1,720,999 research outputs found
Analiza strukture bilance Hrvatske narodne banke i Banke Slovenije - izazovi i dinamika u eurosustavu
No full textRad ne sadrži sažetak
Distribucija kredita stanovništvu i makroprudencijalne mjere HNB-a
No full textU ovom završnom radu objašnjeni su osnovni oblici kreditiranja stanovništva putem različitih kanala distribucije kredita stanovništvu. Analizirana je zainteresiranost stanovništva za kreditima kao i njihova uporaba u različitim sferama života. Također, na primjeru različitih banaka kroz komparativnu analizu visine kamatne stope, troškova obrade kredita, elemenata osiguranja kredita te uvjeta odobravanja kredita, analizirana je ponuda odabranih kredita kako bi se pokazale razlike i sličnosti među hrvatskim bankama. Nadalje, u radu je objašnjeno koji su pokazatelji koji utječu na bolje poslovanje banaka i kako se postiže signifikatnija profitabilnost. Nezaobilazna stavka za svaku banku predstavlja velika lepeza rizika te je cilj banke reducirati rizike što je više moguće, a instrumenti i mjere koje se koriste u svrhu toga cilja su objašnjeni i potrepljeni primjerima. Na koncu, analizirane su makroprudencijalne mjere Hrvatske narodne banke i instrumenti monetarne politike.This final thesis explains the basic forms of lending to households through various channels of distribution of loans to households. The interest of the population in loans as well as their use in various spheres of life was analyzed. Also, on the example of different banks through a comparative analysis of interest rates, loan processing costs, loan collateral elements and loan approval conditions, the offer of selected loans was analyzed to show differences and similarities between Croatian banks. Furthermore, the final thesis explains the indicators that influence the better performance of banks and how to achieve more significant profitability. An unavoidable item for each bank is a wide range of risks and the bank's goal is to reduce risks as much as possible, and the instruments and measures used for this purpose are explained and illustrated with examples. Finally, macroprudential measures of the Croatian National Bank and monetary policy instruments are analyzed
SYSTEM OF RISK MANAGEMENT ON THE EXAMPLE OF NONCOMPLIANCE AND CHANGES IN EXPECTED YIELDS MONEY MARKET FUNDS
No full textRadom se nastoji istražiti sustav upravljanja rizikom, na primjeru neusklađenosti i promjene očekivanih prinosa novčanih fondova, u društvima koja upravljaju otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (UCITS fondovi). Rizik neusklađenosti je jedan od važnijih rizika poslovanja društava za upravljanje. Novčani fondovi su najzastupljeniji investicijski fondovi u RH. U srpnju 2018. godine stupila je na snagu „Uredba o novčanim fondovima“. Uredbom su propisana nova i stroža pravila za poslovanje novčanih fondova na razini cijele Europske unije. U skladu s tim, ovaj rad govori o načinu uspostave adekvatnog sustava za upravljanje rizikom neusklađenosti i negativnom utjecaju kamatnog rizika na prinos i neto imovinu novčanih fondova.This paper attempts to explore the system of risk management on the example of noncompliance and changes in expected yields money market funds. Non-compliance risk is one of the most important risks in management companies. The most represented investment funds in the Republic of Croatia are money market funds. The EU Money Market Funds Regulation came into force on July 2018. The MMF Regulation introduces stricter and new requirements for MMFs in the European Union (EU). In accordance with the above, this paper discusses how to establish an adequate framework for compliance risk management and the negative impact of interest rate risk on yield and net assets of MMFs
Monetarne politike ponude novca i inflacija - komparativni prikaz FED-a i ECB-a
No full textRad ne sadrži sažetak
Utjecaj kretanja imovine dioničkih investicijskih fondova i obveznih mirovinskih fondova ma promet i indekse na Zagrebačkoj burzi
No full textRad ne sadrži sažetak
Institutional regulation of the European monetary framework in interaction with the International relations in the European union
No full textOvom doktorskom disertacijom daje se teorijski i praktični doprinos razumijevanju uloge i važnosti europskog monetarnog poretka, koji obuhvaća Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke članice Eurosustava, na unapređenje međunarodnih ekonomskih odnosa država članica europodručja koji se temelje na održivom gospodarskom rastu i međunarodnoj razmjeni na jedinstvenom europskom tržištu. Interdisciplinaran pristup ovome istraživanju povezuje monetarnu politiku i značajne događaje iz područja međunarodnih ekonomskih odnosa od kojih posebno treba istaknuti globalnu ekonomsku krizu 2008., krizu europskog javnog duga 2010. i krizu pandemije koronavirusa 2020. Pojašnjena je povijesna dinamika međunarodnih odnosa usmjerenih europskoj integraciji na temelju kojih je nastala Ekonomska i monetarna unija (EMU) kao izraz političke volje da se odricanjem od monetarne suverenosti eliminira tečajni rizik i potakne međunarodna razmjena. Objašnjena je razlika između standardnih instrumenata monetarne politike i nestandardnih mjera koje su naknadno uvedene kao odgovor Eurosustava na negativne posljedice globalne ekonomske krize koja je narušila efikasnost funkcioniranja tradicionalnog kamatnog transmisijskog kanala monetarne politike. Prikazani su rezultati znanstvenog istraživanja primjenom ekonometrijskog modela s panel metodom fiksnih i slučajnih efekata kojima je potvrđena glavna hipoteza. U promatranom šesnaestogodišnjem razdoblju (2005.-2020.) Europska središnja banka odnosno Eurosustav je putem standardnih instrumenata i nestandardnih mjera monetarne politike u cijelosti pozitivno djelovao na gospodarski rast devetnaest država članica europodručja, a djelomično je djelovao pozitivno i na povećanje njihove međunarodne razmjene. Ovaj utjecaj jedinstvene monetarne politike je bio značajno manji za kontrolnu grupu devet preostalih država članica Europske unije koje još nisu uvele euro. Monetarna politika Eurosustava nije usmjerena potrebama cijele Europske unije, već samo potrebama europodručja i zato središnje banke koje nisu članice Eurosustava trebaju zadržati suverene monetarne politike koje će biti usmjerene potrebama nacionalnog gospodarstva, sve do ulaska u EMU. Dodatno je napravljena analiza konsolidirane bilance Eurosustava i nekonsolidiranih bilanci nacionalnih središnjih banaka i Europske središnje banke sa stanovišta značajnih bilančnih pozicija koja je pokazala da je u kriznim vremenima povećan značaj europskog monetarnog poretka u ostvarivanju ekonomske, a time i političke stabilnosti. Zaključeno je da Europska središnja banka predstavlja najvažniju kariku na putu kompletiranja Ekonomske i monetarne unije koja podrazumijeva fiskalnu uniju s jedinstvenim euro-budžetom.This doctoral dissertation makes a theoretical and practical contribution to understanding the role and importance of the European monetary framework, which includes the European Central Bank and the national central banks of the Eurosystem, to the international economic relations of euro area member states based on sustainable economic growth and international exchange on the single European market. An interdisciplinary approach to this research connects monetary policy and significant events in the field of international economic relations, especially the global economic crisis of 2008, the European public debt crisis of 2010 and the coronavirus pandemic crisis of 2020. It was clarified that the Economic and Monetary Union (EMU) was formed on the basis of historical dynamics of international relations aimed at European integration as an expression of political will that by renunciation of monetary sovereignty exchange rate risk will be eliminated in order to encourage international trade. The difference between standard monetary policy instruments and non-standard measures subsequently introduced in response to the negative effects of the Eurosystem's global economic crisis, which undermined the efficiency of the traditional interest rate transmission channel of monetary policy, was explained. The results of scientific research using an econometric model with a panel method of fixed and random effects, which confirmed the main hypothesis, are presented. In the observed sixteen-year period (2005-2020), the European Central Bank and the Eurosystem, through standard instruments and non-standard monetary policy measures, had a positive effect on the economic growth of nineteen euro area Member States and partly on increasing their international trade. This impact of the single monetary policy was significantly smaller for the control group of the nine remaining EU Member States that have not yet adopted the euro. Eurosystem monetary policy is not adjusted to the needs of the European Union as a whole, but only to the needs of the euro area, and therefore nonEurosystem central banks need to maintain sovereign monetary policies adjusted to the needs of the national economy until joining EMU. In addition, an analysis of the consolidated balance sheet of the Eurosystem and the unconsolidated balance sheets of the national central banks and the European Central Bank from the point of view of significant balance sheet positions showed that in times of crisis the importance of the European monetary framework in achieving economic and thus political stability was increased. It was concluded that the European Central Bank is the most important link on the path to completing Economic and Monetary Union, which includes a fiscal union with a single euro budget
RISKS IN THE FINANCIAL SECTOR OF THE REPUBLIC OF CROATIA AND MACROPRUDENTIAL MEASURES
No full textU ovome radu analizirani su rizici u financijskom sustavu Republike Hrvatske od 2009. do 2019. godine, odnosno do 2020. koju je obiljeţila pojava pandemije koronavirusa. Poseban naglasak stavljen je na financijsku stabilnost i na makroprudencijalne mjere koje sluţe očuvanju financijske stabilnosti. Cilj rada je analizom potvrditi ili opovrgnuti postavljene hipoteze koje se odnose na to osigurava li pristup i metode upravljanja rizicima u financijskom sustavu financijsku stabilnost, jesu li koncentracija u bankovnom sektoru i vanjski šokovi izvori sistemskog rizika i osiguravaju li makroprudencijalna politika i mjere brzu prilagodbu i sprječavaju li negativne posljedice šokova. Cilj je bio i analizom pronaći korelaciju izmeĎu realnih stopa BDP-a, kredita poduzećima, kredita stanovništvu i CROBEX- a. Nakon teorijskog dijela, analiziran je bankarski sektor, odnosno kreditni plasmani banaka prema stanovništvu i nefinancijskim poduzećima koji čine najveći udio kreditnih plasmana banaka. Procjena rizika analizirana je deskriptivno te je istaknuta prednost risk based approacha u odnosu na rule based approach. Korištenje financijske poluge je manje u odnosu na pretkrizno razdoblje zbog razduţivanja poduzeća i kućanstava, dok je stopa ukupnoga kapitala uglavnom biljeţila trend rasta što upućuje na dobru kapitaliziranost hrvatskih banaka. Analizirajući stope promjene kredita, leasinga i faktoringa primijećeno je kako su najznačajnije amplitude u kretanju zabiljeţene kod imovine faktoringa kroz cijelo promatrano razdoblje, dok su krediti i imovina leasinga većinu vremena u obrnuto proporcionalnom odnosu. Iako su kamate na štednju blizu nule, u Republici Hrvatskoj je i dalje značajno prisutna štednja u bankama, dok nerazvijenost investiranja u druge kategorije imovine čini financijsko trţište zanemarenim. Obvezna pričuva osiguravajućih društava i ulaganje imovine za pokriće obvezne pričuve biljeţili su kontinuiran porast tijekom cijeloga promatranog razdoblja. U petom dijelu rada metodom deskriptivne statistike ispitana je povezanost realnih stopa BDP-a, kredita poduzećima, kredita stanovništvu i CROBEX-a te je utvrĎeno da se sve promjene dogaĎaju autonomno i da nema korelacije meĎu varijablama. Prva hipoteza, koja podrazumijeva da pristup i metode upravljanja rizicima u financijskom sustavu osiguravaju financijsku stabilnost je potvrĎena. UtvrĎeno je da su koncentracija u bankovnom sektoru i vanjski šokovi izvori sistemskog rizika čime je potvrĎena i druga hipoteza. Regulatorni zahtjevi kao i makroprudencijalne mjere sluţe očuvanju stabilnosti financijskog sustava i usmjerene su na povećanje otpornosti na šokove i time je potvrĎena II treća hipoteza koja podrazumijeva da makroprudencijalna politika i mjere osiguravaju brzu prilagodbu i sprječavaju negativne posljedice šokova.In this thesis are analysed risks of the financial sector of the Republic of Croatia from 2009. to 2009., or until 2020. which was marked by a coronavirus pandemic. Special emphasis was placed on financial stability and on macroprudential measures that serve to preserve financial stability. The aim of this thesis was to confirm or refuse hypotheses about whether the approach and methods of risk management in the financial system ensure financial stability, whether concentration in the banking sector and external shocks are sources of systemic risk, and whether macroprudential policies and measures ensure rapid adjustment and prevent negative shocks. The goal was through analysis to find a correlation between real GDP rates, corporate loans, retail loans and CROBEX. After the theoretical part, the banking sector is analyzed, i.e. credit placements of banks to households and non-financial corporations, which make up the largest share of credit placements of banks. The risk assessment was descriptively analyzed and the advantage of the risk based approach over the rule based approach was highlighted. The use of financial leverage is lower compared to the pre-crisis period due to the deleveraging of companies and households, while the total capital ratio mainly recorded a growth trend, which indicates the good capitalization of Croatian banks. Analyzing the rates of change in loans, leasing and factoring, it was observed that the most significant amplitudes of movements were observed in factoring assets during the observed period, while loans and leasing assets were inversely proportional most of the time. Although interest rates on savings are close to zero, savings in banks are still significantly present in the Republic of Croatia, while the underdevelopment of alternatives to investments in other asset classes makes the capital market neglected. The reserve requirement of insurance companies and the investment of assets to cover the reserve requirement recorded a continuous increase throughout the observed period. In the fifth part of the thesis, using the method of descriptive statistics, the relationship between real GDP rates, corporate loans, retail loans and CROBEX was examined and it was found that all changes occur autonomously and that there is no correlation between variables. The first hypothesis, which implies that the approach and methods of risk management in the financial sector ensure financial stability, has been confirmed. Concentration in the banking sector and external shocks were found to be sources of systemic risk, thus confirming the second hypothesis. Regulatory requirements as well as macroprudential measures serve to maintain the stability of the financial system and are aimed at increasing resilience to shocks, IV thus confirming the third hypothesis, which implies that macroprudential policies and measures ensure rapid adjustment and prevent the negative consequences of shocks
Koleracija kretanja kamatnih stopa na depozite s imovinom i prinosima novčanih fondova u Republici Hrvatskoj
No full textRad ne sadrži sažetak
Internet bankarstvo : Razvoj samoposlužnog bankarstva i analiza korištenja u Republici Hrvatskoj
No full textU današnjem svijetu nezaustavljivog napretka tehnologije i brzine putovanja informacija, banke kako bi ostale kompetitivne na tržištu prisiljene su konstantno unaprjeđivati svoje proizvode i usluge te osmišljavati nova rješenja u svrhu zaštite vlastitih interesa i interesa klijenata. Bankarski sektor se tako pod utjecajem globalizacije sve više udaljava od fizičkog novca i osobnog kontakta s klijentima rušeći prostorna i vremenska ograničenja uvođenjem novih kanala distribucije. Internet, a posljedično i mobilno bankarstvo, svojom postupnom integracijom u društvo imaju tendenciju ostvarivanja opće prihvaćenog i primarnog načina komuniciranja između banaka i komitenata.
U ovom radu je pomoću odgovora ispitanika s područja RH na anketni upitnik prikazan trend korištenja elektroničkog bankarstva kao posljedice razvoja suvremenih tehnologija. Istraživanje je osmišljeno kao nadopuna postojećim radovima koji područje digitalnog bankarstva obuhvaćaju u manjem ili većem opsegu. Set pitanja u ovom anketnom upitniku osmišljen je kako bi se stekao širi uvid u navike i preferencije korisnika te se ispitalo zadovoljstvo građana postojećim uslugama kao i sklonost pri usvajanju novih. Varijable su pri tome analizirane prema nezavisnim varijablama: spolu, dobi i stupnju obrazovanja.In the world of unstoppable technological advancement and increased speed of information, banks are forced to constantly improve their products and services designing new solutions with the purpose of protecting their own interests, as well as interests of their cliens. The banking sector is increasingly distancing itself from physical money and personal contact with clients by adopting new distribution channels. Internet banking nowadays has tendency to be generally accepted as the primary way of communicating between banks and customers.
The purpose of this paper is to show the trend of using e-banking as a consequence of modern technologies development. The research is designed as a completon to the existing researches that cover the area of digital banking in various scopes. The set of questions in this survey questionnaire was designed to gain a wider insight into users' habits and preferences as well as to examine satisfaction with existing services and willingness to adopt new ones. The variables were analyzed according to independent variables of sex, age and degree of education
Convergence of household lending practices and standards and differences among selected European Union member states
No full textU ovom doktorskom radu izlažu se teorijske i praktične podloge kako standardi kreditiranja kućanstava utječu na gospodarski razvitak, demografska kretanja i razinu socijalne nejednakosti. Znanstveno istraživanje obuhvaća regulativu i regulatornu arbitražu, financijski razvitak, digitalizaciju, promociju i uvjete u distribuciji kredita, demografska kretanja i socijalnu uključenost te monetarnu i financijsku stabilnost. U istraživanja su uključene odabrane zemlje članice EU-a (Hrvatska, Češka, Mađarska, Slovačka, Slovenija). Temeljem rezultata istraživanja pružene su nove znanstvene spoznaje i moguće primjene u kontinuiranom procesu formiranja jedinstvenog europskog financijskog tržišta. Za empirijsko dokazivanje prve hipoteze provedeno je primarno istraživanje strukturiranim anketnim upitnikom, a pitanja su usmjerena dokazivanju razine konvergencije unutar iste bankovne grupe koja posluje na različitim tržištima zemalja članica. Anketa je pokazala da u dijelu pružanja kreditnih proizvoda kućanstvima postoji snažna potreba dinamičnije konvergencije s ciljem postizanja jednake razine zaštite korisnika financijskih usluga. U cilju produbljivanja europske integracije jednu od najvažnijih uloga ima Europska središnja banka čiji je glavni zadatak da čuva monetarnu stabilnost, ali i ukupnu društvenu stabilnost važnu za gospodarski rast. Za drugu i treću hipotezu provedeno je sekundarno istraživanje kako krediti, BDP i plaće utječu na dohodovnu nejednakost, te kako adekvatnost kapitala, inflacija i prosječna kamatna stopa utječu na kredite u pet europskih država koje su promatrane kroz višegodišnje vremensko razdoblje. Istraživanje je pokazalo da krediti značajno utječu na smanjenje dohodovne nejednakosti i važna su poluga gospodarskog rasta i razvoja. Sve države koje stvaraju poticajno okruženje za gospodarski rast i imaju visok udio radno aktivnog stanovništva pokazuju napredak u smanjenju dohodovnih razlika, kao i smanjenju odljeva stanovništva. Porast stope adekvatnosti kapitala ima pozitivnu korelaciju na porast kredita. Sklonost mlađih generacija održivom stilu života i održivom ulaganju ukazuje na važnost ulaganja u mlade. Strategija održivog financiranja ili financiranje zelene tranzicije u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti, te usmjeravanje financijskih tokova u zelena ulaganja mogu pomoći u zapošljavanju mladih generacija čije su vrijednosti bliske idejama održivosti. Radi velikih razlika među državama, jedan od glavnih ciljeva EU-a do 2030. je provedba europskog stupa socijalnih prava i njegova akcijskog plana u dijelu zapošljavanja, vještina i borbe protiv siromaštva, kao i socijalnu i gospodarsku konvergenciju na regionalnoj i međuregionalnoj razini. Ulaganjem u mlade daje se mladim generacijama znak povjerenja i uključenosti, te doprinosi smanjenu odljeva u inozemstvo. U cilju demografske obnove i veće socijalne uključenosti mladih, subvencionirani krediti od strana pojedinih država članica EU-a bi itekako pomogli mladim generacijama koje grade budućnost, potičući održivi razvoj u korist okoliša. U usporedbi s odabranim državama u Hrvatskoj je sloboda kreditnih institucija pri određivanju kamatnih stopa na nove kao i na postojeće kredite ograničena nizom zakonskih odredbi. Tako kompleksno regulirana ograničenja kamatnih stopa u dijelu maksimalnih kamatnih stopa, efektivnih kamatnih stopa i zatezne kamate, dovode u neravnopravan položaj potrošače i kreditne institucije u RH u odnosu na druge države članice EU-a koje takva ograničenja nemaju. U cilju visoke zaštite potrošača u cijeloj Uniji, usvojena je nova Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o potrošačkom kreditiranju, koja će omogućiti razvoj transparentnijeg i učinkovitijeg pravnog okvira za odobravanja prekograničnih kredita, a što će povećati povjerenje i zaštitu potrošača. U cilju izbjegavanja pritisaka različitih potrošačkih udruga i populizma, države članice trebaju zauzeti čvrsti stav za ujednačavanje pravila kreditiranja u Uniji i implementaciju u nacionalno zakonodavstvo, kako bi se zaštitilo potrošače i spriječilo zaduživanje kod nefinancijskih institucija. Naposlijetku, ovaj doktorski rad donosi novi znanstveni doprinos dokazujući, na odabranim zemljama, da potrošači odnosno korisnici financijskih usluga nemaju jednaku razinu zaštite na razini EU-a jer u svakoj pojedinoj zemlji vrijede nacionalna pravila za kreditiranje stanovništva. Nadalje, kroz dokazane sve tri postavljene hipoteze, u radu se dokazuje da dostupnost kredita i povećan volumen kredita pridonose smanjenju socijalnih nejednakosti u državama. Također se dokazuje da statistički značajan utjecaj na volumen stambenih kredita i ostalih potrošačkih kredita ima adekvatnost kapitala bankarskog sustava. Nasuprot toga, očekivano, visina kamatnih stopa ima negativnu korelaciju na volumen kredita. Kako je doktorski rad istražio i pozitivan utjecaj volumena potrošačkog kreditiranja na demografska kretanja, razvidno je da ovaj doktorski rad može itekako poslužiti Zakonodavcima pojedinih zemalja, ali napose i na nivou same EU da stvore u kraćem periodu harmonizirani zakonodavni okvir koji će omogućiti veću socijalnu koheziju te koji će posebno biti pogodniji za mlade smanjujući njihove migracije i omogućavajući atraktivniji suvremeni način života kroz olakšano rješavanje stambenog pitanja, uvažavajući i suvremene trendove poboljšavanja energetske učinkovitosti i postizanja održivog načina života.In this doctoral dissertation, theoretical and practical foundations are presented on how household credit standards influence economic development, demographic trends, and the level of social inequality. The scientific research covers regulation and regulatory arbitrage, financial development, digitization, promotion and conditions in credit distribution, demographic trends and social inclusion, as well as monetary and financial stability. The selected EU member countries (Croatia, Czech Republic, Hungary, Slovakia, Slovenia) are included in the research. Based on the research results, new scientific insights and possible applications are provided in the continuous process of forming a unified European financial market. To empirically prove the first hypothesis, primary research was conducted using a structured questionnaire, focusing on demonstrating the level of convergence within the same banking group operating in different markets of member countries. The survey showed a strong need for more dynamic convergence in providing household credit products to achieve an equal level of consumer financial protection. The European Central Bank plays a crucial role in deepening European integration, tasked with preserving monetary stability and overall political stability essential for economic growth. For the second and third hypotheses, secondary research was conducted on how loans, GDP, and wages affect income inequality, and how capital adequacy, inflation, and average interest rates affect loans in five European countries observed over several annual time periods. The research showed that loans significantly impact reducing income inequality as an important lever for economic growth and development. All countries creating a conducive environment for economic growth and having a high share of the working population show progress in reducing income disparities, as well as stemming population outflows. An increase in capital adequacy correlates positively with an increase in loans. The inclination of younger generations towards sustainable lifestyles and investments highlights the importance of investing in youth. A sustainable financing strategy or financing green transition to improve energy efficiency, directing financial flows into green investments can help employ younger generations whose values align with sustainability ideals. To achieve demographic renewal and greater social inclusion of the youth, subsidized loans from certain EU member states would greatly assist younger generations building the future, fostering sustainable development for the environment. In comparison to selected countries, in Croatia, the freedom of credit institutions to determine interest rates on new and existing loans is limited by a series of legal provisions. Such complex regulations on interest rates, including maximum interest rates, effective interest rates, and default interest rates, place consumers and credit institutions in Croatia in an unequal position compared to other EU member states without such restrictions. In order to ensure high consumer protection throughout the Union, a new Directive of the European Parliament and Council on consumer credit has been adopted, enabling the development of a more transparent and effective legal framework for approving cross-border credits, thereby increasing consumer trust and protection. To avoid pressures from various consumer associations and populism, member states should take a firm stance on harmonizing lending rules in the Union and implementing them in national legislation to protect consumers and prevent indebtedness in non-financial institutions. Finally, this dissertation provides a new scientific contribution by proving, in selected countries, that consumers or users of financial services do not have the same level of protection at the EU level because each country has its own national rules for lending to the population. Furthermore, by proving all three hypotheses set in the study, it is shown that the availability of credit and increased credit volume contribute to reducing social inequalities in countries. Additionally, it is demonstrated that the adequacy of the capital of the banking system significantly influences the volume of housing loans and other consumer loans. On the other hand, as expected, the interest rates have a negative correlation with the loan volume. Having explored the positive impact of consumer lending volume on demographic trends, it is evident that this dissertation can be of great use to lawmakers at the national level as well as at the EU level to establish, in a shorter period, a harmonized legislative framework that will enable greater social cohesion and be particularly beneficial for young people by reducing their migrations and enabling a more attractive modern way of life through easier resolution of housing issues, taking into account modern trends in improving energy efficiency and achieving sustainable living
- …
