1,720,985 research outputs found
Trait and social determinants of academic burnout in college students
No full textAkademsko sagorijevanje predstavlja sindrom koji uključuje iscrpljenost i cinizam pri obavljanju fakultetskih obaveza. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kako rod, godina studija, pozitivni i negativni perfekcionizam, indikatori psihičkog zdravlja studenata (razine depresivnosti, anksioznosti i stresa), njihova otpornost i percipirana socijalna podrška od strane nastavnika predviđaju akademsko sagorijevanje hrvatskih studenata i studentica. U istraživanju je sudjelovalo 443 studenata i studentica (42.2% žena) u dobi od 18 do 30 godina (M = 21.5; SD = 2.29). Sudionici su, putem online obrasca, redom ispunjavali upitnik sociodemografskih podataka, Oldenburški upitnik sagorijevanja prilagođen za primjenu na studentskoj populaciji, Ljestvicu pozitivnog i negativnog perfekcionizma, Ljestvicu depresivnosti, anksioznosti i stresa DASS-21, Kratku skalu otpornosti i Skalu podrške nadređenih iz Upitnika psihološke klime prilagođenu za primjenu na studentskoj populaciji. Dobiveni rezultati pokazuju da hrvatski studenti u prosjeku doživljavaju umjereno sagorijevanje i da je ono nešto izraženije na dimenziji iscrpljenosti nego otuđenosti. Viši pozitivni perfekcionizam, viša otpornost i veća percipirana socijalna podrška nastavnika predviđaju niže akademsko sagorijevanje, dok viši negativni perfekcionizam i viša depresivnost predviđaju više akademsko sagorijevanje. Na ovaj je način objašnjeno ukupno 43.7% varijance akademskog sagorijevanja. Također, razina stresa studenata djelomično posreduje pozitivnu povezanost između njihovog negativnog perfekcionizma i akademskog sagorijevanja. Pojedinci s višim negativnim perfekcionizmom doživljavaju više razine stresa, a više razine stresa onda predviđaju veće akademsko sagorijevanje. Nalazi ovog istraživanja mogu imati praktične implikacije pri prevenciji akademskog sagorijevanja studenata.Academic burnout refers to a syndrome characterized by exhaustion and cynicism when performing faculty duties. The aim of this study was to examine how gender, year of study, positive and negative perfectionism, indicators of mental health of students (levels of depression, anxiety, and stress), their resilience and perceived teachers’ social support predict academic burnout in Croatian college students. In the study participated 443 students (42.2% female) aged 18 to 30 years (M = 21.5; SD = 2.29). Participants completed a set of online questionnaires: sociodemographic data questionnaire, Oldenburg Burnout Inventory adapted for student the population, Positive and Negative Perfectionism Scale, The Depression Anxiety Stress Scales DASS-21, Brief Resilience Scale, and the Superiors’ Support Scale from Perceived Climate Questionnaire adapted for the student population. The results have shown that Croatian students, on average, experience moderate burnout, which is somewhat more highlighted on the dimension of exhaustion than disengagement. Higher positive perfectionism, higher resilience, and higher perceived teachers’ social support predict lower academic burnout, while higher negative perfectionism and higher state depression predict higher academic burnout. 43.7% of the variance of academic burnout was explained in this way. Also, stress levels in students partially mediate the positive correlation between their negative perfectionism and academic burnout. Those with higher negative perfectionism experience higher levels of stress, and higher levels of stress predict higher academic burnout. The findings of this study may have practical implications in the prevention of academic burnout in students
Body satisfaction, physical appearance perfectionism and physical activity
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati međuodnose spola, perfekcionizma u tjelesnom izgledu, zadovoljstva tijelom, važnosti slike tijela, različitih strategija promjene tjelesnog izgleda i razine tjelesne aktivnosti. Istraživanje je provedeno online, 284 sudionika (65.1% žene), dobnog raspona od 18 do 66 godina (M = 31.6, SD = 12.25) koji su ispunili ljestvice Zadovoljstvo tijelom, Važnost slike tijela i Strategije promjene tjelesnog izgleda iz Inventara slike tijela i promjene tjelesnog izgleda (Ricciardelli i McCabe, 2002) te Ljestvicu perfekcionizma u tjelesnom izgledu (Yang i Stoeber, 2012). Rezultati pokazuju kako su tjelesno aktivne osobe češće muškarci nego žene, pridaju veću važnost slici tijela te češće primjenjuju strategije učvršćivanja i povećanja mišića od tjelesno neaktivnih osoba, dok razlike u zadovoljstvu tijelom, čestini primjene strategija mršavljenja i dobivanja na tjelesnoj težini te izraženosti pozitivnog i negativnog perfekcionizma nisu pronađene. Ženama je slika tijela važnija, imaju izraženiji negativni perfekcionizam u odnosu na muškarce te češće koriste strategije mršavljenja, a rjeđe strategije dobivanje na tjelesnoj težini i povećanja mišića, dok u zadovoljstvu tijelom, učestalosti korištenja strategije učvršćivanja mišića te izraženosti pozitivnog perfekcionizma nisu pronađene spolne razlike. Pozitivni perfekcionizam i važnost slike tijela pokazali su se kao statistički značajno pozitivni, a negativni perfekcionizam kao statistički značajno negativan prediktor zadovoljstva tijelom.The aim of this study was to examine the relationship between gender, physical appearance perfectionism, body satisfaction, body image importance, different body change strategies and the level of physical activity. The study was conducted online with 284 participants (65.1% women), aged 18 to 66 years (M = 31.6, SD = 12.25). The following questionnaires were applied: Body Image Concern Scale, Body Image Importance Scale, Body Change Strategies from Body Image and Body Change Inventory (Ricciardelli and McCabe, 2002) and Physical Appearance Perfectionism Scale (Yang and Stoeber, 2012). The results show that men are more physically active. Physically active people give greater importance to their body image and use body change strategies to increase their muscle tone and muscle size more often than physically inactive people, but there was no difference in body satisfaction, body strategies to lose or increase weight and in positive and negative perfectionism between physically active and inactive people. Body image importance and negative perfectionism are more pronounced in women, and they use body change strategies to lose weight more often than men, while using body change strategies to increase weight and muscle size less often than men. No gender differences were found in body satisfaction, the frequency of using body change strategies to increase muscle tone, and in positive perfectionism. Positive perfectionism and body image importance showed as significant positive predictors of body satisfaction, while negative perfectionism showed as negative predictor
Some determinants of exercise dependence in recreational exercisers
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati međuodnose roda, dobi, važnosti slike tijela, motiva za vježbanje, percipiranog utjecaja medija na promjenu tjelesnog izgleda i ovisnosti o vježbanju. 240 rekreativnih vježbača i vježbačica (44.6% žena) u dobi od 18 do 30 godina (M = 23.62, SD = 3.06) ispunilo je skup online upitnika koji su uključivali pitanja o osnovnim sociodemografskim podacima i podacima o prakticiranju tjelovježbe te Ljestvicu važnosti slike tijela iz Inventara slike tijela i promjene tjelesnog izgleda, Ljestvicu utjecaj medija iz Upitnika percipiranih sociokulturalnih utjecaja na sliku tijela i promjenu tjelesnog izgleda, Upitnik funkcije vježbanja i Ljestvicu ovisnosti o vježbanju. Stopa ovisnosti o vježbanju iznosila je 9.6%. Rezultati su pokazali da vježbačice percipiraju veći utjecaj medija na mršavljenje od vježbača, dok vježbači percipiraju veći utjecaj medija na dobivanje na tjelesnoj težini te iskazuju više razine ovisnosti o vježbanju od vježbačica. U važnosti slike tijela, percipiranom utjecaju medija na povećanje mišićavosti, kao i u izgledu te u zdravlju i uživanju, kao dvama motivima vježbanja, nisu utvrđene rodne razlike. Rod, dob, vježbanje zbog izgleda, vježbanje zbog zdravlja i uživanja te percipirani utjecaj medija na dobivanje na tjelesnoj težini pokazali su se kao statistički značajni prediktori ovisnosti o vježbanju u višestrukoj regresijskoj analizi. Jedino je dob negativan prediktor ovisnosti o vježbanju, dok su se ostale varijable pokazale kao njezini pozitivni prediktori. Percipirani utjecaj medija na mršavljenje i percipirani utjecaj medija na povećanje mišićavosti se nisu pokazali kao statistički značajni prediktori ovisnosti o vježbanju. Važnost slike tijela djelomično posreduje u odnosu između dobi i ovisnosti o vježbanju.The aim of this study was to examine the relationship between gender, age, body image importance, motives for exercise, the perceived influence of the media on changes in physical appearance and exercise dependence. 240 recreational exercisers (44.6% female) aged 18 to 30 years (M = 23.62, SD = 3.06) completed a set of online questionnaires that included questions on basic sociodemographic and exercise data and the Body Image Importance Scale from the Body Image and Body Change Questionnaire, Media Influence Scale from The Perceived Sociocultural Influences on Body Image and Body Change Questionnaire, Function of Exercise Scale and Exercise Dependence Scale. The rate of exercise dependence was 9.6%. The results showed that female exercisers perceive a greater influence of the media on weight loss than male exercisers, while male exercisers perceive a greater influence of the media on weight gain and show higher levels of exercise dependence than female exercisers. No gender differences were found in body image importance, the perceived influence of the media on increasing muscularity, as well as in appearance and health and enjoyment, as two motives for exercise. Gender, age, exercise for appearance, exercise for health and enjoyment, and perceived media influence on weight gain were found to be statistically significant predictors of exercise dependence in a multiple regression analysis. Only age was a negative predictor of exercise dependence, while the other variables showed to be its positive predictors. The perceived influence of the media on weight loss and the perceived influence of the media on increasing muscularity did not show to be statistically significant predictors of exercise dependence. Body image importance partially mediates the relationship between age and exercise dependence
Some factors of psychological well-being in college students in emerging adulthood
No full textOdraslost u nastajanju je razdoblje između 18 i 25 godina života koje podrazumijeva postupni prijelaz u odraslu dob. Brojni su čimbenici koji utječu na to kako će studenti doživjeti to razdoblje i promjene koje ono sa sobom nosi. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kako neki od tih čimbenika: rod, socioekonomski status, suživot s roditeljima, otpornost na stres te socijalna podrška obitelji i prijatelja, previđaju psihološku dobrobit hrvatskih studenata. U istraživanju je sudjelovao 541 student u dobi od 18 do 25 godina koji trenutno pohađa neki od studija u Republici Hrvatskoj (M = 21.5, SD = 1.92; 50.5% ženskih sudionica). Istraživanje je provedeno online, a sudionici su ispunili upitnik sociodemografskih podataka, Skalu zadovoljstva životom, Skalu pozitivnih i negativnih iskustava, Kratku skalu otpornosti te Skalu socijalne podrške. Rezultati ukazuju na iznadprosječnu psihološku dobrobit hrvatskih studenata. Provedbom triju hijerarhijskih regresijskih analiza u tri koraka utvrđeno je da sociodemografske karakteristike (10.1%), otpornost na stres (10.5%) te socijalna podrška obitelji i prijatelja (10.5%) statistički značajno objašnjavaju varijancu zadovoljstva životom; otpornost na stres (16.1%) i socijalna podrška obitelji i prijatelja (11.4%) statistički značajno objašnjavaju varijancu doživljaja pozitivnih iskustava te da sociodemografske karakteristike (3.5%), otpornost na stres (16.1%) i socijalna podrška obitelji i prijatelja (2.9%) statistički značajno objašnjavaju varijancu doživljaja negativnih iskustava. Sudionici ženskog roda, višeg socioekonomskog statusa, otporniji na stres te oni koji percipiraju veću podršku obitelji i prijatelja izvještavaju o većem zadovoljstvu životom. Sudionici otporniji na stres i s većom percipiranom podrškom doživljavaju više pozitivnih iskustava, dok sudionici otporniji na stres i s većom procijenjenom podrškom obitelji doživljavaju manje negativnih iskustava.Emerging adulthood is the period between 18 and 25 years of age which implies a gradual transition to adulthood. There are numerous factors that influence how students will experience this period and the changes it brings with it. The aim of this research was to examine how some of these factors: gender, socioeconomic status, living with parents, resilience to stress and social support from family and friends, predict the psychological well-being of Croatian students. 541 students between the ages of 18 and 25 who are currently studying in the Republic of Croatia participated in the study (M = 21.5, SD = 1.92; 50.5% female participants). The research was conducted online, and the participants filled out the sociodemographic questionnaire, the Life Satisfaction Scale, the Positive and Negative Experiences Scale, the Short Resilience Scale and the Social Support Scale. The results indicate an above-average psychological well-being of Croatian students. By conducting three hierarchical regression analyses in three steps, it was determined that sociodemographic characteristics (10.1%), resilience to stress (10.5%) and social support from family and friends (10.5%) statistically significantly explain the variance in life satisfaction; resilience to stress (16.1%) and social support from family and friends (11.4%) statistically significantly explain the variance of positive experiences, and sociodemographic characteristics (3.5%), resilience to stress (16.1%) and social support from family and friends (2.9%) statistically significantly explain the variance of negative experiences. Female participants, those with a higher socioeconomic status, more resilient to stress and those who perceive greater support from family and friends report greater life satisfaction. Participants more resilient to stress and with greater perceived support have more positive experiences, while participants more resilient to stress and with greater estimated family support have fewer negative experiences
Predictors of body dissatisfaction and frequency of strategies to increase muscle size use
Get PDFCilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoje li rodne razlike u nezadovoljstvu tijelom, važnosti slike tijela, razlici trenutne i željene tjelesne težine, kao i čestini primjene strategija za povećanje mišića. Osim toga, cilj je bio ispitati doprinos roda, crta ličnosti, razlike trenutne i željene tjelesne težine te važnosti slike tijela u objašnjavanju nezadovoljstva tijelom, kao i doprinos roda, narcizma, nezadovoljstva tijelom i važnosti slike tijela u objašnjavanju čestine primjene strategija za povećanje mišića. Istraživanje je provedeno na 290 studenata i studentica raznih sveučilišta u Republici Hrvatskoj online metodom. Rezultati pokazuju da nema rodnih razlika u nezadovoljstvu tijelom, ali da žene u odnosu na muškarce pridaju veću važnost slici tijela. Emocionalna stabilnost i narcizam su dimenzije ličnosti koje doprinose objašnjenju nezadovoljstva tijelom, a značajnom se pokazala i razlika trenutne i željene tjelesne težine. Osim toga, rezultati ukazuju na to da muškarci češće pribjegavaju strategijama za povećanje mišića, kao i osobe oba roda nezadovoljnih tijelom, osobe koje iskazuju veću važnost slike tijela i osobe s izraženijim narcizmom.The aim of this study was to determine gender differences in body dissatisfaction, body image importance, difference between current and desired body weight, and frequency of strategies to increase muscle size use. In addition, the aim was to examine the predictive value of gender, personality traits, difference between current and desired body weight and body image importance for in accounting for body dissatisfaction, as well as the the predictive value of gender, narcissism, body dissatisfaction, and body image importance in accounting for the frequency of strategies to increase muscle size use. The study was conducted on 290 students of various universities in the Republic of Croatia using online questionnaire. The results show that there is no gender difference in body dissatisfaction, but that women give greater importance to their body image than do men. Emotional stability and narcissism are the personality dimensions that contribute to explaining body dissatisfaction, as does the variable difference between current and desired body weight. In addition, the results indicate that men more often use strategies to increase muscle size, as well as those individuals who show less body satisfaction, greater body image importance and individuals with higher levels of narcissism
Some determinants of self-perceived adulthood and young people's mental health in emerging adulthood
No full textDruštvene promjene dovele su do pomaka granice ulaska u odraslu dob nakon adolescencije zbog čega Arnett definira novo životno razdoblje za mlade između 18. i 29. godine, nazivajući ga odraslost u nastajanju. Opisuje ga kao vrijeme istraživanja identiteta, povećanih mogućnosti, nestabilnosti, usmjerenosti na sebe te osjećaja između adolescencije i odraslosti. Promjene, novi izazovi i važne odluke koje mladi u tom razdoblju moraju donijeti mogu utjecati na njihovo psihičko zdravlje. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu financijske neovisnosti, radnog statusa i prisutnosti romantičnog odnosa u samopercepciji odraslosti te prediktivnost obilježja odraslosti u nastajanju za psihičko zdravlje mladih u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 278 sudionika (65.8% žena) dobnog raspona između 18 i 29 godina (M = 23.8; SD = 2.9) koji su online putem ispunili upitnik o sociodemografskim podacima, Inventar dimenzija odraslosti u nastajanju (IDEA) i Ljestvicu depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS-21). Rezultati su pokazali da povrh dobi, kombinacija financijske neovisnosti, radnog i romantičnog statusa, kao prediktora, objašnjava značajnih dodatnih 4.8% varijance samopercepcije odraslosti, ali nijedna karakteristika nije značajan samostalan prediktor. Dimenzije odraslosti u nastajanju zajedno značajno objašnjavaju varijance triju pokazatelja psihičkog zdravlja, uz kontrolu roda: 34.7% varijance depresivnosti, 21.6% anksioznosti i 25.1% stresa. Pozitivni samostalni prediktori svih pokazatelja psihičkog zdravlja su dimenzije Istraživanje identiteta i Nestabilnost, koja je ujedno i najsnažniji prediktor. Negativni samostalni prediktori depresivnosti i anksioznosti su dimenzije Povećane mogućnosti i Usmjerenost na sebe, dok je za stres samo dimenzija Usmjerenost na sebe.Social changes have led to a shift in the boundary of entering adulthood after adolescence, which is why Arnett defines a new life stage for young people between 18 and 29 years old, calling it emerging adulthood. He describes it as a time of identity exploration, possibilities, instability, self-focus and as feeling between adolescence and adulthood. The changes, new challenges and important decisions that young people have to make during this period can impact their psychological health. The aim of this research was to examine the role of financial independence, work status and the presence of a romantic relationship in the self-perception of adulthood, as well as to determine the predictive value of emerging adulthood characteristics for mental health of young people in Croatia. The study was conducted on 278 participants (65.8% female) aged between 18 and 29 years (M = 23.8; SD = 2.9), who completed a questionnaire on sociodemographic data, the Inventory of Dimensions of Emerging Adulthood (IDEA) and the Depression, Anxiety and Stress Scale (DASS-21). The results showed that, in addition to age, the combination of financial independence, work status and romantic status as predictors, explain an additional 4.8% of the variance in self-perception of adulthood, but no characteristic was a significant unique predictor. The dimensions of emerging adulthood together significantly explained the variances in three indicators of psychological health, while controlling for the gender: 34.7% of the variance in depression, 21.6% in anxiety and 25.1% in stress. The positive unique predictors of all psychological health indicators were the dimensions Identity Exploration and Instability, which was also the strongest predictor. The negative unique predictors of depression and anxiety were the dimensions Possibilities and Self-Focus, while for stress, it was only the dimension Self-Focus
Some determinants of exercise dependence in recreational exercisers
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati međuodnose roda, dobi, važnosti slike tijela, motiva za vježbanje, percipiranog utjecaja medija na promjenu tjelesnog izgleda i ovisnosti o vježbanju. 240 rekreativnih vježbača i vježbačica (44.6% žena) u dobi od 18 do 30 godina (M = 23.62, SD = 3.06) ispunilo je skup online upitnika koji su uključivali pitanja o osnovnim sociodemografskim podacima i podacima o prakticiranju tjelovježbe te Ljestvicu važnosti slike tijela iz Inventara slike tijela i promjene tjelesnog izgleda, Ljestvicu utjecaj medija iz Upitnika percipiranih sociokulturalnih utjecaja na sliku tijela i promjenu tjelesnog izgleda, Upitnik funkcije vježbanja i Ljestvicu ovisnosti o vježbanju. Stopa ovisnosti o vježbanju iznosila je 9.6%. Rezultati su pokazali da vježbačice percipiraju veći utjecaj medija na mršavljenje od vježbača, dok vježbači percipiraju veći utjecaj medija na dobivanje na tjelesnoj težini te iskazuju više razine ovisnosti o vježbanju od vježbačica. U važnosti slike tijela, percipiranom utjecaju medija na povećanje mišićavosti, kao i u izgledu te u zdravlju i uživanju, kao dvama motivima vježbanja, nisu utvrđene rodne razlike. Rod, dob, vježbanje zbog izgleda, vježbanje zbog zdravlja i uživanja te percipirani utjecaj medija na dobivanje na tjelesnoj težini pokazali su se kao statistički značajni prediktori ovisnosti o vježbanju u višestrukoj regresijskoj analizi. Jedino je dob negativan prediktor ovisnosti o vježbanju, dok su se ostale varijable pokazale kao njezini pozitivni prediktori. Percipirani utjecaj medija na mršavljenje i percipirani utjecaj medija na povećanje mišićavosti se nisu pokazali kao statistički značajni prediktori ovisnosti o vježbanju. Važnost slike tijela djelomično posreduje u odnosu između dobi i ovisnosti o vježbanju.The aim of this study was to examine the relationship between gender, age, body image importance, motives for exercise, the perceived influence of the media on changes in physical appearance and exercise dependence. 240 recreational exercisers (44.6% female) aged 18 to 30 years (M = 23.62, SD = 3.06) completed a set of online questionnaires that included questions on basic sociodemographic and exercise data and the Body Image Importance Scale from the Body Image and Body Change Questionnaire, Media Influence Scale from The Perceived Sociocultural Influences on Body Image and Body Change Questionnaire, Function of Exercise Scale and Exercise Dependence Scale. The rate of exercise dependence was 9.6%. The results showed that female exercisers perceive a greater influence of the media on weight loss than male exercisers, while male exercisers perceive a greater influence of the media on weight gain and show higher levels of exercise dependence than female exercisers. No gender differences were found in body image importance, the perceived influence of the media on increasing muscularity, as well as in appearance and health and enjoyment, as two motives for exercise. Gender, age, exercise for appearance, exercise for health and enjoyment, and perceived media influence on weight gain were found to be statistically significant predictors of exercise dependence in a multiple regression analysis. Only age was a negative predictor of exercise dependence, while the other variables showed to be its positive predictors. The perceived influence of the media on weight loss and the perceived influence of the media on increasing muscularity did not show to be statistically significant predictors of exercise dependence. Body image importance partially mediates the relationship between age and exercise dependence
Sociodemographic variables, personality traits and the dimension of individualism and collectivism as predictors of ageism in Croatia
No full textAgeizam je jedan od najčešćih oblika diskriminacije, no bitno se razlikuje od mnogih drugih oblika. Suprotno razmjerno stabilnom članstvu u različitim skupinama, prirodnim procesom starenja pripadnici jedne dobne skupine postaju pripadnici drugih dobnih skupina ulazeći u stariju životnu dob te postajući „drugi“, kao i potencijalne žrtve diskriminacije. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prediktivnost sociodemografskih varijabli, osobina ličnosti te dimenzija individualizma i kolektivizma za ageizam. U istraživanju je sudjelovalo 533 sudionika dobi od 18 do 74 godine (M = 32.41, SD = 10.7, 75.4% žena). Kriteriji za ageizam bili su moderni rasizam (1), sadržaj stereotipa (toplina (2) i kompetencija (3) stereotipa) te uvjerenja o ageizmu (4) (pozitivna ličnost (5) i društveni položaj (6) starijih osoba). Rezultati istraživanja pokazuju kako je spol sudionika prediktivan za sve mjere ageizma pri čemu su muškarci skloniji diskriminaciji. Dob je pozitivan prediktor modernog rasizma i topline stereotipa, a negativan prediktor uvjerenja o starijim osobama. Važnost vjere u životu pozitivan je prediktor modernog rasizma. Od osobina ličnosti ugodnost je negativan prediktor svih mjera ageizma, savjesnost negativan prediktor topline i kompetencije stereotipa, a otvorenost negativan prediktor kompetencije stereotipa i uvjerenja o starijim osobama. Horizontalni kolektivizam negativan je prediktor topline i kompetencije stereotipa, dok je vertikalni kolektivizam pozitivan prediktor kompetencije stereotipa, a vertikalni individualizam uvjerenja o starijima. Nalazi upućuju kako su osobine ličnosti najbolji prediktori ageizma, posebice sadržaja stereotipa o starijim osobama.Ageism is one of the most common forms of discrimination yet quite distinct from the other forms of discrimination. Contrary to the relative stability of group membership in different groups, members of one age group will naturally become members of another age group through natural aging process, eventually becoming the elderly „others“. The aim of this study was to determine predictivity of sociodemographic variables, Big Five personality traits and the dimensions of individualism and collectivism for ageism. The study was conducted on a sample of 533 participants ranging from 18 to 74 years old (M = 32.41, SD = 10.7, 75.4% women). The criterion variables were modern racism (1), stereotype content (warmth (2) and competence (3)) and beliefs about ageism (4) (positive personality (5) and the social role (6) of the elderly). Study results show that the sex of the participants is predictive for all measures of ageism (with men more likely to discriminate). Participants' age is positively predicitve for modern racism and stereotype warmth, but negatively predictive for beliefs about the elderly and their social position. Importance of faith in life is positively predictive for modern racism. Among personality traits, agreeableness is a negative predictor of all measures of ageism, conscientiousness is a negative predictor of stereotype warmth and competence, and openess is a negative predictor of stereotype competence and beliefs about the elderly. Horizontal collectivism is a positive predictor of stereotype competence, while vertical individualism is a positive predictor of the beliefs about the elderly and their positive personality. Findings indicate that the best predictors of ageism are personality traits, especially of the stereotype content about the elderly
Trait and social determinants of academic burnout in college students
No full textAkademsko sagorijevanje predstavlja sindrom koji uključuje iscrpljenost i cinizam pri obavljanju fakultetskih obaveza. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kako rod, godina studija, pozitivni i negativni perfekcionizam, indikatori psihičkog zdravlja studenata (razine depresivnosti, anksioznosti i stresa), njihova otpornost i percipirana socijalna podrška od strane nastavnika predviđaju akademsko sagorijevanje hrvatskih studenata i studentica. U istraživanju je sudjelovalo 443 studenata i studentica (42.2% žena) u dobi od 18 do 30 godina (M = 21.5; SD = 2.29). Sudionici su, putem online obrasca, redom ispunjavali upitnik sociodemografskih podataka, Oldenburški upitnik sagorijevanja prilagođen za primjenu na studentskoj populaciji, Ljestvicu pozitivnog i negativnog perfekcionizma, Ljestvicu depresivnosti, anksioznosti i stresa DASS-21, Kratku skalu otpornosti i Skalu podrške nadređenih iz Upitnika psihološke klime prilagođenu za primjenu na studentskoj populaciji. Dobiveni rezultati pokazuju da hrvatski studenti u prosjeku doživljavaju umjereno sagorijevanje i da je ono nešto izraženije na dimenziji iscrpljenosti nego otuđenosti. Viši pozitivni perfekcionizam, viša otpornost i veća percipirana socijalna podrška nastavnika predviđaju niže akademsko sagorijevanje, dok viši negativni perfekcionizam i viša depresivnost predviđaju više akademsko sagorijevanje. Na ovaj je način objašnjeno ukupno 43.7% varijance akademskog sagorijevanja. Također, razina stresa studenata djelomično posreduje pozitivnu povezanost između njihovog negativnog perfekcionizma i akademskog sagorijevanja. Pojedinci s višim negativnim perfekcionizmom doživljavaju više razine stresa, a više razine stresa onda predviđaju veće akademsko sagorijevanje. Nalazi ovog istraživanja mogu imati praktične implikacije pri prevenciji akademskog sagorijevanja studenata.Academic burnout refers to a syndrome characterized by exhaustion and cynicism when performing faculty duties. The aim of this study was to examine how gender, year of study, positive and negative perfectionism, indicators of mental health of students (levels of depression, anxiety, and stress), their resilience and perceived teachers’ social support predict academic burnout in Croatian college students. In the study participated 443 students (42.2% female) aged 18 to 30 years (M = 21.5; SD = 2.29). Participants completed a set of online questionnaires: sociodemographic data questionnaire, Oldenburg Burnout Inventory adapted for student the population, Positive and Negative Perfectionism Scale, The Depression Anxiety Stress Scales DASS-21, Brief Resilience Scale, and the Superiors’ Support Scale from Perceived Climate Questionnaire adapted for the student population. The results have shown that Croatian students, on average, experience moderate burnout, which is somewhat more highlighted on the dimension of exhaustion than disengagement. Higher positive perfectionism, higher resilience, and higher perceived teachers’ social support predict lower academic burnout, while higher negative perfectionism and higher state depression predict higher academic burnout. 43.7% of the variance of academic burnout was explained in this way. Also, stress levels in students partially mediate the positive correlation between their negative perfectionism and academic burnout. Those with higher negative perfectionism experience higher levels of stress, and higher levels of stress predict higher academic burnout. The findings of this study may have practical implications in the prevention of academic burnout in students
Determinants of success on state exams during COVID-19 pandemic
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odrednice školskog uspjeha, odnosno odrediti prediktivnost demografskih varijabli, iskustva s nastavom na daljinu i psihološke uznemirenosti u razdoblju pandemije bolesti COVID – 19, u objašnjenju uspjeha na ispitima državne mature. Istraživanje je provedeno na 3755 učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj (70.3 % ženskog spola) koji su polagali državnu maturu na ljetnom roku školske godine 2019./2020. Podatci su prikupljeni online upitnikom od strane Nacionalnog centra za vanjskog vrednovanje obrazovanja u sklopu većeg istraživanja nastave na daljinu te su ispitani demografski podatci, iskustva o nastavi na daljinu i psihološka uznemirenost CORE-YP skalom. Kao mjera školskog uspjeha korišteni su rezultati iz osnovne i više razine Hrvatskog jezika i Matematike na državnoj maturi. Podatci su analizirani hijerarhijskim regresijskim analizama te je dobiveno kako se najveći postotak uspjeha na ispitima državne mature može objasniti demografskim varijablama, od kojih je pohađanje gimnazije najbolji prediktor uspjeha na svim ispitima. Osim toga, školovanje u mjestu s većim brojem stanovnika je pozitivan prediktor većine ispita, te muški spol predviđa bolji uspjeh na svim ispitima osim ispita iz više razine Hrvatskog jezika gdje ženski spol predviđa bolji uspjeh. Nadalje, niža psihološka uznemirenost značajno predviđa uspjeh na ispitu iz više razine Matematike te osnovne razine Hrvatskog jezika premda je doprinos kod Hrvatskog jezika veoma nizak. Također, manje zadovoljstvo nastavom i niža percepcija uloženog napora u nastavi na daljinu predviđaju bolji uspjeh na ispitima državne mature.The aim of this study was to examine the determinants of school success, i.e. to determine the predictability of demographic variables, online learning experiences and psychological distress in the period of the COVID - 19 pandemic, in explaining success in state matura exams. The research was conducted on 3755 students in the final grades of secondary schools in the Republic of Croatia (70.3% female) who took the state matura exam in the summer term of the school year 2019/2020. Data were collected by an online questionnaire from the National Center for External Evaluation of Education as part of a larger online learning survey. which examined demographic data and distance learning experiences. psychological distress was examined with the CORE-YP scale. As a measure of school success, results from the basic and higher levels of Croatian language and Mathematics at the state matura were used. The data were analyzed by hierarchical regression analyzes and the highest percentage of success in the state matura exams can be explained by demographic variables, of which attendance at grammar school is the best predictor for all exams. In addition, schooling in a place with a larger population is a positive predictor for most exams. Also, males have better success in all exams except for the higher level of the Croatian language where females have higher success. Furthermore, lower psychological anxiety significantly predicts success at the higher level of Mathematics and the basic level of the Croatian language although the contribution to the Croatian language is very low. Also, lower satisfaction with teaching and lower perception of the effort invested in distance learning predict better success in the state matura exams
- …
