1,720,984 research outputs found
The contemporary demographic features and processes on the islands of the Šibenik archipelago
No full textDemografska problematika na naseljenim hrvatskim otocima sve češća je tema znanstvenih istraživanja zbog višedesetljetnog narušavanja demografske i gospodarske baze odveć osjetljivog otočnog sustava. U radu se analiziraju demografska obilježja i procesi na šest stalno naseljenih otoka šibenskog arhipelaga (Kaprije, Krapanj, Murter, Prvić, Zlarin i Žirje) u suvremenom razdoblju od 1991. do 2011. godine, a pokazatelji poput ukupnog kretanja stanovništva od prvog modernog popisa 1857., dok se prirodno kretanje analizira od 1963. do 2018. godine. Pri istraživanju suvremene demografske problematike korištena je metoda analize demografskih statističkih podataka i dostupne znanstvene literature te odgovarajuća vizualizacija podataka. Istraživanje je pokazalo alarmantne značajke depopulacije i demografskog starenja koje predstavljaju prijetnju budućem uravnoteženom razvoju otočja. Budući da stanovništvo predstavlja osnovni prostorni resurs i temelj svih budućih planiranja, ovaj rad predstavlja podlogu za oblikovanje razvojne politike usmjerene k revitalizaciji šibenskih otoka.The demographic issues on Croatian inhabited islands have been a frequent topic of scientific research due to the several decades long problems related to the demographic and economic processes in this fragile island system. The demographic characteristics and processes of six permanently inhabited islands of the Šibenik Archipelago (Kaprije, Krapanj, Murter, Prvić, Zlarin and Žirje) have been analyzed in the most recent period, from 1991 to 2011, while the total population have been analyzed from the first modern census in 1857, and natural population change from 1963 to 2018. In the research of the present demographic issues, the methods of analysis of the demographic statistical data, available scientific literature, and adequate data visualization have been used. The research has shown alarming features of depopulation and demographic aging which pose a threat to the future balanced development of the archipelago. As the population represents the basic spatial resource and the foundation of all future plans, this paper is the basis for the development of policies focused on the revitalization of the Šibenik Islands
Depopulation in the City of Benkovac – causes and consequences
No full textDepopulacija je smanjenje broja stanovnika čime predstavlja negativan proces. Depopulacija u Republici Hrvatskoj posljedica je spleta različitih okolnosti. Prvenstveno je riječ o smanjenju nataliteta, ratnim zbivanjima, posebice tijekom Domovinskog rata te emigraciji radno sposobnog stanovništva. Proces depopulacije zahvaća gotovo svaki dio Hrvatske pa tako i prostor Grada Benkovca koji predstavlja glavni objekt istraživanja ovoga rada. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi intenzitet depopulacije na području Grada Benkovca te analizirati njezine uzroke i posljedice, a sekundarni cilj bio je ispitati stavove lokalnog stanovništva vezano uz njihov ostanak ili iseljavanje s područja Grada Benkovca. Stoga su postavljene četiri određene hipoteze koje su u radu potvrđene. Analizirano je kretanje broja stanovnika prema popisima stanovništva od 1971. do 2021. godine, prirodno kretanje stanovništva (od 1971. do 2020.), migracije stanovništva te dobno-spolni sastav stanovništva (od 1971. do 2011.). Prema analiziranim podacima, na području Grada Benkovca izraženi su procesi ukupne depopulacije, odnosno međupopisno smanjenje broja stanovnika, prirodni pad stanovništva (više se umire nego li se rađa) te starenje stanovništva. U svrhu ispitivanja stavova lokalnog stanovništva, izrađen je anketni upitnik. Prema dobivenim rezultatima, većinskim dijelom ispitano je mlađe stanovništvo (66% ispitanih je u dobi između 18 i 35 godina) koje se izjasnilo kako je voljno ostati na istraživanom području, no uz zadovoljenje osnovnih uvjeta kao što su mogućnost zaposlenja, školovanja, prometna povezanost te ulaganje lokalne, regionalne te državne uprave u poboljšanje uvjeta života.Depopulation is decrease of the population, which is a negative process. Depopulation in the Republic of Croatia is the result of a combination of different circumstances. Primarily, it is about reducing the birth rate, war period during 1990s and the emigration of the working age population. The process of depopulation affects almost every part of Croatia, including the area of the City of Benkovac, which is the main object of the research in this thesis. The main purpose of research was to determine the intensity of depopulation in the area of the City of Benkovac and to analyze its causes and consequences. Secondary aim was to examine the attitudes of the local population regarding if they would stay or emigrate from the area of the City of Benkovac. Therefore, four hypotheses were set, which were confirmed in the paper. It was analyzed the movement of the population according to the censuses from 1971 to 2021, the natural movement of the population (from 1971 to 2020), migration of the population and the age and sex structure of the population (from 1971 to 2011). According to the analyzed data, in the City of Benkovac, the processes of total depopulation are expressed (intercensual decrease of the population), natural population decline (more deaths than births) and population ageing.
In order to examine the attitudes of the local population, a questionnaire was developed. According to the results, the majority of respondents were younger people (66% of respondents aged between 18 and 35) who said they would stay in this area, but if are satisfied basic conditions such as employment, education, transport connections and investment of local, regional and state government in improving living conditions
Contemporary demographic development of the Town of Slavonski Brod
No full textTema ovog diplomskog rada je suvremeni demografski razvoj Grada Slavonskog Broda. Ciljevi ovog diplomskog rada bili su analizirati kretanje broja stanovnika Grada Slavonskog Broda, prirodno kretanje i migracije od 1991. do 2011. godine, analizirati strukture stanovništva Grada Slavonskog Broda od 1991. do 2011. godine te ukazati na najznačajnije demografske probleme Grada Slavonskog Broda. Korištene metode istraživanja su analiza statističkih podataka te metoda kompilacije. Podaci su obrađeni u Microsoft Office Excelu. Od prvog službenog popisa stanovništva 1857. godine, prvi pad broja stanovnika Grada Slavonskog Broda zabilježen je 2011. godine. U odnosu na prvo analizirano razdoblje (1991.-2001.), drugo razdoblje (2001-2011.) obilježilo je smanjenje opće stope rodnosti i stope prirodne promjene, kao i porast opće stope mortaliteta. Pozitivan migracijski saldo zabilježen je u prvom promatranom razdoblju od 1991. do 2001. godine, dok je u drugom promatranom razdoblju od 2001. do 2011. godine migracijski saldo bio negativan. Kao najznačajniji demografski problemi Grada Slavonskog Broda ističu se smanjenje broja stanovnika, iseljavanje te starenje stanovništva. Podaci iz sva tri analizirana popisa stanovništva pokazuju da u Slavonskom Brodu od rođenja živi gotovo polovina stanovnika. Najviše doseljenog stanovništva iz inozemstva došlo je iz Bosne i Hercegovine, a potom slijede doseljenici iz Njemačke, Srbije, Slovenije i Kosova. Udio stanovništva u dobi od 65 i više godina u porastu je od 1991. godine, što znači da stanovništvo Grada Slavonskog Broda kontinuirano stari. Od 2001. godine, povećan je udio aktivnog stanovništva, kao i udio zaposlenog stanovništva. Godine 1991., najveći udio zaposlenog stanovništva bio je u sekundarnom sektoru, a 2001. i 2011. godine tercijarni sektor je zapošljavao najveći udio aktivnog stanovništva. Udio stanovništva bez osnovne škole je u padu od 1991. godine. Također, od 1991. godine stanovništvo sa završenom srednjom školom i visokim obrazovanjem je u porastu.The topic of this graduation thesis is the contemporary demographic development of the Town of Slavonski Brod. The objectives of this graduation thesis were to analyze population trends of the Town of Slavonski Brod, natural population change and migration from 1991 to 2011, to analyze population structure of Town of Slavonski Brod from 1991 to 2011 and to point out the most significant demographic problems. The research methods used were statistical analysis and compilation. The data were processed in Microsoft Office Excel. From the first official census conducted in 1857, the first population decline was recorded in 2011. Compared to the first period analysed (1991 – 2001), the second period (2001 – 2011) was marked by a decrease of the general birth rates and the rate of natural change, as well as an increase of the mortality rate. Net migration was positive from 1991 to 2001, but it became negative in second observed period from 2001 to 2011. This shows that the most significant demographic problems of the Town of Slavonski Brod are the population decline, emigration and population aging. Data from all three censuses show that almost half population of Slavonski Brod has lived in Slavonski Brod since birth. Most of the immigrants from abroad came from Bosnia and Herzegovina, followed by immigrants from Germany, Serbia, Slovenia and Kosovo. The share of population aged 65 and over has been increasing since 1991 which means that population of Town of Slavonski Brod is ageing continuously. The share of active population has increased since 2001, as well as the share of the employed population. In 1991, the largest share of employed population was in the secondary sector of the economy, and in 2001 and 2011 the tertiary sector employed the highest share of active population. The share of population without primary education has been decreasing since 1991. Also, the share of population with secondary and higher education have been increasing since 1991
Contemporary Features of Birth Rates and Nuptiality: Comparative Analysis of Croatia and Slovenia
Get PDFGlavni cilj ovog rada jest analizirati trendove nataliteta i nupcijaliteta Hrvatske i Slovenije u razdoblju 1985. – 2015. godine. U radu se kroz navedeno razdoblje prvenstveno prate kretanja stope ukupnog fertiliteta (SUF), dobna razlika stupanja u prvi brak i rađanja prvog djeteta te rađanja u braku i izvan braka. Objašnjeni su uzroci analiziranih demografskih kretanja nakon kojih je data analiza statističkih podataka praćena grafikonima i tablicama koji su izrađeni na temelju podataka državnih statistika Hrvatske i Slovenije. Rezultati istraživanja pokazali su negativne demografske trendove koji se odražavaju u smanjenju broja stanovnika, sve manjem broju sklopljenih brakova i sve kasnijem stupanju u isti. Također, obje zemlje suočavaju se s niskim brojem rađanja koje se ujedno pomiče u kasniju dob. Uspoređivanjem razlika dobi stupanja u prvi brak i dobi rađanja prvog djeteta, Slovenija pokazuje liberalniji odnos prema braku nego Hrvatska u kojoj su navedena obilježja znatno drugačija. Spomenutu razliku u obilježjima nupcijaliteta dokazuju i udjeli djece rođene u braku i van braka. Uspoređivanjem navedenih trendova s Europskom unijom, Slovenija je u nekim obilježjima već dosegla, pa čak i prešla prosjek Europske unije. Hrvatska, s druge strane, zaostaje za Slovenijom i Europskom unijom, no prema promjenama u demografskim trendovima nataliteta, a posebice nupcijaliteta, desetak posljednjih promatranih godina, daje naslutiti da će dostići ili se barem približiti toj razini.The main purpose of this paper is to analyze the birth rates and nuptiality trends in Croatia and Slovenia in the period between 1985 and 2015. The paper primarily focuses on changes in total fertility rate, differences between the mean age of woman at first marriage and at first childbirth, births in marriage and outside of marriage. The causes of analyzed demographic trends have been explained, followed by statistical data with charts and tables, based on the Croatian and Slovenian bureau of statistical data. The results have shown negative demographic trends which are reflected in a decline in population, reduction in the number of marriages, and increase of more and more common late marriages. Also, both countries are facing a low birth rate that also shifts towards a later age. In the comparison of the differences between the mean age of woman at first marriage and the age at first childbirth, Slovenia shows a more liberal attitude to marriage then Croatia which has completely different features. The mentioned difference in nuptiality can also be proved by the proportion of children born inside and outside of marriage. When comparing the mentioned trends with the European Union, Slovenia has, in certain trends, already reached, if not crossed the level of the European Union. On the other hand, Croatia is lagging behind Slovenia and European Union. Nevertheless, according to the changes in the demographic trends in natality and nuptiality in the last observed 10 years, it can be sensed that Croatia will reach, or at least approach that level
Demographic features of Split-Kaštela Zagora
Get PDFTema diplomskog rada su demografska obilježja Splitsko-kaštelanske zagore, a podaci su obrađivani pomoću Microsoft Office Excel-a te ArcGIS-a. U radu je predstavljen pregled povijesnih zbivanja od 16. st. do 1971. godine na području istraživanja rada u političko-administrativnom, socijalnom, gospodarskom te demografskom smislu. Predstavljene su okolnosti razvoja Splitsko-kaštelanske zagore te kretanje broja stanovnika. Naglasak istraživanja je bio na detaljnijoj analizi struktura stanovništva od 1971. do 2011. godine. Analizirano je kretanje broja stanovnika, dobno-spolna struktura, prirodno i mehaničko kretanje, starenje te deagrarizacija stanovništva. Iz analize demografskih podataka je vidljivo da je broj stanovnika Splitsko-kaštelanske zagore od prvog modernog popisa 1857. rastao do 1931., od kada je padao sve do zadnjeg međupopisnog razdoblja. Stanovništvo ovog područja intenzivno stari, ima nepovoljnu dobno-spolnu strukturu te se udio stanovništva koje se bavi poljoprivredom smanjio na razinu ispod državnog prosjeka.The thesis discusses demographic characteristics of Split-Kaštela Zagora, and the data were processed by using Microsoft Office Excel and ArcGIS. Thesis provides a preview of historical events from the 16th century to 1971 in political, administrative, social, economic and demographic terms. Also, the circumstances of the development of the Split-Kaštela Zagora and the population trends have been presented. The focus of the research was on a more detailed analysis of population from 1971. to 2011. Population trends, age and gender structure, natural population change and migration, aging and the deagrarization of population were analyzed. From the analysis of demographic data it is evident that the number of inhabitants of the Split-Kaštela Zagora was increasing from the first population census in 1857 until 1931, and from that time on, it has been decreasing constantly. Today, the population of this area is aged, age and sex structure is unfavorable, and the share of the population engaged in agriculture is below the national average
Contemporary demographic trends in the Municipality of Magadenovac
No full textU ovom diplomskom radu analizirani su suvremeni demografski trendovi Općine Magadenovac na temelju posljednja četiri popisa stanovništva, odnosno za posljednja tri međupopisna razdoblja. U prvom dijelu rada obrađeni su podaci koji se tiču prirodnog kretanja, migracija, dobno-spolnog te gospodarskog sastava stanovništva. Podaci su obrađeni koristeći program Microsoft Office Excel i ArcGIS, odnosno aplikaciju ArcMap 10.4.1. Općina Magadenovac bilježi pad broja stanovnika još od 1960-ih, a takva nepovoljna demografska slika je uglavnom posljedica negativne prirodne promjene kao i migracijskog salda. U posljednjem međupopisnom razdoblju ova dva demografska pokazatelja su bila negativna, s tim da je migracijski saldo bio u većem minusu nego prirodno kretanje. Međutim, analiza doseljenog i odseljenog stanovništva po godinama je pokazala veći broj doseljenog nego odseljenog stanovništva 2021. godine, a takva je situacija posljednji put zabilježena 2012. godine. Razlog tomu se, između ostaloga, može potražiti u mjerama potpora koje općinska vlast nudi svojemu stanovništva. Tako su u drugom dijelu ovoga rada obrađeni rezultati ankete čiji je cilj bio utvrditi privlačne faktore za život na području općine, uvidjeti iskustva i stavove ispitanika vezane uz projekte i aktivnosti čiji je cilj poboljšanje kvalitete stanovanja i jačanja zajednice. Anketa je provedena fizičkim putem, a njeni rezultati su također obrađeni u programu Microsoft Office Excel. Iz nje je proizašao podatak da samo 4,46 % ispitanika planira u skorijoj budućnosti iseliti s područja općine. Razlog tomu ne treba tražiti samo u privlačnim čimbenicima za život i pozitivnim učincima općinskih mjera i potpora, već izostanku želje za boljim stanovanjem. Naime, općinsko stanovništvo prema popisu iz 2021. godine pripada izrazito starom tipu stanovništva, za koje je manja vjerojatnost težnje za mijenjanjem sredine u kojoj borave.In this thesis we analyzed contemporary demographic trends of the Municipality of Magadenovac based on the last four population censuses, that is, for the last three intercensal periods. In the first part of the thesis, data concerning natural movement, migration, age-sex and economic composition of population were processed. The data were processed using Microsoft Office Excel and ArcGIS, that is, ArcMap 10.4.1 application. The Municipality of Magadenovac has been experiencing a population decline since the 1960s, and that unfavorable demographic picture is mainly a result of negative natural changes as well as migration balance. In the last intercensal period, these two demographic indicators were negative, considering the fact that migration balance was more negative than natural movement. However, the year analysis of immigrant and emigrant population showed a larger number of immigrant than emigrant population in 2021, and such situation was last registered in 2012. The reason for this, among others, can be found in support measures offered to local inhabitants by the municipal authorities. In the second part of this paper, the results of the survey were processed, which aim was to determine the attractive factors for living in the municipality, to see the experiences and views of the respondents related to the projects and activities, which purpose was the improvement of the quality of living and strengthening the community. The survey was conducted in-person, and its results were also processed in Microsoft Office Excel. It has shown that only 4.46 % of respondents plan to move out of the municipality in the near future. The reason for this should not be searched only in attractive factors for living and positive effect of the municipal support measures, but also in the absence of the aspiration for better housing. Namely, according to the population census from 2021, municipal inhabitants belong to the highly mature population type, for whom there is lower probability of striving to change the environment they live in
Demographic changes in Split-Dalmatia County after 1991
No full textU radu su analizirane demografske promjene na području Splitsko-dalmatinske županije od 1991. godine do danas. Analiza je ponajviše bila temeljena na statističkim podacima objavljenima od strane Državnog zavoda za statistiku (DZS) te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Analizirani su bili demografski pokazatelji općeg i prirodnog (natalitet, mortalitet, mortalitet dojenčadi, fertilitet) kretanja stanovništva, zatim migracije (doseljeno i odseljeno stanovništvo, migracijski saldo) te dobno-spolni sastav stanovnika Splitsko-dalmatinske županije. Također, neki od navedenih analiziranih županijskih demografskih pokazatelja bili su uspoređeni s istima na državnoj razini u svrhu komparacije. Iako se Splitsko-dalmatinska županija u usporedbi s državnim prosjecima može pohvaliti nešto boljom demografskom slikom, ona svejedno nije povoljna. Broj se stanovnika u županiji smanjuje, kao i broj rađanja, a rastu stope mortaliteta pa se u budućnosti predviđa smanjenje broja stanovnika.The paper analyzes the demographic changes in the Split-Dalmatia County from 1991 to the present day. The analysis was mostly based on statistical data published by the State Statistics Office (DZS) and the Croatian Institute of Public Health (HZJZ). Demographic indicators of general and natural (birth rate, mortality, infant mortality, fertility) population movement, followed by migration (immigrated and emigrated population, migration balance) and age-sex composition of the inhabitants of Split-Dalmatia County were analyzed. Also, some of the aforementioned analyzed county demographic indicators were compared with the same ones at the national level for the purpose of comparison. Although the Split-Dalmatia County can boast a slightly better demographic picture compared to national averages, it is still not favorable. The number of inhabitants in the county is decreasing, as is the number of births, and the mortality rate is increasing, so a decrease in the number of inhabitants is predicted in the future
Demographic changes in the Brod-Posavina County after 1991
No full textBrodsko-posavska županije nakon 1991. godine bilježi negativne demografske trendove. Negativna prirodna promjena, negativna migracijska bilanca i proces starenja stanovništva glavni su demografski problemi spomenute županije već duže vrijeme. U ovome radu prikazano je prirodno i migracijsko kretanje stanovništva u svakom međupopisnom razdoblju zaključno s popisom stanovništva 2021. godine. Isto tako, prikazan je i sastav stanovništva - biološki sastav u sklopu kojeg su analizirana obilježja stanovništva s obzirom na spol i dob, društveno-gospodarski sastav u kojem su obrađena gospodarska i obrazovna obilježja te kulturno-antropološki sastav u sklopu kojeg je prikazan narodnosni sastav stanovništva. Na kraju su navedene određene projekcije stanovništva Brodsko-posavske županije do 2051. godine koje predviđaju nastavak negativnoga demografskog trenda te isto tako i određene demografske mjere koje su poduzete da bi se takav negativni demografski trend preokrenuo. Dakle, broj stanovnika Brodsko-posavske županije od 1991. Do 2021. godine smanjio se za nešto više od 25%, a za više od 80% toga smanjenja zaslužna je negativna migracijska bilanca. Udio starog stanovništva (65+) kontinuirano raste, kao i udio neaktivnog stanovništva. Na narodnosni sastav iznimno je utjecao Domovinski rat čije su posljedice uzrokovale smanjenje udjela srpskog stanovništva, dok je udio hrvatskog stanovništva porastao iznad 90%. Projekcije broja stanovnika do 2051. godine predviđaju dodatan pad broja stanovnika te povećanje udjela starog stanovništva (65+).Brod-Posavina County recorded negative demographic trends after 1991. Negative natural change, negative net migration and population aginig have been the main demographic problems of the mentioned county for a long time. This paper presents the natural change and migration of the population in each intercensal period, ending with the 2021 census. The focus is also on the composition of the population – the biological composition in which the characteristics of the population with regard to gender and age are analyzed, the socioeconomic composition, in which the economic and educational characteristics are discussed, and the cultural-anthropological composition in which the ethnic composition of the population is presented. At the end, projection of population of Brod-posavina County until 2051 were determined, which announce the continuation of the negative demographic trend, as well as certain demographic measures that were taken to reverse such a negative demographic trend. From 1991 to 2021, the number of inhabitants of the Brod-Posavina County decreased by a little more than 25%, and more than 80% of that decrease was due to negative net migration. The share of the old population (65+) was continuously growing, as was the share of the inactive population. The ethnic composition was extremely affected by the Homeland War, the consequences of which caused a decrease in the share of the Serbian population, while the share of the Croats increased by more than 90%. Projections of the number of inhabitants until 2051 predict an additional decrease in the number of inhabitants and an increase in the share of the old population (65+)
Population trends and spatial distribution of Croats in Bosnia and Herzegovina since the World War I
No full textTema diplomskog rada je kretanje broja i prostorni razmještaj Hrvata u BiH od Prvoga svjetskog rata, a podaci su obrađivani pomoću Microsoft Office Excel-a te ArcGIS-a. Analizirana je znanstvena literatura, statistički podaci i popisi stanovništva. U radu je dan pregled kretanja broja stanovnika BiH te opis složene etničke strukture kroz istraživano razdoblje. Naglasak istraživanja je bio na Hrvatima, jednom od tri konstitutivna naroda u BiH. Analizirano je kretanje broja Hrvata te promjene i razlozi promjena u prostornom razmještaju Hrvata. Iz analize je vidljivo kako je broj Hrvata u BiH od popisa stanovništva 1921. rastao sve do popisa 1971. nakon čega je počeo opadati. Također, vidljive su i promjene u prostornom razmještaju kroz istraživano razdoblje. Prema zadnjem popisu stanovništva prostor koji su Hrvati naseljavali značajno je smanjen u odnosu na prostor prema prvom popisu 1921. godine.The graduation thesis discusses the population trends and spatial distribution of Croats in Bosnia and Herzegovina since the World War I, and the data were processed using Microsoft Office Excel and ArcGIS. Scientific literature, statistics and censuses were also analyzed. The paper provides an overview of the population trends in Bosnia and Herzegovina and a description of the complex ethnic structure throughout the observed period. The focus of the research was on Croats, one of the three constituent nations in Bosnia and Herzegovina. The population trends of Croats, changes and reasons for the changes in the spatial distribution of the Croats are analyzed. The analysis shows that the number of Croats in Bosnia and Herzegovina increased from the 1921 census to the 1971 census, after which it began to decline. Also, changes in the spatial distribution during the studied period are visible. According to the most recent census, the area occupied by Croats was significantly reduced compared to the area in the first census in 1921
Demographic Development of Osječko-Baranja County 2001–2021
No full textU ovom diplomskom radu istražen je demografski razvoj Osječko-baranjske županije u razdoblju od 2001. do 2021. godine, koristeći podatke iz posljednja tri popisa stanovništva. Prvi dio rada fokusira se na analizu demografskih kretanja, uključujući broj i raspored stanovništva, gustoću naseljenosti, migracije i cirkulaciju stanovništva. Podaci su obrađeni uz pomoć programa Microsoft Office Excel i ArcGIS, konkretno aplikacije ArcMap 10.4.1. Promatrajući demografske promjene Osječko-baranjske županije od 2001. do 2021. godine, evidentan je značajan pad broja stanovnika u upravnim gradovima i općinama, pri čemu je broj stanovnika u županiji opao za gotovo 13% između 2011. i 2021. godine. Prirodni prirast je konstantno negativan, s posebno visokim brojem umrlih 2020. i 2021. godine, što se može povezati s epidemijom COVID-19 i starenjem stanovništva. Migracijska kretanja također pokazuju trendove iseljavanja, posebice mladih osoba, što je intenzivirano nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Stanovništvo županije karakterizira brzo starenje, s izraženim smanjenjem udjela mladih i porastom udjela starijih osoba. Indeksi starenja i koeficijenti dobne ovisnosti pokazuju značajne promjene u strukturi stanovništva, pri čemu su ruralne općine posebno pogođene demografskim starenjem i depopulacijom.This thesis examines the demographic development of the Osječko-baranjaska County in the period from 2001 to 2021, using data from the last three population censuses. The first part of the paper focuses on the analysis of demographic trends, including the number and distribution of the population, population density, migration, and population circulation. The data was processed using Microsoft Office Excel and ArcGIS software, specifically the ArcMap 10.4.1 application. Observing the demographic changes in the Osječko-baranjska County from 2001 to 2021, a significant population decline in administrative cities and municipalities is evident, with the county’s population decreasing by nearly 13% between 2011 and 2021. The natural increase has been consistently negative, with particularly high mortality rates in 2020 and 2021, which can be linked to the COVID-19 epidemic and population aging. Migration trends also show emigration patterns, especially among young people, a phenomenon that intensified after Croatia's entry into the European Union. The county’s population is characterized by rapid aging, with a marked decrease in the share of young people and an increase in the share of older individuals. Aging indices and dependency ratios show significant changes in the population structure, with rural municipalities being particularly affected by demographic aging and depopulation
- …
