6,594 research outputs found
Kirurške rane
SAŽETAK
Svaka ozljeda tkiva s poremećajem anatomskog integriteta s funkcionalnim gubitkom
može se opisati kao rana. Rane mogu biti akutne ili kronične te zatvorene ili otvorene. Nastaju
uslijed određene traume ili operativnog zahvata. Cijeljenje kirurške rane započinje odmah
nakon operativnog zahvata. Taj dinamični proces uključuje stanične, humoralne i molekularne
mehanizme. Cijeljenje rana ima četiri faze koje se preklapaju. Svaki poremećaj u razvoju tih
faza dovodi do abnormalnog cijeljenja. Rana može cijeliti primarno ili sekundarno. Kirurške
rane su najbolji primjer primarnog cijeljenja. Ako je tijek cijeljenja rane poremećen
infekcijom, hipoksijom, dehiscijencijom ili imunološkom disfunkcijom, počinje sekundarna
faza cijeljenja. Jedna od najčešćih komplikacija povezana s kirurškom ranom je infekcija.
Kada mikroorganizam prođe kroz obrambeni mehanizam domaćina te nadjača imunološki
sustav i obrambene stanice, dolazi do infekcije. Loša aseptička tehnika i kontaminacija
uzrokuju infekciju rane. Postojeća stanja kao što je dijabetes melitus ili kompromitirani
imunološki sustav mogu povećati rizik od infekcije i daljnjih komplikacija. Medicinska sestra
u skrbi za kiruršku ranu mora u obzir uzeti brojne čimbenike. Razumijevanje mehanizma
cijeljenja i čimbenika koji utječu na cijeljenje dovode do uspješne procjene i liječenja. Između
ostaloga, medicinska sestra provodi intervencije kojima nastoji smanjiti mogućnost
komplikacija. Poboljšanje ishoda liječenja bolesnika zahtijeva pravovremenu procjenu i
evaluaciju primjenom timskog pristupa. Medicinska sestra mora dokumentirati napredak u
cijeljenju rane ili nedostatak istog i održavati dobru profesionalnu komunikaciju s liječnikom
kako bi se provela odgovarajuća skrb u postoperativnom razdoblju s minimalnom
mogućnošću komplikacija
Kirurške rane
SAŽETAK
Svaka ozljeda tkiva s poremećajem anatomskog integriteta s funkcionalnim gubitkom
može se opisati kao rana. Rane mogu biti akutne ili kronične te zatvorene ili otvorene. Nastaju
uslijed određene traume ili operativnog zahvata. Cijeljenje kirurške rane započinje odmah
nakon operativnog zahvata. Taj dinamični proces uključuje stanične, humoralne i molekularne
mehanizme. Cijeljenje rana ima četiri faze koje se preklapaju. Svaki poremećaj u razvoju tih
faza dovodi do abnormalnog cijeljenja. Rana može cijeliti primarno ili sekundarno. Kirurške
rane su najbolji primjer primarnog cijeljenja. Ako je tijek cijeljenja rane poremećen
infekcijom, hipoksijom, dehiscijencijom ili imunološkom disfunkcijom, počinje sekundarna
faza cijeljenja. Jedna od najčešćih komplikacija povezana s kirurškom ranom je infekcija.
Kada mikroorganizam prođe kroz obrambeni mehanizam domaćina te nadjača imunološki
sustav i obrambene stanice, dolazi do infekcije. Loša aseptička tehnika i kontaminacija
uzrokuju infekciju rane. Postojeća stanja kao što je dijabetes melitus ili kompromitirani
imunološki sustav mogu povećati rizik od infekcije i daljnjih komplikacija. Medicinska sestra
u skrbi za kiruršku ranu mora u obzir uzeti brojne čimbenike. Razumijevanje mehanizma
cijeljenja i čimbenika koji utječu na cijeljenje dovode do uspješne procjene i liječenja. Između
ostaloga, medicinska sestra provodi intervencije kojima nastoji smanjiti mogućnost
komplikacija. Poboljšanje ishoda liječenja bolesnika zahtijeva pravovremenu procjenu i
evaluaciju primjenom timskog pristupa. Medicinska sestra mora dokumentirati napredak u
cijeljenju rane ili nedostatak istog i održavati dobru profesionalnu komunikaciju s liječnikom
kako bi se provela odgovarajuća skrb u postoperativnom razdoblju s minimalnom
mogućnošću komplikacija
Rane intervencije kod djece s autističnim spektrom poremećaja
Autistični spektar poremećaja ili pervazivni razvojni poremećaji pripadaju poremećajima rane dječje dobi. Poremećaji se javljaju najčešće u prve tri godine života, traje cijeli život te zahvaća skoro sve psihičke funkcije. Pojam autizam prvi put je razvio švicarski psihijatar Eugen Bleuler 1911. godine. Jedna od prvih definicija autizma koja je aktualna i danas je definicija Laurete Bender prema kojoj je autizam karakteristično promijenjeno ponašanje u svim područjima središnjeg živčanog sustava: motoričkom, perceptivnom, intelektualnom, emotivnom i socijalnom. Prema DSM-IV klasifikaciji autistični spektar poremećaja se dijeli na: autistični poremećaj F84.0, Rettov poremećaj F84.2, dezintegracijski poremećaj u djetinjstvu F84.3, Aspergerov poremećaj F84.5 i pervazivni razvojni poremećaj neodređen F84.9 čiji su simptomi opisani u ovom radu. U skrbi za djesu s autističnim spektrom poremećaja važna je rana dijagnostika zbog što ranijeg uključivanja u programe rane intervencije. Vrlo je važna rana dijagnostika poremećaja da bi se što ranije uključili u program rane intervencije. Rana intervencija je sistematski pristup ranom i kontinuiranom tretmanu koji provodi tim stručnjaka, a usmjeren je na specifične potrebe određenog djeteta i njegove obitelji. Programi rane intervencije opisani u ovom radu su: primjenjena analiza ponašanja, razvojni individaulizirani model utemeljen na odnosu te TEACCH (programi s vizualnom okolinskom podrškom). Za uspješno provođenje rane intervencije vrlo je važan timski rad stručnjaka. Stručnjaci koji sudjeluju u provođenju programa rane intervencije su psiholog, socijalni radnik, edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak, specijalist rane intervencije, fizijatar te medicinska sestra. Uloga medicinske sestre u programu rane intervencije je zdravstvena prevencija i skrb te informiranje o zdravstvenim pitanjima. Također, u radu je opisan i PECS (sustav komunikacije s razmjenom slika) koji se sastoji od šest faza: fizička razmjena, razvijanje samostalnosti, razlikovanje slika, struktura rečenice, odgovaranje na pitanje „što želiš“ te spontano odgovaranje
Trajanje liječenja kronične rane u obiteljskoj grada Zagreba
Glavna karakteristika ulkusa je usporena tendencija cijeljenja. Najčešd uzroci ulkusa na potkoljenici su kronična venska in-suficijencija, periferna okluzivna bolest arterija, dijabetes, neuropatija i kombinacija više navedenih čimbenika. Odabir terapi-je ovisi o etiologiji kronične rane. Unatoč postignutom napretku na području dijagnostike i terapije, kronična rana jest i dalje terapijski izazov. Autori prikazuju rezultate ankete provedene u Zagrebu u razdoblju od šest mjeseci u 2014 godini. Anketa je provedena u organizaciji Gradskog ureda za zdravstvo grada Zagreba i Referentnog centra za kronične rane MZa RH Kli-nike za kožne i spoine bolesti KBC "Sestre milosrdne" u kojoj ukazujemo na zastupljenost pojedinog tipa ulkusa s obzirom na etiologiju, dob i spol. Rezultati ankete ukazuju i na prosječno vrijeme trajanja pojedinog tipa ulkusa. Dobiveni su rezultati o ućinjenom dvostrukim obojenim ultrazvukom i provođenju kompresivne terapije u skupini bolesnika s venskim ulkusom
INFEKCIJA KIRURŠKE POSTOPERATIVNE RANE
Infekcija postoperativne rane danas je jedan od vodećih uzroka mortaliteta u razvijenim zemljama Europe. Provođenje
mjera koje imaju za cilj smanjenje izlaganja čimbenicima rizika, osiguravanjem adekvatnih operacijskih uvjeta, te mjera
prevencije postoperacijske infekcije rane možemo doprinijeti smanjenju broja infekcija, a samim tim i padu morbiditeta.
Prikazom dvije operirane bolesnice pokazali smo da infekcija postoperativne rane pridonosi morbiditetu i mortalitetu. Prva bolesnica je operirana u dobrim operacijskim uvjetima uz mali broj čimbenika rizika, te mjere postoperativne
prevencije infekcije rane. Nije došlo do postoperativne infekcije rane. Otpuštena je izliječena s per primam zacijeljenom
operacijskom ranom. Kod druge bolesnice na cijeljenje rane utječe onkološka bolest, pretilost, pušenje, dijabetes melitus, visoka starost, koža kontaminirana sa Staphilococus aureus, preoperacijsko ležanje, anemija, hipoksemija, uporaba
imunosupresiva, iradijacija i nozokomijalna infekcija. Pseudomonas aeruginosa detektiran je kao uzročnik nozokomijalne
infekcije postoperativne rane. Od operacijskih uvjeta koji pogoduju infekciji rane su duga operacija, jaka ozljeda tkiva,
reintervencija i drenaža. Na čimbenike rizika od strane pacijenta nismo mogli utjecati, te samim tim nismo doveli do cijeljenja postoperacijske rane koja je pridonijela letalnom završetku pacijentice
PREPREKE U CIJELJENJU RANE
Wound healing is a complex process that involves a significant number of chemical and physiological events acting on the cellular and molecular level. Wound healing passes through four stages, which are not distinctly separated one from another. There are many factors that can affect the wound healing process and their activities slow down, or completely interrupt the healing process. Wound around tissue ischemia, which is due to spasm of the arteries or atherosclerotic changes in them, can easily lead to slowing down or even stops the wound healing process. Wound infections and use of corticosteroids are significant barriers to healing. Other factors that can influence the course of wound healing are inadequate nutrition with consequent lack of energy or protein and some vitamins, wound abidance, wound bed status, localization of wound, etc. Only with the knowledge of the wound healing pathophysiology and understanding all the factors that may affect delayed wound healing, we can adequately prevent and treat chronic wounds.Cijeljenje rane je kompleksan proces koji obuhvaća cijeli niz kemijskih i fizioloških događaja na staničnoj i molekularnoj razini i prolazi kroz četiri faze koje su neoštro međusobno odijeljene. Postoji mnogo čimbenika koji mogu utjecati na cijeljenje rane i svojim djelovanjem usporiti ili u cijelosti prekinuti proces cijeljenja. Ishemija tkiva u okolini rane, koja je posljedica spazma arterija ili aterosklerotičnih promjena u njima, lako može dovesti do usporenja ili čak prekida procesa cijeljenja rane. Infekcija rane i upotreba kortikosteroida su značajne smetnje cijeljenja. ostali čimbenici koji mogu utjecati na tijek cijeljenja rane su neodgovarajuća prehrana s posljedičnim pomanjkanjem energije i i bjelančevina te nekih vitamina, duljina trajanja rane, stanje dna rane, lokalizacija rane. Samo poznavanjem patofiziologije cijeljenja rane, te razumijevanjem svih čimbenika koji mogu utjecati na odgođeno cijeljenje rane možemo adekvatno prevenirati i liječiti kronične rane
Perovskite ruthenate-based lead free thick film resistores
As well Know, the dielectric matrix of air-fireable thick-film resistors(TFRs) presently used in hybrid microelectronics and passive components invariably consists in hifh-lead silicate glass. However the actual trend is to restrict and possibly eleiminate Pb from electronic components. Attempts to develop suita. RuO2-based or pyrochlore ruthenate-based Pb-Cd free TFRs has been only partiallt successful till now. We report here the preliminary results of a study aimed to investigate the flexibility of CaRuO3 perovskite-based lead-free TFRs. The results show that sheet resistances larger than 1 KOhm/square cab be easily achieved in a controlled way, with hot temperature coefficient of resistance in the the range of a few hundreds ppm/deg.C. In addition, the resistors do not exhibit negative structural features, like bleeding or devitrification, observed in previous attempts to develop reliable lead-free TFRs
The influence of glutathione S-transferases M1 and M3 on the development of bladder cancer
Problem: Cigarette smoking is the most important risk factor of transitional cell carcinoma of the urinary bladder. The effect of the glutathione S- transferases M1 (GSTM1) and M3 (GSTM3) on the influence of this risk factor was investigated. Methods: A total of 293 bladder cancer patients from Dortmund and Wittenberg as well as 176 surgical patients without any malignancy from Dortmund were genotyped for GSTM1 und GSTM3 according to standard PCR/RFLP methods. Smoking habits were also qualified by a standardized interview. Results: The percentage of GSTM1 negative cases was 63 % in the entire bladder cancer patient group compared to 50 % in the control group. GSTM3*A/*A genotype was 76 % in the entire group of bladder cancer cases and 74 % in controls. Smokers and ex-smokers were overrepresented in the bladder cancer patient group. A significant association between smoking status and GSTM1 or GSTM3 genotype could not be revealed. Conclusion: The elevated percentage of GSTM1 negative bladder cancer cases shows the important effect of this polymorphic enzyme on the development of bladder cancer. In contrast to some other studies, an influence of GSTM1 on the risk due to cigarette smoking could not be observed. --Bladder cancer,glutathione S-transferase M1,glutathione S-transferase M3,smoking
Environment friendly perovskite ruthenate based thick film resistors
It is well known that the dielectric matrix of air-fireable thick film resistors (TFRs) presently used in hybrid microelectronics and passive components invariably consists of a high-lead silicate glass. However, the current trend in the electronic industry is to restrict and eliminate the hazardous elements viz. lead, cadmium etc. from electronic components. An attempt to develop suitable RuO2-based or pyrochlore ruthenate based Pb-Cd free TFRs has been only partially successful till now. We report here the preliminary results of a study aimed to investigate the feasibility of CaRuO3 perovskite-based lead-free TFRs. Our results showed that sheet resistances higher than 1 k Omega/sq. can be easily achieved in a controlled way, with hot and cold temperature coefficients of resistance (TCR) in the range of 325-580 ppm/degrees C and 180-500 ppm/degrees C, respectively. Similarly, the compositions also exhibit negligible piezoresistive effects with gauge factor, GF < 1. Additionally, the resistors do not exhibit negative structural features, like bleeding or devitrification of glass, observed in previous attempts to develop reliable lead-free TFRs. (c) 2006 Elsevier B.V. All rights reserved
Sodobni pristopi pri obravnavi kronične rane v patronažni zdravstveni negi
Patronažne medicinske sestre pri svojem delu pogosto obravnavajo paciente s kroničnimi ranami, kamor spadajo: diabetično stopalo, razjede zaradi pritiska, golenje razjede in onkološke rane. Potreben je celosten in pacientu prilagojen pristop, ki izhaja iz novih spoznanj obravnave kronične rane.
Prispevek prikazuje teoretični pregled sodobnih pristopov pri timski obravnavi kroničnih ran. Poudarjena so novejša spoznanja o pripravi dna rane in uporaba sodobnih oblog. Predstavljena je patronažna zdravstvena nega pacientke s kronično vensko golenjo razjedo in prikaz trimesečnega spremljanja razjede. Spreminjanje stanja rane je dokumentirano s slikami in opisi posameznih prevez. Narejen je izračun stroškov materiala in obiskov patronažne medicinske sestre. Izračunane so hipotetične vrednosti preveze te rane s klasičnimi materiali. Primerjava obeh izračunov pokaže, da je cena materiala pri uporabi sodobnih oblog za 47 % manjša od hipotetičnega izračuna klasične oskrbe
- …
