povjesničari, teoretičari književnosti, književni kritičari, antropolozi, etnolozi i znanstvenici srodnih disciplina, ali i mladi istraživači doktorandi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije. Svaki je članak pojedinačno recenziralo dvoje recenzenata, u pravilu jedan iz Hrvatske i jedan iz inozemstva.Dvosveščani zbornik sadrži 33 članka autora iz Hrvatske te Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije, koji su nastali na temelju priopćenja s međunarodnoga znanstvenog skupa "Desničini susreti 2012.: Intelektualci i rat 1939.–1947." Zbornici Desničini susreti od ovog sveska sadržavaju i opširniji, kritički artikulirani urednički predgovor. Nastavljajući raspravu na istu temu, započetu na Desničinim susretima 2011., autori na odabranim primjerima pokazuju različite odnose intelektualaca navedenog razdoblja prema ratu i ideologijama, kako protivnika tako i njihovih zagovornika. U nekim se tekstovima ujedno propituje i legtitimnost korištenja samog pojma intelektualac u navedenom razdoblju i promjene u njegovom značenju. Zbog svog komparativnog pristupa kao i predmeta istraživačkih interesa i pristupa koji dosada nisu bili kritički reflektirani, zbornik doprinosi kritičkom vrednovanju intelektualne baštine razdoblja 1939.–1947. godine te razumijevanju onih vrijednosti koje su i danas aktualne. Autori članaka su renomirani povjesničari, teoretičari književnosti, književni kritičari, antropolozi, etnolozi i znanstvenici srodnih disciplina, ali i mladi istraživači doktorandi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije. Svaki je članak pojedinačno recenziralo dvoje recenzenata, u pravilu jedan iz Hrvatske i jedan iz inozemstva
Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća: Sv. 2, Vienac (1869-1903)
No full textCijeli drugi svezak bibliografije posvećen je "Viencu" (1869-1903). Istaknuta je rubrika Listak, a na kraju se nalazi imensko kazalo suradnika. Ova je bibliografija rezultat istraživanja i rada na projektu Hrvatska književna periodika 19. stoljeća, br. 130704. Suradnice na bibliografiji bile su mr. sc. Marina Protrka i Suzana Coha
Fonetska njega glasa i izgovora
Get PDFKnjiga je namijenjena studentima fonetike, ali i svim stručnjacima koji se bave glasom kao i govornim profesionalcima. Knjiga donosi savjete za njegu glasa i izgovora te daje opis praktičnih vježbi za njegu glasa i izgovora - fonetske vježbe za glas i izgovor. Također opisu holističku i akcentnu metodu njege glasa. Važan dio knjige predstavlja opis fonetskoga statusa. Na temelju znanstvenih istraživanja iznose se referentne vrijednosti i kriteriji o tome što je primjeren tempo, kakva je primjerena glasnoća govora, što je loša, srednja, dobra ili izvrsna govorna glatkoća te kako se ona mjeri, koje su karakteristike ugodnoga glasa, kakva je poželjna, a kakva nepoželjna glasova kvaliteta.Detaljno su opisane i IPA simbolima označene sve kategorije protokola vokalnog profila u kliničkoj fonetici. Uz to, opisuje se i protokol promuklih glasova
The Tito-Stalin Split 70 Years After
Get PDFThe goal of the Zagreb conference “The Tito-Stalin Split: 70 Years Later”, Zagreb-Goli Otok, 28-30 June 2018, as well as of the papers presented, was to show not only the new interpretations and takes on the subject, but to present the Yugoslav 1948 as a global event, one that touched lives of so many people around the world. It had a very significant impact not only on politics, international relations, prisoners, army cooperation and army relations, ideology, but also cultural life and production, especially in Yugoslavia and the Soviet Union. Most of the papers presented at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, which co-organized the whole event with colleagues from the University of Ljubljana, Slovenia, are published in this volume. A few papers were presented but the authors did not contribute the text (those were: Mark Kramer, Peter Ruggenthaler, Ondřej Vojtěchovský, Klaus Buchenau, Andreii Edemskii, Boris Stamenić, and Marie-Janine Calic). Also, one paper on China was not presented, but the text is here. We hope this volume will be an important contribution to the continuous dialogue that should be not only regional, but global. It should also be ongoing, since there is hardly an event in the history of the Cold War whose consequences were as important and as global as this one’s.
(from the Preface)The book is co-published by the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences – Department of History (Postgraduate Doctoral Studies “Modern and Contemporary Croatian History
In European and World Context”) & the University of Ljubljana Faculty of Arts – Department of History, as a volume 31 in the Historia series. The goal of the Zagreb conference “The Tito-Stalin Split: 70 Years Later”, Zagreb-Goli Otok, 28-30 June 2018, as well as of the papers presented, was to show not only the new interpretations and takes on the subject, but to present the Yugoslav 1948 as a global event, one that touched lives of so many people around the world. It had a very significant impact not only on politics, international relations, prisoners, army cooperation and army relations, ideology, but also cultural life and production, especially in Yugoslavia and the Soviet Union.Most of the papers presented at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, which co-organized the whole event with colleagues from the University of Ljubljana, Slovenia, are published in this volume. A few papers were presented but the authors did not contribute the text (those were: Mark Kramer, Peter Ruggenthaler, Ondřej Vojtěchovský, Klaus Buchenau, Andreii Edemskii, Boris Stamenić, and Marie-Janine Calic). Also, one paper on China was not presented, but the text is here. We hope this volume will be an important contribution to the continuous dialogue that should be not only regional, but global. It should also be ongoing, since there is hardly an event in the history of the Cold War whose consequences were as important and as global as this one’s.
(from the Preface)The book is co-published by the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences – Department of History (Postgraduate Doctoral Studies “Modern and Contemporary Croatian History
In European and World Context”) & the University of Ljubljana Faculty of Arts – Department of History, as a volume 31 in the Historia series. 
Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica: Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.
Get PDFZagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu.Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu