1,721,041 research outputs found
Chronology of declining of pedunculate oak in Croatia
No full textHrast lužnjak (Quercus robur L.) jedna je od najvrednijih vrsta drveća u Hrvatskoj, kako u ekološkom, tako i u ekonomskom pogledu. Cilj ovog završnog rada jest izrada kronologije eksploatacije, pojave bolesti, propadanja i pokušaja zaštite sastojina hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Održavanje urednog stanja lužnjakovih šuma je izuzetno kompleksan i odgovoran zadatak kod kojega se javljaju brojne nedaće, kako s abiotskog, tako i sa biotskog gledišta. U Hrvatskoj se do sada osušilo više od 5 milijuna m³ hrasta lužnjaka. Taj podatak ukazuje na ozbiljnost problema vezanog za propadanje lužnjakovih sastojina
Monitoring of small rodents at Forest Administration Vinkovci from 2018. to 2022.
No full textSitni glodavci su neizostavan element šumskih ekosustava koji doprinose stabilnosti, vitalnosti i dinamici šuma, no u gospodarenim šumama također mogu prouzročiti značajne štete na pomaltku i sjemenskom materijalu te tako otežati obnovu šuma. Kontinuirano praćenje populacija sitnih glodavaca omogućava i olakšava predikciju nastanka šteta i pravovremenu reakciju, a uz korištenje odgovarajućih zaštitarskih metoda stvara preduvjete učinkovitom sustavu integrirane zaštite od štetnika. Periodički značajne poteškoćeu obnovi šumskih sastojina zbog aktivnosti glodavaca bilježi Uprava šuma podružnica (UŠP) Vinkovci koja zbog toga ulaže velika financijska i materijalna sredstva u mjere monitoringa i suzbijanja. U svrhu boljeg razumijevanja kretanja brojnosti sitnih glodavaca te njihovog utjecaja na pojavu oštećenja u državnim šumama, u ovome su radu analizirani rezultati sustavnog, višegodišnjeg monitoringa populacija sitnih glodavaca dostupni kroz godišnja izvješća Hrvatskog šumarskog instituta (2018. - 2022. god.) te pregled korištenja preventivnih i represivnih metoda njihove redukcije unutar UŠP Vinkovci. Rezultati su ukazali na pojavu prekobrojnosti glodavaca 2020. godine te naizražen pad brojnostitijekom 2021. i 2022. godine. Miševi su predstavljali dominantnu grupu sitnih glodavaca u ulovu, dok je voluharica bilo znatno manje. Ipak, miševi i voluharice prate iste trendove kretanja brojnosti u promatranom periodu. Najveći intenziteti šteta utvrđeni su na šumskom sjemenu. Veličine napadnutih, odnosno tretiranih površina u UŠP Vinkovci su vrlo visoki svake godine. Sa druge strane, primjećena su određena odstupanja u vrijednostima intenziteta šteta, relativne brojnosti i napadnute, odnosno tretirane površine, zbog čega je potrebno poraditi na metodologiji terenskoga uzorkovanja i određivanju šteta te uskladiti provedbu monitoringa na svim razinama administracije. Daljnji monitoring sitnih glodavaca predstavlja neizostavan element uspješne kontrole njihove brojnosti u budućnosti te je temelj preventivnog i pravovremenog djelovanja kako bi se osigurala stabilnost i vitalnost šumskih ekosistema, pogotovo uz rastuće pritiske poput globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.Small rodents are a crucial element of forest ecosystems that contribute to the stability, vitality and dynamics of forests, but they are capable of causing major damage to saplings and tree seeds which can subsequently disrupt forest regeneration. Continuous monitoring of the population of small rodents enables and facilitates the prediction of damage and allows for a timely reaction, as well as creates suitable conditions for an effective system of integrated protection against pests by using the proper measures of protection. Periodically significant difficulties in the regeneration of forest stands due to the activityof rodents have been noted by the Vinkovci Forest Administration (FA), which invests large financial and material resources in monitoring and measures of protection. In order to better understand the trends in the abundance of small rodents and their influence on the occurrence of damages in state forests, this paper analyzes the results of systematic multi-year monitoring of small rodent populations through the annual reports of the Croatian Forestry Institute in the period from 2018 to 2022, as well as offers an overview of preventive uses and repressive methods for their reduction within the Vinkovci FA. The results indicated an overabundance of rodents in 2020 and a drastic drop in numbers in 2021 and 2022. Mice represented the dominant group of trapped small rodents, while vole numbers were significantly lower. Nevertheless, mice and voles follow the same trends in population dynamics in the observed period. The highest damage intensities were identified on forest seeds.The area of attacked and treated surfaces in the Vinkovci FA were veryhigh everyyear.On the otherhand, there are certain discrepancies in the values of damage intensity, relative abundance and attacked or treated area, which is why it is necessary to improve the methodology of field sampling and damage determination, and to coordinate the execution of monitoring at all levels of administration. Further monitoring of small rodents is an indispensable element of successful population control in the future and is the basis of preventive and opportune action to ensure the stability and vitality of forest ecosystems, especially with rising pressures such as global warming and climate change
Monitoring of hard ticks (fam. Ixodidae) in Park Maksimir in 2021.
No full textTvrdi krpelji hematofagni su artropodi i prenosnici brojnih zoonoza te kao takvi potencijalno su opasni za zdravlje ljudi i domaćih i divljih životinja. Monitoring ima bitnu ulogu u određivanju njihove brojnosti te sezonske dinamike. Uzorkovanje krpelja provedeno je u listopadu 2020.godine te u ožujku, travnju, svibnju i lipnju 2021.godine na području Parka Maksimir, na 5 različitih mikorolokaliteta metodom krpeljne zatege. Ukupno je prikupljeno 83 jedinke i to vrste šumskog krpelja (Ixodes ricinus), u razvojnim stadijima ličinke, nimfe i adulta. Mikrolokalitet 4 („Šuma“) je prvi po brojnosti prikupljenih jedinki tijekom uzorkovanja. Najviše jedinki se pojavljuje u travanj i svibnju, što u osnovi predstavlja povećan rizik od zaraze za posjetitelje Parka te dodatan oprez
Invasive plant and animal species in Croatian forests
No full textStrane ili invazivne vrste jesu one koje prirodno ne obitavaju u određenom ekološkom sustavu nekoga područja, a unesene su nenamjerno ili namjerno te, vrlo često, negativno utječu na domicilnu floru i faunu prijeteći tako bioraznolikosti područja unutar kojega pokušavaju uspostaviti svoje populacije. Cilj predloženoga rada jest istražiti i opisati biologiju i ekologiju nekih recentnih biljnih i životinjskih vrsta koje su se pojavile na prostoru Hrvatske te proširile svoj negativni utjecaj i postale prijetnja stabilnosti naših šumskih ekosustava
Fauna diversity of sessile oak forests (Quercus petrea (Matt.) Liebl.) in Croatia
No full textKitnjakove sastojine predstavljaju važnu komponentu šumske vegetacije u Hrvatskoj. Različite biljne vrste pridolaze u kitnjakovim sastojinama, osim ekološke važnosti, hrast kitnjak je bitan i u industriji kao drvni materijal. Ovaj rad donosi pregled bioraznolikosti faune u kitnjakovim zajednicama. Opisuje glavne karakteristike hrasta kitnjaka. Sadrži opis i grafički prikaz raspodjele divljači (17) i ugroženih vrsta (3) u biljnim zajednicama sa hrastom kitnjakom. Iz grafičkog prikaza se zaključuje da biljna zajednica, mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena ima najviše životinjskih vrsta (18) što znači da je u njoj najveća bioraznolikost
Beaver management types - European and American experiences
No full textZavršni rad analizira zakonske okvire, mjere, metode i iskustva u upravljanju euroazijskim (Castor fiber Linnaeus) i sjevernoameričkim (Castor canadensis Kuhl) populacijama dabra. Iako je dabar najveći glodavac sjeverne polutke i ima ključnu ulogu u ekosustavima, njegova populacija se s vremenom smanjila u mnogim europskim zemljama. Poduzete mjere zaštite i programi reintrodukcije u nekim regijama dovode do povećanja populacije u Europi i Sjevernoj Americi, iako je pristup upravljanja dabrom na tim područjima različit. Literaturnim pregledom i analizom zakonskih okvira i primjera upravljanja dabrom, u radu su prikazane prakse upravljanja dabrom na području Sjeverne Amerike (aktivni pristup) i Europe (pasivni pristup) s osvrtom na moguću primjenu spomenutih praksi na Republiku Hrvatsku. Spomenuti pristupi omogućuju održavanje populacije dabrova, a naglasak je na mjerama zaštite i ublažavanja šteta s ciljem postizanja održivog suživota između dabrova i ljudi
Fauna of hard ticks (fam. Ixodidae) in private forests at vicinity of Ponikve (Municipality Bakar)
No full textTvrdi krpelji hematofagni su artropodi i prenosnici brojnih zoonoza te kao takvi potencijalno opasni za zdravlje ljudi i domaćih i divljih životinja. Pri izradi uzorkovanja krpelja koje se odvilo u periodu od ožujka do lipnja 2021. godine, koristila se metoda krpeljne zatege. Ukupno je prikupljeno 79 jedinki krpelja od kojih su zastupljene bile sljedeće vrste: Ixodes Ricinus (49 jedinki), Haemaphysalis concinna (dvije jedinke), Haemaphysalis inermis (četiri jedinke), Haemaphysalis punctata (devet jedinki), i vrste roda Rhipicephalus sa ukupno 15 jedinki. Cilj predloženog diplomskoga rada jest inicijalno istraživanje faune tvrdih krpelja (fam. Ixodidae) na privatoj šumi Ponikvi u svrhu utvrđivanja njihove brojnosti, sezonske, odnosno mjesečne dinamike, strukture populacija (vrsta, razvojni stadij, spol). Uvid u brojnost krpelja te njihovu strukturu populacije koja je preduvijet za planiranje svih radnji osobne zaštite i prevencije širenja zoonoza čiji su vektori krpelji.Hard ticks are hematophagous arthropods and vectors of numerous zoonoses, and as such potentially dangerous to human and domestic and wild animal health. In making of tick sampling that took place in period from March to June of 2021, method of tick draging was used. A total of 79 ticks were collected, of which the following species were represented: Ixodes Ricinus (49 individuals), Haemaphysalis concinna (two individuals), Haemaphysalis inermis (four individuals), Haemaphysalis punctata (nine individuals), and species of the genus Rhipicephalus with a total of 15 individuals. . The aim of the proposed thesis is the initial study of the fauna of hard ticks (fam. Ixodidae) in the private forest Ponikvi in order to determine their numbers,
seasonal or monthly dynamics, population structure (species, developmental stage, sex). Insight into the number of ticks and their population structure, which is a prerequisite for planning all actions of personal protection and prevention of the spread of zoonoses whose vectors are ticks
Methodology for determining the abundance of phytopathogenic fungi and other biotic and abiotic pests in plant protection survey in forestry in Croatia
No full textOd početka 80ih godina 20. st. Hrvatski šumarski institut (HŠI) (tada Šumarski institut), u okviru jedne od svojih djelatnosti, uključen je u praćenje brojnih abiotskih i biotskih ugroza koji mogu imati negativan utjecaj na stabilnost šumskih zajednica u državnim šumama Hrvatske. U okviru nekadašnje Dijegnozno-prognozne službe (DPS), a danas Izvještajno prognoznih poslova (IPP), HŠI - uz pomoć šumarske stručne operative (tvrke Hrvatske šume d.o.o) - participira u nastojanju održavanja stabilnosti šumskih ekosustava Hrvtske, na način da izvještava tj. dijagnosticira stanje vitalnosti šuma kroz utvrđivanje uzroka šteta, i determinaciju štetnog čimbenika te prognozira pojavnost štetnika ili daljnjega tijeka razvoja bolesti ili pak kretanja dinamike populacje štetnika i sl. Cilj ovog završnog rada jest pružiti pregled načina tj. metodologije utvrđivanja brojnosti fitopatogenih gljiva te ostalih biotskih i abiotskih štetnika za potrebe izrade IPP-a u šumarstvu Hrvatske. Važnost metodologije ogleda se u vjerodostojnosti podataka, a preispitivanje načina na koji se prikupljaju podaci o ugrozama kojima su šume izložene, dodatno je opravdano iz perspektive aktualnih ekoloških, (pr. klimatskih), ali i socioloških prilika koje stavljaju pred nas, i čitav živi svijet, sve više zahtjeve i brzu adaptaciju dinamičnim prilikama
Monitoring of hard ticks (fam. Ixodidae) in Park Maksimir (2023.-2024.)
No full textTvrdi krpelji su neizostavni stanovnici šuma koji igraju važnu ulogu u ekosustavu kao paraziti koji se hrane krvlju domaćina. Ovi hematofagni artropodi su vektori zoonoza, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje ljudi i životinja. Cilj ovog diplomskog rada je praćenje populacija tvrdih krpelja u Parku Maksimir radi boljeg shvaćanja njihove distribucije, sezonskih varijacija i populacijske strukture. Monitoring tvrdih krpelja vršio se je od listopada 2023. do kolovoza 2024. godine. Pomoću metode krpeljnje zatege, uzorkovanje se odrađivalo na pet mikrolokaliteta (šumski put, livada, rub šume, šuma i nasip) na dva transekta duljine 100 m na svakom mikrolokalitetu. Dobiveni rezultati osmomjesečnog monitoringa ukazuju na smanjenu gustoću krpelja, što je razvidno iz nalaza svega sedam jedinki tvrdih krpelja i to svih vrste obični ili šumski krpelj (Ixodes ricinus), s najvećim nalazom na šumskom putu te nijednim u šumi i na nasipu. Analiza spolne strukture adulta (N=4) pokazala je dominaciju mužjaka (75%), dok je od subadultnih razvojnih stadija zabilježena samo faza nimfe (N=3). Brojnost krpelja bila je uvelike pod utjecajem temperature, s najvećom aktivnošću zabilježenom u travnju i lipnju. Suprotno tome, u ljetnim mjesecima, osobito u srpnju i kolovozu, primijećen je pad aktivnosti krpelja, što se može povezati s povišenim temperaturama i nižom vlagom. Razumijevanje faune tvrdih krpelja kao i odstupanja u njihovoj dinamici ključni su za oblikovanje učinkovitih strategija zaštite i prevencije bolesti koje prenose, stoga je izrazito važno praćenje kretanja brojnosti ovih ektoparazita
Methodology for determining the abundance of phytopathogenic fungi and other biotic and abiotic pests in plant protection survey in forestry in Croatia
No full textOd početka 80ih godina 20. st. Hrvatski šumarski institut (HŠI) (tada Šumarski institut), u okviru jedne od svojih djelatnosti, uključen je u praćenje brojnih abiotskih i biotskih ugroza koji mogu imati negativan utjecaj na stabilnost šumskih zajednica u državnim šumama Hrvatske. U okviru nekadašnje Dijegnozno-prognozne službe (DPS), a danas Izvještajno prognoznih poslova (IPP), HŠI - uz pomoć šumarske stručne operative (tvrke Hrvatske šume d.o.o) - participira u nastojanju održavanja stabilnosti šumskih ekosustava Hrvtske, na način da izvještava tj. dijagnosticira stanje vitalnosti šuma kroz utvrđivanje uzroka šteta, i determinaciju štetnog čimbenika te prognozira pojavnost štetnika ili daljnjega tijeka razvoja bolesti ili pak kretanja dinamike populacje štetnika i sl. Cilj ovog završnog rada jest pružiti pregled načina tj. metodologije utvrđivanja brojnosti fitopatogenih gljiva te ostalih biotskih i abiotskih štetnika za potrebe izrade IPP-a u šumarstvu Hrvatske. Važnost metodologije ogleda se u vjerodostojnosti podataka, a preispitivanje načina na koji se prikupljaju podaci o ugrozama kojima su šume izložene, dodatno je opravdano iz perspektive aktualnih ekoloških, (pr. klimatskih), ali i socioloških prilika koje stavljaju pred nas, i čitav živi svijet, sve više zahtjeve i brzu adaptaciju dinamičnim prilikama
- …
