130 research outputs found
Factors influencing the selection of Erasmus destination and the post-buy reaction of Erasmus students
No full textOvaj rad obrađuje temu čimbenika koji utječu na odluku studenata pri odabiru obrazovne ustanove za provedbu Erasmus razmjene te postkupovnu reakciju koja uključuje stupanj ukupnog zadovoljstva, namjeru preporuke i namjeru ponovne kupnje. Za testiranje hipoteza u ovom radu i analizu podataka prikupljenih od 95 Erasmus studenata, koristio se program Excel. Kako bi se došlo do zaključaka o temi rada, postavljeno je 8 hipoteza. Rezultati istraživanja pokazuju da studentima pri odabiru bili važni sljedeći čimbenici: reputacija Sveučilišta, ponuđeni programi na sveučilištu i lokacija. Osim ta 3 čimbenika koja se direktno odnose na Sveučilište, na odluku studenta su utjecali i savjeti drugih studenata, a najveći utjecaj na odluku su imali studenti sami. Kada se gleda po važnosti, osobni profil studenta je imao najveći utjecaj pri odabiru, a odmah nakon toga im je važno da je sveučilište na mjestu koje im je uzbudljivo za život. Udaljenost od zemlje gdje je matična ustanova i veličina razreda su se pokazali kao nevažni čimbenici. Što se tiče postkupovne reakcije nakon provedenog semestra na Sveučilištu, studenti su većinom iskazali zadovoljstvo svim čimbenicima i njihovo ukupno zadovoljstvo je veliko, isto tako iskazali su namjeru preporuke Sveučilišta i namjeru ponovnog dolaska. Također, utvrđeno je da su studentima ukupno zadovoljstvo, namjera preporuke i namjera kupnje vezani za zadovoljstvo važnim čimbenicima, ali još više za nezadovoljstvo njima
Travel insurance online intermediary platforms: factors of influence on behavioral intention and the role of innovation adoption type
No full textDespite the COVID-19 pandemic having disrupted the travel industry, travel insurance industry is expected to continue growth as more travelers become concerned with safety and opt to reduce risks where possible. The expanding travel insurance market drives growth of insurance intermediaries many of which provide their services online to better meet consumer needs. Not all are equally successful. The purpose of this paper is to understand which options provided by online intermediary platforms influence consumer readiness to purchase travel insurance via a platform and recommend it to others and how the influence of those options changes among different innovation adoption consumer types. The field research was conducted experimentally priming respondents with 16 different scenarios within which 4 chosen options varied on two levels each and then investigating respondents’ behavioural intention by a questionnaire. The snowball sampling method was used and a total of 276 responses were collected. Results show that, consumers have a more favourable behavioural intention towards online intermediary platforms providing non-anonymised reviews than those providing anonymous reviews ; ensuring convenient and safer payment methods than credit cards only ; and giving an option to communicate via virtual assistants than e- mail or phone only. These platform options make a difference especially among innovators, early adopters, and early majority consumer types. The findings are useful for the online travel insurance intermediary platforms to help them increase their convenience and appeal to consumers, but also to insurance companies as a help in choosing adequate online sales distribution channels
Travel insurance online intermediary platforms: factors of influence on behavioral intention and the role of innovation adoption type
No full textDespite the COVID-19 pandemic having disrupted the travel industry, travel insurance industry is expected to continue growth as more travelers become concerned with safety and opt to reduce risks where possible. The expanding travel insurance market drives growth of insurance intermediaries many of which provide their services online to better meet consumer needs. Not all are equally successful. The purpose of this paper is to understand which options provided by online intermediary platforms influence consumer readiness to purchase travel insurance via a platform and recommend it to others and how the influence of those options changes among different innovation adoption consumer types. The field research was conducted experimentally priming respondents with 16 different scenarios within which 4 chosen options varied on two levels each and then investigating respondents’ behavioural intention by a questionnaire. The snowball sampling method was used and a total of 276 responses were collected. Results show that, consumers have a more favourable behavioural intention towards online intermediary platforms providing non-anonymised reviews than those providing anonymous reviews ; ensuring convenient and safer payment methods than credit cards only ; and giving an option to communicate via virtual assistants than e- mail or phone only. These platform options make a difference especially among innovators, early adopters, and early majority consumer types. The findings are useful for the online travel insurance intermediary platforms to help them increase their convenience and appeal to consumers, but also to insurance companies as a help in choosing adequate online sales distribution channels
Impulsive Spending of Earnings
No full textKao dio potrošačkog ponašanja, impulzivna kupovina je spontana, neplanirana i potaknuta iznenadnim željama, što u konačnici rezultira trenutnom kupovinom koja se teško može kontrolirati, pritom ne uvažavajući razlog i posljedice kupovine, kao i vrednovanje samog proizvoda. Isto taku nju karakterizira i snažni emocionalni odgovor uslijed i nakon same kupovine. Unutar ovog rada detaljno su pojašnjenje vrste potrošačkog ponašanja, te definicija i ključni vanjski i unutarnji čimbenici impulzivne kupovine, a prikazani su i tipovi impulzivne kupovine, kao i njihova ključna obilježja. Ovo istraživanje u kontekst impulzivne kupovine stavlja izvor novca, pritom nastojeći utvrditi pozitivnu ili negativnu korelaciju s određenim demografskim čimbenicima i osobinama ličnosti. Naime, novac kao glavno sredstvo kupovine i plaćanja može imati različite izvore, odnosno isti može biti zarađeni ili dobiveni. Točnije, zarađeni novac predstavlja sva očekivana novčana sredstava, odnosno plaću, mirovinu i sl. Dobiveni novac su pak neočekivana novčana sredstva, tj. nasljedstva, pokloni, bonusi, dobitci na igrama na sreću, pronađen novac i sl. Osnovna razlika između zarađenog i dobivenog novca jest njihova očekivanost, tj. neočekivanost. Uz navedene izvore novca, unutar rada je također istražena problematika potrošnje dobivenog novca. Rezultati istraživanja pokazali su kako kupci dobiveni novac troše impulzivnije nego zarađeni novac, te da je nesavjesnost, odnosno savjesnost bitan čimbenik osobine ličnosti koji utječu na pojavu impulzivnog trošenja dobivenog novca. S druge strane ustanovljeno je kako prihod, spol i dob, kao demografski čimbenici ne utječu na impulzivno trošenje dobivenog novca, međutim došlo se do vrijednih spoznaja koje ipak razlikuju impulzivno trošenje dobivenog novca uvažavajući te čimbenike u određenim situacijama
The influence of social media on generation Y
No full textU ovom radu istražuje se utjecaj raznih karakteristika influencera na povjerenje potrošača prema influenceru i marki koju influencer promovira. Prethodna istraživanja pokazala su da potrošači vjeruju influencerima, a i ovim radom to je potvrđeno. Kroz pregled prethodnih istraživanja razvijene su četiri hipoteze te su iste ispitane anketnim upitnikom. Analizom rezultata još je jednom potvrđeno da određene karkteristike influencera pozitivno utječu na izgradnju njegovog ili njezinog povjerenja kod potrošača te da influenceri od povjerenja pozitivno utječu na povjerenje marki koju oglašava. Nijedna od četiri hipoteze nije odbačena. Zaključeno je da kako bi marke i kompanije preživjele u sve više digitalnom svijetu, moraju se prikloniti trentutnim trendovima u marketingu, od kojih je najveći influencer marketing
Sme's motivation to donate to social and humanitarian associations
No full textMotivaciju mikro i malih poduzeća za doniranje udruga socijalne i humanitarne djelatnosti možemo definirati kao kombinaciju čimbenika psihološkog karaktera, želje za pomaganjem i empatije te osobnih stavova i uvjerenja, ali i poslovnog karaktera u vidu stjecanja određenih koristi za poduzeće, izgradnje imidža i smanjenje poreza koji kod većine vlasnika djeluju sinergijski na odluku o davanju donacije navedenim udrugama.
Cilj ovog rada bio je kvalitativnom metodom putem dubinskog intervjua istražiti utjecaje pod kojima se vlasnici mikro i malih poduzeća odlučuju na davanje donacija specifičnim vrstama udruga kao što su one humanitarne i socijalne djelatnosti. Rezultati provedenih intervjua upućuju da razina motivacije kod vlasnika navedenih poduzeća u većini ovisi o njihovom emocionalnom stanju te stavovima i uvjerenjima koje imaju prema društvenim problemima, udrugama i institucijama koje se bave društvenim pitanjima. Poslovno uvjetovani motivacijski čimbenici prema rezultatima ovog istraživanja pokazali su se kao neutralan faktor koji kod većine ispitanika nema utjecaj na njihovu razinu motivacije za doniranjem spomenutih udruga.
Iz navedenog je bitno napomenuti važnost izgradnje boljih odnosa između udruga i mikro i malih poduzetnika budući da se povjerenje i stav prema udrugama pokazao kao važan faktor u motivaciji vlasnika spomenutih poslovnih subjekata. Uz to, iznimno je bitno da udruge pružaju više informacija o završnom utjecaju dobivenih donacija te da decentraliziraju procese prikupljanja donacija kako bi poduzetnici stekli dojam o utjecaju koji njihove donacije imaju na štićenike koji su u krajnjem pogledu i najčešći razlog zbog kojeg mikro i mali poduzetnici doniraju udruge socijalnog i humanitarnog područja djelovanja
Parental purchasing behaviour influenced by children and advertising
No full textOvaj završni rad istražuje utjecaj djece i oglašavanja na kupovne navike roditelja, fokusirajući
se na roditelje djece iz dječjih vrtića u Rijeci. Istraživanje je provedeno putem online ankete
kojoj je pristupilo 56 roditelja, pružajući detaljan uvid u karakteristike ispitanika te
identificiranje ključnih varijabli koje su povezane s njihovim kupovnim odlukama poput
vremena provedenog s djetetom, njihovo korištenje tehnologije, kanala i društvenih mreža. Cilj
istraživanja je dublje razumjeti dinamiku odlučivanja roditelja u kontekstu oglašavanja te
procijeniti koliko su oglasi učinkoviti u privlačenju pažnje djece, stvaranju želje za
oglašavanim proizvodima i oblikovanju roditeljskih odluka koje donose tijekom kupovine.
Istraživanje je pokazalo da je vrijeme koje djeca provode pred ekranima, poput televizije i
YouTube-a, povezano s njihovim ponašanjem i željama prilikom kupovine. Djeca koja više
vremena provode pred ekranima češće izražavaju želje za proizvodima koje su vidjela u
oglasima. S druge strane, vrijeme koje djeca provode u društvu roditelja nije se pokazalo kao
značajan faktor u oblikovanju njihovih želja ili ponašanja tijekom kupovine. Ponašanje djece
tijekom kupovine također je povezano s medijskim sadržajima kojima su izložena. Djeca su
sklona tražiti proizvode koje su prepoznala iz oglasa, što dovodi do pritiska na roditelje da
udovolje tim zahtjevima. Istraživanje je analiziralo ponašanje roditelja tijekom kupovine,
posebno usmjereno na to kako roditelji reagiraju na dječje želje te na povezanost tih reakcija s
vremenom koje djeca provode pred ekranima. Rezultati pokazuju da roditelji rijetko popuštaju
dječjim željama za proizvodima koje vide na ekranima, no ipak najveća sklonost popuštanju
zabilježena je kod roditelja čija djeca više vremena provode na YouTube-u. Kada je riječ o
objašnjavanju važnosti promišljene kupnje proizvoda koje djeca vide na ekranu, roditelji čija
djeca više vremena provode pred TV-om pokazali su nešto veću sklonost razgovoru o važnosti
promišljene kupovine. U konačnici, rezultati ovog istraživanja naglašavaju važnost svjesnog i
promišljenog pristupa roditelja u odgoju djece, posebno u kontekstu sveprisutnog djelovanja
medija i oglašavanja na dječje želje i roditeljske odluke prilikom kupovine
The impact of pharmacist on purchase decision of over the counter products
No full textPotrošnja lijekova i bezreceptnih proizvoda u Hrvatskoj i svijetu je u kontinuiranom porastu. Veća potrošnja povećava i opasnost od neracionalne uporabe istih. To posebice dolazi do izražaja zbog raznih informacija i dezinformacija od strane nepouzdanih izvora o bezreceptnim proizvodima, što u konačnici predstavlja i javnozdravstveni problem. U svemu tome upravo ljekarnici kao najdostupniji zdravstveni djelatnici mogu svojim znanjem i vještinama snažno utjecati na svoje pacijente te na taj način doprinijeti racionalizaciji potrošnje i pravilnoj uporabi bezreceptnih proizvoda. Svrha ovog rada bila je utvrditi kakav je utjecaj ljekarnika na donošenje odluke pacijenta pri kupnji bezreceptnog proizvoda s obzirom na kupovnu fazu u kojoj se nalazi sam pacijent te situacijske i indikacijske čimbenike. Metoda koja se koristila u ovom završnom specijalističkom radu jest metoda promatranja.
Istraživanjem literature pretpostavilo se djelovanje 5 različitih čimbenika na sam utjecaj ljekarnika na pacijenta. To su kupovna faza pacijenta, duljina interakcije ljekarnika i pacijenta, intenzitet posvećenosti ljekarnika tijekom interakcije, vrsta zdravstvene tegobe pacijenta te prisutnost gužve. Istraživanjem se utvrdilo kako ljekarnik ima znatno veći utjecaj na pacijente u drugoj fazi kupnje u odnosu na pacijente u ostalim fazama. Isto tako utvrdilo se kako ljekarnik ima znatno slabiji utjecaj na pacijente u četvrtoj fazi kupnje. Istovremeno, utvrdilo se kako je utjecaj ljekarnika jednak neovisno o zdravstvenoj tegobi pacijenta. Također, zaključak je kako veći stupanj posvećenosti ljekarnika i dulje vrijeme interakcije povećava utjecaj ljekarnika, dok istovremeno prisutnost gužve umanjuje isti.
Zaključno, rezultati ovog rada su ukazali na prisutan znatan utjecaj ljekarnika na pacijenta te veliki potencijal istih. Prema tome, cjelokupna farmaceutska industrija svakako može izvući zaključak kako moraju čim bolje i preciznije upoznati ljekarnike sa svim novitetima, učincima ali i mogućim nuspojavama bilo postojećih bezreceptnih proizvoda, bilo novih bezreceptnih proizvoda koji se tek plasiraju na tržište. S druge strane, potencijal ljekarnika bi se morao adekvatnije iskoristiti kako bi se poboljšao i rasteretio javni zdravstveni sustav posebice kad se uzme u obzir činjenica preopterećnosti liječnika opće prakse. Istovremeno, samim ljekarnicima ovi rezultati mogu poslužiti kao poticaj za njihovo daljnje usavršavanje, ali i još veće sudjelovanje u brizi za pacijent, što i jest smisao i središte same ljekarničke struke.Consumption of medicines and over-the-counter products in Croatia and the rest of the world is constantly increasing. Higher consumption increases the risk of irrational use of OTC products. This is particularly pronounced due to various misinformation by unreliable sources about OTC products, which causes a public health problem. Pharmacists, as the most accessible healthcare professionals, can strongly influence their patients and thus contribute to the rationalization of consumption and the proper use of OTC products. The purpose of this study was to determine the influence of the pharmacist on the patient's purchase decision of OTC products depending on their purchase phase and other situational and personal factors. The method used in this final thesis is the observation method. By researching reference works, the effect of 5 different factors on the pharmacist's influence on the patient’s decision was assumed: patient's purchase phase, the length of the interaction between the pharmacist and the patient, the intensity of the pharmacist's commitment during the interaction, the type of the patient's health problem and the presence of the crowd. The research found that the pharmacist has a significantly greater impact on patients in the second phase of the purchase compared to patients in other phases. It was also found that the pharmacist has a significantly weaker impact on patients in the fourth stage of purchase. At the same time, it was found that the pharmacist’s influence is equal regardless of the patient’s health problem. Another conclusion is that a higher degree of pharmacist's commitment and a longer interaction between the pharmacist and the patient increases the pharmacist’s influence, while at the same time the presence of crowd decreases it. In conclusion, the results of this study proved the influence and great potential of pharmacists. Therefore, the entire pharmaceutical industry can conclude with certainty that they must acquaint pharmacists with all the pharmacological effects and possible side effects of their OTC products. At the same time, pharmacist's skills and abilities should be used more effectively in order to improve and relieve the public health system, especially considering how overburdened doctors currently are. For pharmacists themselves, these results must serve as a great motive for further improvement, but also for even greater participation in patient's care, which is the meaning and the purpose of the pharmaceutical profession itself
Consumer fears during the COVID-19 pandemic and their impact on online and offline shopping
No full textPandemija COVID-a 19 naučila nas je kako je budućnost u digitalnoj tehnologiji. Virus je natjerao potrošače da promjene svoje tradicionalne navike kupovanja, te da se prilagode promjenama na tržištu i pređu na online kupnju. Postoji veliki strah od zaraze zbog kojeg ljudi pokušavaju manje izlaziti i sve što mogu napraviti iz svoga doma kako bi izbjegli mogućnost zaraze virusom. Ljudi strahuju za svoje poslove, prihode i za budućnost. Prisutan je i strah od otuđenja koji se javlja zbog svih vladinih mjera izolacija i otuđenosti od svojih najbližih. Ovaj strah uvelike utječe na zdravlje ljudi, te se oni osjećaju usamljeno i izolirano od obitelji i prijatelja. Upravo ovaj rad pokušao je kroz anketno istraživanje ispitati koliko su se navike potrošača u online i offline kupnji promijenile, koje vrste proizvoda sada više ili manje kupuju online i offline nego prije pandemije. Nakon provedenog upitnika i testiranja hipoteza ustanovilo se kako hranu, piće i higijenske proizvode potrošači i za vrijeme COVID-a 19 više kupuju u offline trgovinama, te da kada se priča o kupnji odjeće tu su potrošači ipak izabrali online kupnju. Razni strahovi su se javljali kod ljudi tijekom COVID-a, no ipak je prevladao onaj najveći, a to je strah od zaraze virusom. Na kraju došlo se do zaključka kako je smanjena online kupnja higijenskih proizvoda povezana sa strahom od otuđenja i to samo kod populacije od 20 do 40 godina
Perception of corporate social responsibility of the organizers of games of chance on the example of the Hrvatska lutrija
No full textPrimjena načela društveno odgovornog poslovanja (dalje u tekstu: DOP) danas je sve češća
praksa među poduzećima. DOP postaje sve snažniji element u poslovanju te doprinosi
povećanju konkurentnosti, profita, prepoznatljivosti i sl. U ovome radu provedeno je
istraživanje percepcije potrošača o DOP-u Hrvatske lutrije te upoznatost javnosti s
načelima odgovornog priređivanja igara (dalje u tekstu: OPI) kojih se pridržava Hrvatska
lutrija. Sudjelovanje u igrama na sreću postaje sve popularniji oblik zabave, te je vrlo važno
pristupiti s oprezom. S obzirom na to da sudjelovanje u igrama na sreću može imati
potencijalno štetne posljedice na pojedinca, njegovu obitelj, ali i društvo, potrebni su
dodatni napori priređivača kako bi negativne posljedice suzbili ili ih sveli na najmanju
moguću razinu. Iako se igre na sreću najčešće spominju u negativnim konotacijama,
rezultati istraživanja pokazali su da percepcija potrošača o DOP-u i OPI-ju u Hrvatskoj
lutriji su srednje do visoko percipirane u očima potrošača. Od ukupno šest ispitanih
dimenzija DOP-a, briga za zaposlenike ima najjaču povezanost sa dimenzijama OPI-ja i to
sa: oglašavanje i marketing, upućivanje na liječenje, edukacija igrača, uključivanje
dionika i izvještavanja. Druge dvije dimenzije DOP-a dobrobit za društvo i briga o
potrošačima su povezane sa potpuno drugim dimenzijama OPI, a to su: edukacija
zaposlenika, razvoj i dizajn proizvoda i usluga, priređivanje igara na daljinu te
priređivanje igara na elektroničkim uređajima (EGM). To nam govori da organizacije
trebaju dugoročno ulagati u gotovo sve dimenzije OPI-a jer će potrošači imati bolju
percepciju DOP-a. Također, mjerenjem povezanosti dimenzija DOP-a s ukupnim dojmom o
HL-u uočavamo važnost u aktivnostima poput omogućavanja novih radnih mjesta,
sudjelovanja u donacijama, briga o potrošnji energenata i sl. jer se na taj način povećava
percepcija o ukupnom dojmu organizacije
- …
