26 research outputs found

    The Fleischer Family in the Cultural life of Bjelovar

    No full text
    Dolazak Alojzija Fleischera (1802. – 1873.) u Bjelovar, kao organista katoličke župne crkve u Bjelovaru (početak 19. st.) značilo je i njegovo uključivanje u prve aktivnosti kulturnog razvoja toga hrvatskog gradića u istočnom području tadašnje Austro – Ugarske. Fleischerov život obilježen je dugogodišnjom, predanom i marljivom, prije svega glazbenom, djelatnošću u njemu novoj sredini po narodnosti, mentalitetu, običajima i podneblju. Zabilježena je i njegova aktivnost zborovođe, glazbenog učitelja, širitelja mnogih narodnih, popularnih i domoljubnih pjesama na početku hrvatskoga narodnog preporoda, a mnoge je od tih pjesama i ukajdio. Odanost je novoj domovini A. Fleischer prenio i na svoga najstarijeg sina Gustava Fleischera (Bjelovar, 1857. – 1913.), koji je završio studij kemije na Politehničkoj visokoj školi u Grazu. G. Fleischer višestruko je obilježio razvoj kul turnog života u Bjelovaru. Bio je dvadeset godina ravnatelj bjelovarske Realne gimnazije pridonijevši, među ostalim, proširenju gimnazije višim razredima i uvođenjem velike mature. Istakao se kao svestrani nastavnik te mnogim objavljenim radovima. Preveo je s njemačkoga dva udžbenika kemije i napisao više kraćih naputaka za učenje. Među prvima se zauzimao za „obostrano naučavanje djevojčica i dječaka“ što je tada bila avangardna zamisao i tu je ideju popratio mnogim objavljenim raspravama. Osobito je značajan njegov doprinos arheologiji, praktičnoj farmaciji, slikarstvu, kompoziciji, muziciranju i dr. Istakao se i u organizatorskim aktivnostima kao inicijator, suosnivač i dugogodišnji glavni urednik lokalnih novina Tjednik bjelovarsko-križevački. Bio je zborovođa bjelovarskoga glazbenog društva Dvojnice, sudjelovao u osnivanju školske i bolničke knjižnice te pomagao školovanje siromašnih učenika. Jedna od triju njegovih kćeri Ida (1882. – 1915.) istakla se također kao amaterska slikarica. Ida je imala dvoje djece (kćerku Vlastu i sina Raoula). Dva Gustavova unuka, ing. Raoul Sabljak (1910. – 1975.), stručnjak za gradnju hidroelektrana i ing. Aleksandar Johanides (1911. – 1990.), stručnjak u kemijskoj industriji, otišli su rano iz Bjelovara, a obojica su u svojim strukama imala mnogo uspjeha u zemlji i inozemstvu. Od obitelji Fleischer–Sabljak dvije kćeri R. Sabljaka (praunuke G. Fleischera) žive izvan Hrvatske. Jedini i zadnji potomak obitelji Fleischer-Sabljak u Hrvatskoj (kći Vlaste Sabljak-Lisac) je dr. sc. Inga Lisac, koja živi u Zagrebu. U Bjelovaru još postoji grob obitelji Fleischer u glavnoj aleji staroga groblja sv. Andrije.Alojzije Fleischer’s arrival to Bjelovar (1802 – 1873) as the organist of the catholic parish church in Bjelovar (beginning of the 19th century) meant his inclusion into the first activities of the cultural development of this small Croatian town in the eastern territory of the then Austro-Hungarian Monarchy. Fleischer’s life is characterised with long, devoted and studious musical activity in the surroundings new to him for its nationality, mentality, customs, and climate. His activity as a conductor of a choir society, music teacher, promoter of many folk, popular, patriotic songs at the beginning of the Croatian National Revival was written down, and many of these songs were written in musical notebooks. The loyalty to his new country A. Fleischer transferred to his oldest son Gustav Fleischer (Bjelovar 1857 – 1913), who had finished chemistry at the Polytechnic Academy in Graz. G. Fleischer noted in many ways the development of cultural life in Bjelovar. For twenty years he was a Principal of Bjelovar’s Grammar school and he contributed, among other things, to the expansion of the grammar school to higher classes and to baccalaureate. He distinguished himself as an excellent teacher and through many published works. He translated from German two chemistry student class books and wrote several shorter instructions on how to study better. He was among the first to stand for “mutual education of boys and girls”, which was at that time an avant-garde concept, and he followed this idea with many published discussions. His contribution to archaeology, practical pharmacy, painting, composition, music, and etc. is of great importance. He distinguished himself in organisational activities as an initiator, cofounder, and long time chief editor of the local newspapers Bjelovarsko-Križevački Weekly. He was the conductor of Bjelovar’s choir society Dvojnice, he participated in the establishment of the school and hospital library and he helped the education of deprived students. One of his three daughters, Ida (1882 – 1915), distinguished herself as an amateur painter. Ida had two children (her daughter Vlasta and son Raoul). The two Gustav’s grandchildren, engineer Raoul Sabljak (1910-1975), the expert for the construction of hydro-electric power plants and engineer Aleksandar Johanides (1911 – 1990), the expert in chemical industry, left Bjelovar early, and both of them had great success in their professions in Croatia and abroad. From the Fleischer-Sabljak family two daughters of R. Sabljak (great-grand daughters of G. Fleischer) lived outside of Croatia. The one and only descendant of the Fleischer-Sabljak family in Croatia (the daughter of Vlasta Sabljak-Lisac) is dr. sc. Inga Lisac, who lives in Zagreb. In Bjelovar there still exists the tomb of the Fleischer family in the main alley of the old St. Andrew cemetery

    The wind in Zagreb (A contribution to the knowledge of climate of the city of Zagreb, II)

    No full text
    Presented are the surface airflow characteristics in Zagreb, based on five to fifteen year period of wind data. It is shown that the surface airflow is weakened in Zagreb and is conditioned by the city situation in the mountain lee side for prevailing general circulation. The local circulation system is developed nearby. General circulation, which is connected with synoptical disturbances, is modified in Zagreb and it appears in two main types according to the wind direction. They are the airflow coming from northeastern quadrant and the other coming from the western quadrant. The local circulation system is not strong, but it is persistent and can be recognise in almost all statistical results. The system is complex and consists of the slope wind, which is the most pronounced, and of the valley wind. Some urban influence on the local circulation is also found. The valley wind is less pronounced over the city area than over the surrounding terrain. The contribution of a particular circulation type to the entire airflow regime is strongly influenced by seasons. All the conclusions are documented by numerical data and graphically. The results are obtained by statistical analyses of wind roses, by resolving the empirical frequency distributions into Gauss normal distributions, and by spectral variance analyses of the hourly wind vector data

    IZVEDENA VISINA, MJERA VISINE ILI REDUCIRANA VISINA?

    No full text
    Tumačenje pojma izvedena visina (ili debljina sloja homogene atmosfere) i važnost njegove primjene u opisu fizikalnog stanja donje (troposfera i stratosfera), srednje (stratosfera i mezosfera) i visoke atmosfere (mezosfera i termosfera). Opisuje se povezanost izvedene visine s jos nekim veličinama, koje također služe u opisu i proučavanju fizike atmosfere u cjelini, kao ukupna brojevna gustoća, ekvivalentna debljina i dr. Spomenuti pojmovi nalaze se sve češće u znanstvenoj i stručnoj literaturi novijeg datuma

    Approaching the 300th anniversary of the birth of Josip Ruđer Bošković

    No full text
    U povodu tristote obljetnice rođenja J. R. Boškovića, isusovca, svestranog znanstvenika, filozofa, diplomata i pjesnika – porijeklom Dubrovčanina, koji je djelovao u 18. stoljeću – daje se prikaz dijela njegova značaja. Dan je osvrt na jednu od njegovih prvih rasprava, koja je nedavno prevedena sa starolatinskog na hrvatski jezik, a kojom se tumači nastanak polarne svjetlosti. Bošković je prvi hrvatski znanstvenik koji je pristupio tumačenju te osobite atmosferske pojave, a neki od njegovih zaključaka pokazuju se bliskim današnjim spoznajama o nastanku polarne svjetlosti. U ovom se radu također objavljuje nedavno otkrivena oda koju je Boškovićev mlađi subrat isusovac, pater Petar Perica spjevao povodom dvjestote obljetnice Boškovićeva rođenja 1911. godine, a koja je do danas ostala nepoznata.On the occasion of 300th anniversary of the birth of Josip Ruđer Bošković, a Jesuit, versatile scientist, philosopher, diplomat and poet – originally from Dubrovnik, who worked in the 18th century – this paper presents a contribution of his importance. This is a review of one of his first papers which has recently been translated from Latin into Croatian and which explains the appearance of northern lights. Bošković was the first Croatian scientist who dealt with the explanation of this atmospheric phenomenon, and some of his conclusions are close to modern ideas. This paper also presents a recently discovered memorial poem which his younger fellow brother p. Petar Perica wrote on the occasion of the 200th anniversary of Bošković’s birth and which was hitherto unknown

    Geomagnetism and aeronomy in Croatia, 1995–1998

    No full text
    Geomagnetism and aeronomy in Croatia, 1995–1998

    Climatic Division of Croatia According to the Characteristics of Annual Course in Air Temperature

    No full text
    Utvrđeno je postojanje četiri temperaturna klimatska tipa Koppenove klimatske podjele, prikazuje se njihova prostorna raspodjela i navode dinamički, orografski i drugi faktori, koji uvjetuju tu razdiobu i još neke specifičnosti temperaturnih prilika u Hrvatskoj.The existence of four climatic temperature types of Koppen's climatic classification has been determined, their spatial distributionhas been presented, and dynamic, orographical and other factors conditioning this distribution and certain other specific effects of temperature conditions in Croatia have been quoted

    PRILOG POZNAVANJU KLIME SISKA

    No full text
    Sažetak - Rad predstavlja analizu statističkih parametara i pokazatelja klime za Sisak, navedenih u više prethodnih radova i studija klime Siska za pojedina kraća iz ukupnog 35-godišnjeg razdoblja (1948-1982) povezujući i objedinjujući rezultate u jednu cjelinu. Sisačko se područje po općem klimatskom obilježju uklapa u podneblje srednjo-europskih umjerenih širina. U nekim pokazateljima klime blago se ističe maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, ali niti jedno od tih obilježja ne prevladava bitno. Vremenske slike nekih klimatskih elemenata sadrže trendove zapažene u širem sisačkom području u tom razdoblju (temperatura zraka), kao i trendove pretežno lokalnog obilježja (naoblaka). Posebnost sisačkog podneblja ističe se osobito u sustavu prizemnog strujanja zraka, u kojemu 80% slučajeva pripada tišinama i vrlo slabim vjetrovima (do 2 B). Pri tom se osim sjeveroistočnjaka i jugozapadnjaka, koji prevladavaju u većem dijelu zapadne Hrvatske, pojavljuje i jugoistočnjak kao lokalno obilježje sustava strujanja zraka u Sisku. Rad sadrži i komparativnu analizu klimatskih paramelara bližeg i daljeg okolnog područja Siska te opis tipa klime na temelju više klimatskih i bioklimatskih kiterija. U radu se upozorava na pitanja koja su ostala otvorena za daljnja istraživanja na temelju duljeg niza i ulazeći u izvorne podatke

    De Aurora Boreali (1737) – Contemporary insight to the young Bošković’s treatise

    No full text
    Analiza Boškovićeve rane rasprave o polarnoj svjetlosti pruža uvid u snagu matematičkog postupka koji je mladi Bošković primijenio na istaknute geofizičke pojave, s namjerom da shvati njihovu prirodu. Na temelju danih podataka provjerili smo numeričke rezultate o visini atmosfere i visini polarnih svjetlosti koje su u Europi viđene 1726. i 1737. godine. U njegovu tekstu nema niti jedne ispisane matematičke formule. Slijedeći pak njegove upute, izveli smo formulu koja se može koristiti da bi se visina polarne svjetlosti odredila promatranjem s jednog motrišta. Primjenjivost metode, uz pretpostavljeni model polarne svjetlosti, prikladna je. Nalazimo da izložena ideja o fizičkom uzroku polarne svjetlosti, koji se traži u zamišljenim emanacijama Sunca, sadrži elemente suvremenih shvaćanja.An analysis of Bošković’s early paper concerned with the polar light (aurora borealis) gives an insight into the validity of the mathematical method which the young Bošković applied to significant geophysical phenomena in order to comprehend their nature. Based on the given data, we have examined numerical results about the height of atmosphere and the heights of the auroras which were observed over Europe in 1726 and in 1737. In his text there is not a single mathematical formula. Following his instructions we have derived a formula which may be used to determine the distance of an aurora by observing it from one station. For the assumed aurora model, his method is applicable. We find that described ideas on the physical cause of aurora, conceived in a fluid coming from the sun, have elements of modern knowledge

    he auroral events observed from Croatia and a part of surrounding countries

    No full text
    Analizirani su zapisi o 37 pojava polarne svjetlosti, viđene od sredine 18. stoljeća do danas, nad područjem od 42 do 45,5 °N širine i od 13 do 19 °E dužine (pretežno područje današnje Republike Hrvatske). Izrađen je popis svih pojava u obliku povijesnog kalendara polarne svjetlosti, koji sadrži datum i mjesto viđenja, izvor informacije te opis opaženih parametara kao što su boja, oblik, raspodjela na nebu i trajanje pojave, gdje je to bilo moguće odrediti. Kalendar pojava je omogućio zaključke o najčešćim i bitnim značajkama polarne svjetlosti viđene iz naših krajeva. Pokazalo se da je čestina pojave povezana sa Sunčevom aktivnošću.Descriptions of 37 auroral (or polar light) events were analyzed that were published mostly since the middle of the 18th century up to present days and observed within latitudes from 42° to 45.5°N and longitudes 13° to 19°E (mainly on the territory of Republic of Croatia). The list of auroral events includes date, place and source of information and, for the most cases, visually observed parameters such as: color, shape, distribution on the sky and time duration of the phenomenon. Basic statistical results allowed the conclusions about the most frequent occurrence of a particular parameter. The auroral events correlate highly with the solar activity and in mentioned latitudes they correlate also with the secular period of sunspots
    corecore