1,400 research outputs found
Dr. Ivan Krapac – biskup dobrotvor i graditelj Sjemeništa (1910.-1916.)
No full textIn the five years following the death of bishop Josip JurajStrossmayer the Diocese of Bosnia and Srijem was left without a bishop, which reflected badly on the life of both the clergy and the faithful. Finally, after these five years, dr. Ivan Krapac, auxiliary bishop of Zagreb, was appointed the bishop of the Diocese. Although some resented the news at first – due to his membership in the pro-Hungarian party, Đakovo welcomed him festively and he embraced his service very quickly, thus justifying his appointment. He was very kind by nature, especially towards the needy, he was generous. Serving as a bishop in Đakovo he made donations, constructed and restored. He built the beautiful building of the Diocesan Seminary, called 'Hotel Krapac' because of its appearance and style, renewed the interior of the Bishop's Palace, as well as the interior and the exterior of the outbuildings, particularly the stud-farm building, named 'Ivandvor' in his memory. He ensured the decent care of curates and frail priests. He was appreciated among priests and the faithful respected him. His generosity was particularly manifested towards the wounded during World War I. Alas, the galloping inflation after World War I devoured all his trust funds and deeds of gift. Krapac died a month before his golden jubilee of priesthood. The hundredth anniversary of his death is a good opportunity to speak of him the way he deserved.Nakon smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Bosanska i Srijemska biskupija bila je pet godina bez biskupa, što se loše odrazilo na život klera i vjernika. Konačno, nakon pet godina čekanja, njegovim nasljednikom imenovan je dr. Ivan Krapac, pomoćni biskup zagrebački. Iako zbog njegove pripadnosti mađaronskoj stranci neki tu vijest u prvi mah nisu rado prihvatili, Đakovo ga je svečano dočekalo,a on se vrlo brzo uživio u svoju službu i tako opravdao svoje imenovanje. Po naravi je bio blag, a prema svima, naročito prema potrebnima, darežljiv. Za vrijeme svoje službe u Đakovu darivao je, gradio i obnavljao. Izgradio je lijepu zgradu Bogoslovnog sjemeništa, koju zbog izgleda i stila nazivaju „Hotel Krapac“, iznutra obnovio biskupski dvor, a iznutra i izvana gospodarske zgrade, napose zgradu ergele lipicanaca, koja po njemu nosi ime „Ivan-dvor“. Pobrinuo se iza dolično uzdržavanje kapelanâ i nemoćnih svećenika. Svećenici su ga cijenili, a vjernici poštovali. Njegova darežljivost posebno je došla do izražaja za vrijeme Prvoga svjetskog rata, u brizi iskazanoj prema ranjenicima. Nažalost, po završetku Prvoga svjetskog rata galopirajuća inflacija progutala je većinu njegovih zaklada i darovnica. Krapac je umro mjesec dana prije svog zlatnog jubileja, tj. 50. obljetnice svećeničke službe. Stota obljetnica njegove smrti bila je lijepa prigoda da se o njemu progovori onako kako je zaslužio
The New Corporation in Europe. Bruegel Policy Brief 2008/07, September 2008
No full textThis Policy Briefing examines how Europe’s corporations are changing the way they do business since the 2004 EU Enlargement. Dalia Marin argues that firms are adapting to heightening global competition by shifting decision-making processes. The author gives policy recommendations in the areas of EU neighbourhood and trade policies
The new corporation in Europe
No full textThis Policy Brief examines how Europeâ??s corporations are changing the way they do business since the 2004 EU Enlargement. Dalia Marin argues that firms are adapting to heightening global competition by shifting decision-making processes. The author gives policy recommendations in the areas of EU neighbourhood and trade policies.
Herziening inventarisatie manoevreermiddelen
No full textDit rapport geeft een beschrijving van de inventarisatie naar beschikbaarheid en gebruik van manoevreermiddelen in de binnenvaart met een overzicht van de belangrijkste resultaten. Hierbij is de indeling in scheepsklassen uitgebreid naar de huidige indeling die voor onderzoek gebruikt wordt. Het rapport bevat o.a. een beschrijving van de gevolgde methodiek en de analyse van de inventarisatie
Scheepskarakteristieken van nieuwe grote schepen
No full textUitbreiding van het bestand van binnenvaartschepen met schepen groter dan het Groot Rijnschip, aanvulling met diepgang van die schepe
UZGOJ MASLINA IZ SJEMENA
No full textRazmnožavanje maslina sastavni je dio maslinarske „proizvodnje“ i prvi korak u podizanju novih nasada ili obnovi postojećih maslinika. Dobivanje kvalitetnih sadnica, osim što je važno za ujednačenost i pouzdano sortno podrijetlo, isto tako utječe na postizanje maksimuma koji daju tlo i podneblje na kojem se maslina nalazi. Tema ovog završnog rada je „Uzgoj maslina iz sjemena“. Vrsta rada je istraživački rad koji se temelji na promatranju i opisivanju maslina starosti 10 godina i 3 godine uzgojenih iz sjemena. Opisan je proces sakupljanja plodova, čišćenja sjemena i sjetve. U prvom pokusu koristio sam sjeme sorti 'Istarska bjelica' i 'Buža', dok sam u drugom koristio sjeme sorata 'Frantoio' te 'Moraiolo'. Kroz ovaj rad prikazan je cijelo ukupni proces; od berbe plodova i sjetve do njege mladih biljaka i odraslih maslina u rodnosti. Cilj pokusa bio je utvrditi kakve se biljke razviju iz sjemena masline s obzirom na oprašivanje te utvrditi potencijal novo nastalih maslina. Kod klijavosti sjemena najviši postotak ima 'Buža' (25%), u odnosu na ostale sorte u pokusu: 'Istarska bjelica', 'Frantoio' te 'Moraiolo'. Razlog tome može biti da je 'Buža' autohtona sorta te samim time više prilagodljiva agroekološkim uvjetima od ostalih sorti
MORFOLOŠKE I SENZORNE KARAKTERISTIKE PLODOVA ODABRANIH SORATA SMOKVE (Ficus carica L.)
No full textSmokva je tradicionalna mediteranska voćna vrsta koja u našim krajevima nije bila zastupljena u intenzivnoj proizvodnji. Uglavnom je sađena kao pojedinačno stablo uz kuću ili u konsocijaciji s vinovom lozom na početku vinograda. Povećanjem svijesti o zdravoj hrani te razvojem turizma nastaje povećana potreba za svježom i suhom smokvom. U ovom radu ispitivane su morfološke i senzorne karakteristike plodova ukupno devetnaest sorti smokava iz pokusnog nasada dr.sc. Željka Prgometa u Rovinju. Prikazani su rezultati mjerenja mase ploda, duljine ploda s vratom, duljine ploda bez vrata, promjer i indeks oblika ploda, a rezultati senzornog ispitivanja prikazani su kroz grafikone mirisa, arome, okusa i teksture pojedinih sorti smokava. Najveća prosječna masa ploda zabilježena je kod sorte 'Bružetka crna', a najmanja masa kod sorte 'Francuska crna'. 'Francuska crna' je također sorta koja je izrazito duguljasta, oblika svijeće. Okruglasti oblik ima sorta 'San Martino'. Sorte koje imaju harmonične mirise su 'Melanzana', 'Crnica', 'Sušioka' i 'Ficazzana'. 'Crnica', 'Miljska figa' i 'Melanzana di Napoli' su sorte koje imaju pune voćne arome. Ujednačen okus slatkoće i kiselosti ima sorta 'Nero Roso'. Poželjne karakteristike teksture imaju sorte 'Crnica' i 'Francuska crna'. Kušači su nakon degustacije kao preferiranu sortu odabrali sortu 'Crnica'. Rezultati mogu pomoći u odabiru sorti smokava pogodnih za nasad u intenzivnim smokvicima
UTJECAJ REZIDBE MASLINA NA VEGETATIVNI PORAST
No full textU ovom sam radu istražila utjecaj rezidbe na vegetativni porast maslina. Provela sam istraživanje u periodu od 1.svibnja do 1. lipnja 2021. godine tijekom kojeg sam mjerila masu odrezanih grana na orezanim stablima te vegetativni porast na orezanim i neorezanim stablima sa vanjske strane krošnje. Fotosintetski aktivno zračenje (PAR) sam mjerila pomoću mjernog instrumenta unutar krošnje stabala maslina. Mjerenja mase odrezanih grana i fotosintetski aktivnog zračenja provođena su na stablima maslina u tri ponavljanja, a vegetativni porast jednogodišnjih izboja na 10 grana po stablu. Svi podaci prikazani su u tablicama i grafikonima, a na temelju dobivenih rezultata sam zaključila da je trend dinamike vegetativnog rasta podjednak kod orezanih i neorezanih stabala, da je fotosintetski aktivno zračenje više u krošnji orezanih stabala nakon rezidbe, no da tijekom vremena zbog intenzivnijeg vegetativnog porasta kod orezanih stabala dolazi do njegovog smanjenja, da je propusnost krošnje na svjetlost viša kod orezanih stabala u odnosu na neorezana stabla mjesec dana nakon provedene rezidbe te da rezidba pospješuje vegetativni porast i veću gustoću krošnje stabala maslina
UTJECAJ FOLIJARNE GNOJIDBE MASLINA BOROM NA CVATNJU I OPLODNJU
No full textMaslina, jedna od najpoznatijih voćaka na svijetu u uzgoju jako je zahtjevna i potrebno je puno radnih sati kako bi se dobilo željenu kvalitetu i kvantitetu. Maslina sve većim klimatskim ekstremima postaje podložnija bolestima te se uz pomoć folijarne gnojidbe koja je odmah aktivna u biljci cilj je ostvariti stabilnu i kontinuiranu rodnost te kemijsko suzbijanje svesti na minimum. Jedan od agrotehničkih zahvata koji utječe na oplodnju i visinu prinosa jest gnojidba. Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj folijarnog tretiranja mikoelementom borom (B) na oplodnju, odnosno broj cvjetnih pupova, oplođenih cvjetova i zametnutih plodova. Stabla sorte 'Leccino' tretirao sam folijarnim gnojivom Terrarossa 150 bor u 4 tretmana: kontrola (bez tretiranja) te jednom, dva i tri puta provedeno tretiranje. Sva tretiranja su provedena na tri stabla po tretmanu. Najbolji tretman jest primjena folijarnog gnojiva na bazi bora koje je primjenjeno tri puta. Stabla tri puta tretirana borom pokazala su oplodnju koja je zadovoljavajuća te ekonomski najučinkovitija. Stoga je utjecaj bora na oplodnju vrlo važan, te ga ne bi smjelo propuštati u uobičajenoj poljoprivrednoj praksi
The Influence of the Harvesting Method on the Quality of the Olive Fruit
No full textMaslina, je jedna od najpoznatijih voćaka na Mediteranu i u svijetu čiji je uzgoj zahtjevan te je potrebno puno rada i znanja kako bi se postiglo željenu kvalitetu i kvantitetu ploda i djevičanskog maslinovog ulja. Cilj ovog rada je istražiti utjecaj ručnog načina berbe i berbe pomoću nošenog tresača na kvalitetu ploda masline. U radu su opisane karakteristike plodova koje se mijenjaju tijekom dozrijevanja, metode za utvrđivanje roka berbe te načini berbe plodova. U svrhu izrade ovog završnog rada, provedeno je jednogodišnje istraživanje na način da su zeleni plodovi maslina sorte 'Rosinjola' brani ručno (češljevima) te upotrebom ručnog nošenog tresača. Utvrđen je utjecaj načina berbe na oštećenja ploda te listova masline kod oba načina berbe. Oštećenja listova (23 %) i plodova (69 %) bila su izraženija u tretmanu gdje je za berbu korišten ručni nošeni tresač
- …
