University of Zagreb
Repozitorij Filozofskog fakulteta u Zagrebu' at University of ZagrebNot a member yet
8043 research outputs found
Sort by
Prepositional antonymy in Croatian: a corpus approach
No full textPrepositions as a word class pose various questions as to the relation between lexical
and functional language units and their place in the lexicon (Jolly 1991, Šarić and Reindl
2001). Though often referred to as function words, prepositions show a) systematic semantic
relations, ie. near–synonymy, polysemy, antonymy and b) a wide variety of lexical
and functional (grammatical) uses, indicating a complex interplay of systematic features
and contextual modifications which participate in the formation of their meaning. Semantic
relations such as antonymy are mostly discussed in terms of adjectives, nouns
and verbs, leaving out a detailed description of antonymy effects in other word classes
such as prepositions (e.g. Lyons 1977, Cruse 1986, Jones et al. 2012). By adopting the
methodology of antonymy research developed for identifying and extracting antonyms from
corpora, we examine the co–occurrence of prepositional antonyms in the Croatian National
Corpus. We take up the cognitive linguistic position of examining antonymy as a prototype
based category based on both conceptual opposition and contextual modifications (Paradis
et al. 2009), and we observe its workings on the novel prepositional dataset. Based on
the primary domains and conceptual structures that motivate prepositional opposition
formation, we divide the antonyms into spatial (directional and locational), temporal and
non–dimensional types. For each of the antonym types there are different contextual
modifications and conceptual structures that shape these antonymy relations, indicating a
complex interplay between language system and language use
Konstrukcija povijesnog korpusa hrvatske korespondencije
Full text linkBuilding a historical corpus of Croatian correspondence
My project is an attempt to learn about linguistic change and variation in a linguistic community (Croatian speakers at the turn of the twentieth century) whose written language was undergoing the process of standardization. I am compiling a corpus of personal correspondence, consisting of four types of written messages (traditional letters, postcards, calling cards, and telegrams) written at 10-year intervals between 1875 and 1925, from the personal collection of Istrian politician Vjekoslav Spinčić (1848-1933), kept in the Croatian State Archives. The collection contains some letters written by Spinčić himself, although the vast majority consists of letters sent to him by other people from all levels of society. Most historical corpus projects of this type have focused on English and other Northern European languages with longer traditions of literacy. This is the first such study on Croatian, as well as one of the first historical studies of the Croatian language based upon natural language use rather than, say, the language of literature. Not only will this research be a contribution to the study of language change and variation, but the content of the letters themselves will be of interest to researchers in other fields of study, such as history or ethnology.U radu se govori o istraživanju jezičnih promjena i varijacija među govornicima hrvatskoga jezika čiji je pisani jezik na prijelazu iz 19. u 20. stojeće bio zahvaćen procesima standardizacije. U tu se svrhu izgrađuje korpus osobnih pisama, sastavljen od četiri tipa pisanih poruka (tradicionalnih pisama, razglednica, posjetnica i telegrama), nastalih u desetogodišnjim intervalima u razdoblju između 1875. i 1925. godine, a koja se čuvaju u Hrvatskom Državnom Arhivu kao dio osobnog fonda istarskog političara Vjekoslava Spinčića (1848-1933). Zbirka se tek manjim dijelom sastoji od pisama koja je napisao sam Spinčić, dok najveći udio u njoj imaju pisma koja su Spinčiću pisali njegovi korespondenti, inače pripadnici svih društvenih slojeva toga vremena. Većina postojećih historijskih korpusa pisane korespondencije temelji se na engleskom i drugim sjevernoeuropskim jezicima, koji imaju dužu tradiciju pismenosti. Ovo je prvi takav projekt za hrvatski jezik, a ujedno i jedno od prvih povijesnih istraživanja hrvatskoga jezika koje se temelji na uporabi svakodnevnog jezika, za razliku od jezika književnosti. U skladu s time, predloženo će istraživanje biti važan doprinos proučavanju jezičnih promjena i varijacija, dok će sadržaj samih pisama, objedinjenih u sustavno izgrađenu i elaboriranu korpusu, zasigurno biti od koristi istraživačima drugih interesnih područja, kao što su povijest i etnologija
Organizacija i struktura znanstvenih tekstova kroz povijest : od tablice do tableta
Full text linkRad se bavi organizacijom tekstova, prvenstveno znanstvenih, od najstarijih zapisa na glinenim pločicama pa do novih mogućnosti koje nudi elektronička sredina. Prikazuje se povezanost tehnološkog, znanstvenog i društvenog razvitka na primjeru organizacije teksta i korištenja materijala za pisanje. Iako je moderna znanost definirana tek u 17. stoljeću, otkrića je bilo i ranije i ona su zapisivana na različite načine. Opisuju se materijali za pisanje, objašnjavaju se oblici knjige kroz povijest te sama organizacija teksta. Navode se i primjeri znanstvenih tekstova zapisanih na pločicama, papirusu, pergameni, papiru i u elektroničkom obliku. Osim tekstova, važan sastavni dio znanstvenih radova su ilustracije koje se u ponekim knjigama osim znanstvenog imaju i umjetnički karakter. Uz navođenje primjera u radu se donose i poveznice na digitalizirane primjerke znanstvenih tekstova. Za znanstvenu su komunikaciju važni znanstveni časopisi koji počinju izlaziti 1665. godine. Opisuje se njihova struktura u početnim godinama izlaženja te se naglašava važnost časopisa koji su do danas ostali najvažniji komunikacijski kanal u znanosti. Rad obrađuje i pitanje aproprijacije tekstova u razdobljima prelaska iz rukopisne u tiskanu knjigu, ali i iz tiskane u elektroničku. Elektronička sredina nudi niz novih mogućnosti koje mogu unaprijediti znanstvenu komunikaciju