1,720,978 research outputs found
LIABILITY FOR DEFECTIVE PRODUCTS IN THE CASE LAW OF CROATIAN COURTS
No full textPredmet ovog diplomskog rada jest analiza prakse hrvatskih sudova vezane uz izvanugovornu odgovornost proizvođača za neispravni proizvod. Najprije je provedena analiza povijesnog razvoja u usporedbi sa suvremenim uređenjem instituta odgovornosti za neispravan proizvod koji je sadržan u Zakonu o obveznim odnosima, temeljnom pravnom propisu o odgovornosti za štetu u Republici Hrvatskoj. Nadalje, analizirana je primjena zakonske odredbe o pojmu proizvoda u praksi hrvatskih sudova, odnosno dobra koja se mogu podvesti pod zakonsku definiciju proizvoda. S druge strane, autorica spominje i dobra koja nisu podvrgnuta primjeni odredaba o odgovornosti za neispravan proizvod, no isto tako provedena je i analiza mogućih rješenja za proširenje pojma proizvoda.
Središnji dio rada posvećen je zakonom predviđenim pretpostavkama koje moraju biti ispunjene kako bi postojala odgovornost proizvođača za štetu prouzročenu neispravnim proizvodom. Analizom sudske prakse obuhvaćena je najprije primjena odredbe o neispravnosti proizvoda, zatim kriteriji po kojima se utvrđuje ista i protupravnost radnje stavljanja proizvoda u promet. Nadalje, autorica raščlanjuje vrste šteta koje se nadoknađuju temeljem pravila o odgovornosti za neispravan proizvod, a isto tako razmotreno je i utvrđivanje uzročne veze između nastale štete i neispravnosti proizvoda pri čemu je teret dokaza na oštećeniku. Posebno su analizirani i subjekti pravnog odnosa pri čemu je autorica uz analizu osobe oštećenika s jedne strane, obradila i nedoumice tko se sve može smatrati proizvođačem u smislu odredaba Zakona o obveznim odnosima, što je sve popraćeno analizom sudskom praksom. U konačnici, obrađen je temelj odgovornosti proizvođača, ali i svaki pojedini razlog oslobođenja od odgovornosti u zakonom predviđenim slučajevima. Kao zaštita oštećenika zakonom je propisana i zabrana isključenja ili ograničenja odgovornosti proizvođača, a uz to, kako bi se postigla pravična ravnoteže analizirani su i rokovi u kojima oštećenik može potraživati naknadu prouzročene mu štete.The subject of this master's thesis is the analysis of the jurisprudence of Croatian courts regarding the non-contractual liability of producers for defective products. Initially, the thesis provides an overview of the historical development in comparison with the contemporary legal framework of product liability, as regulated by the Obligations Act, the principal legal instrument governing tort liability in the Republic of Croatia. Subsequently, the thesis examines the application of the statutory definition of a product in Croatian court practice, i.e., the types of goods that fall within the scope of this legal definition. On the other hand, the author also refers to goods that are excluded from the application of product liability provisions, while also analyzing possible legislative or interpretative solutions for extending the notion of a product.
The central part of the thesis focuses on the statutory conditions that must be met for a producer to be held liable for damage caused by a defective product. The analysis of case law includes, first, the application of provisions regarding product defectiveness, the criteria used to establish such defectiveness, and the unlawfulness of placing the defective product on the market. The author further elaborates on the types of damages recoverable under the rules of product liability, as well as the establishment of a causal link between the damage incurred and the product defect, where the burden of proof lies with the injured party. Special attention is given to the legal subjects involved in this relationship. The author not only analyzes the position of the injured party, but also addresses uncertainties regarding who may be considered a producer under the provisions of the Obligations Act, all supported by relevant judicial decisions.
Finally, the thesis addresses the legal basis of producer liability, as well as each individual statutory ground for exemption from liability. To protect the injured party, the law prohibits the exclusion or limitation of the producer's liability. In addition, in order to achieve a fair balance of interests, the thesis analyzes the limitation periods within which the injured party may seek compensation for the damage suffered
LIABILITY FOR DEFECTIVE PRODUCTS IN THE CASE LAW OF CROATIAN COURTS
No full textPredmet ovog diplomskog rada jest analiza prakse hrvatskih sudova vezane uz izvanugovornu odgovornost proizvođača za neispravni proizvod. Najprije je provedena analiza povijesnog razvoja u usporedbi sa suvremenim uređenjem instituta odgovornosti za neispravan proizvod koji je sadržan u Zakonu o obveznim odnosima, temeljnom pravnom propisu o odgovornosti za štetu u Republici Hrvatskoj. Nadalje, analizirana je primjena zakonske odredbe o pojmu proizvoda u praksi hrvatskih sudova, odnosno dobra koja se mogu podvesti pod zakonsku definiciju proizvoda. S druge strane, autorica spominje i dobra koja nisu podvrgnuta primjeni odredaba o odgovornosti za neispravan proizvod, no isto tako provedena je i analiza mogućih rješenja za proširenje pojma proizvoda.
Središnji dio rada posvećen je zakonom predviđenim pretpostavkama koje moraju biti ispunjene kako bi postojala odgovornost proizvođača za štetu prouzročenu neispravnim proizvodom. Analizom sudske prakse obuhvaćena je najprije primjena odredbe o neispravnosti proizvoda, zatim kriteriji po kojima se utvrđuje ista i protupravnost radnje stavljanja proizvoda u promet. Nadalje, autorica raščlanjuje vrste šteta koje se nadoknađuju temeljem pravila o odgovornosti za neispravan proizvod, a isto tako razmotreno je i utvrđivanje uzročne veze između nastale štete i neispravnosti proizvoda pri čemu je teret dokaza na oštećeniku. Posebno su analizirani i subjekti pravnog odnosa pri čemu je autorica uz analizu osobe oštećenika s jedne strane, obradila i nedoumice tko se sve može smatrati proizvođačem u smislu odredaba Zakona o obveznim odnosima, što je sve popraćeno analizom sudskom praksom. U konačnici, obrađen je temelj odgovornosti proizvođača, ali i svaki pojedini razlog oslobođenja od odgovornosti u zakonom predviđenim slučajevima. Kao zaštita oštećenika zakonom je propisana i zabrana isključenja ili ograničenja odgovornosti proizvođača, a uz to, kako bi se postigla pravična ravnoteže analizirani su i rokovi u kojima oštećenik može potraživati naknadu prouzročene mu štete.The subject of this master's thesis is the analysis of the jurisprudence of Croatian courts regarding the non-contractual liability of producers for defective products. Initially, the thesis provides an overview of the historical development in comparison with the contemporary legal framework of product liability, as regulated by the Obligations Act, the principal legal instrument governing tort liability in the Republic of Croatia. Subsequently, the thesis examines the application of the statutory definition of a product in Croatian court practice, i.e., the types of goods that fall within the scope of this legal definition. On the other hand, the author also refers to goods that are excluded from the application of product liability provisions, while also analyzing possible legislative or interpretative solutions for extending the notion of a product.
The central part of the thesis focuses on the statutory conditions that must be met for a producer to be held liable for damage caused by a defective product. The analysis of case law includes, first, the application of provisions regarding product defectiveness, the criteria used to establish such defectiveness, and the unlawfulness of placing the defective product on the market. The author further elaborates on the types of damages recoverable under the rules of product liability, as well as the establishment of a causal link between the damage incurred and the product defect, where the burden of proof lies with the injured party. Special attention is given to the legal subjects involved in this relationship. The author not only analyzes the position of the injured party, but also addresses uncertainties regarding who may be considered a producer under the provisions of the Obligations Act, all supported by relevant judicial decisions.
Finally, the thesis addresses the legal basis of producer liability, as well as each individual statutory ground for exemption from liability. To protect the injured party, the law prohibits the exclusion or limitation of the producer's liability. In addition, in order to achieve a fair balance of interests, the thesis analyzes the limitation periods within which the injured party may seek compensation for the damage suffered
UNWORTHINESS FOR SUCCESSION
No full textJedna od pretpostavki za nasljeđivanje, koju je potrebno ispuniti da bi došlo do nasljeđivanja, jest postojanje nasljednika u trenutku smrti ostavitelja. Nasljednik mora biti sposoban da naslijedi konkretnog ostavitelja, odnosno nasljednik ne smije biti ne dostojan. U Z akonu o nasljeđivanju su taksativno navedena četiri razloga zbog kojih nastupa nedostojnost. Osoba glede koje postoji jedan od tih četiri razloga nedostojnosti, ne može biti niti zakonski niti oporučni nasljednik. U glavnom dijelu rada prvo je obrađen sam pojam nasljednika, a potom je detaljnija pozornost posvećena razlozima nedostojnosti. Svaki pojedini razlog nedostojnosti obrađen je s teorijskog stajališta, ali i sa stajališta sudske prakse. Nadalje, ukratko su izložene neke novine u odnosu na Zakon o nasljeđivanju iz 1955. godine. Naposljetku, institut nedostojnosti uspoređen je s institutom isključenja nužnog nasljednika, budući je navedene institute svrsishodno razlikovati.One of the conditions for inheritance, which must be fulfilled for inheritance to occur, is the existence of an heir at the time of the testator's death. The heir must be capable of succeeding the specific testator, i.e. the heir must not be unworthy. Four reasons for indignity are listed in the Croatian S uccession act . A person for whom one of these four reasons of unworthiness exists, cannot be a legal or testamentary heir. In the main part of this paper the very concept of heir is dealt with, and then more detailed attention is paid to the reasons for unworthiness. Each individual reason for unworthiness is addressed from a theoretical point of view, but also from the point of view of judicial pra ctice. Furthermore, some novelties in relation to the Succession act from 1955 are briefly presented. Lastly, the institute of unworthiness was compared with the institute of exclusion of a necessary heir, since it is useful to distinguish the mentioned institute
ORAL WILL
No full textUsmena oporuka predstavlja jedini oblik oporuke kojom oporučitelj raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti uslijed postojanja izvanrednih okolnosti koje su takvoga intenziteta da sprječavaju sastavljanje drugih oblika oporuka. S obzirom na nepovoljne okolnosti u kojima se oporučitelj nalazi, usmena se oporuka izgovara riječima u prisutnosti najmanje dva svjedoka te je važeća unutar zakonskoga roka. U ovome se radu analizira teorijski pojam usmene oporuke i zakonske pretpostavke kojima je uvjetovana, uz prikaz stavova hrvatskih sudova zauzetih u sudskoj praksi. Također, detaljno je opisan postupak pred nadležnim tijelima koji slijedi nakon usmenoga izjavljivanja posljednje volje oporučitelja. Naposljetku, razmatra se mogućnost modernizacije zakonskih odredbi usmene oporuke u skladu sa zahtjevima suvremenoga doba.An oral will represents the only possible form through which the testator disposes of his estate under extraordinary circumstances that prevent the drafting of other forms of will. Due to the unfavorable cicrumstances in which the testator finds themselves, the oral will is declared verbally in the presence of at least two witnesses and remains valid within the statutory time limit. In this thesis, the theoretical concept of the oral will and the legal requirements for its validity are analyzed, along with an overview of the positions taken by Croatian courts in judicial practice. Furthermore, the procedure before the competent authorities that follows the oral declaration of the testator’s last will is described in the detail. Finally, the possibility of modernizing the legal provisions on oral will in accordance with the demands of the modern age is considered
ACQUISITION OF OWNERSHIP AND SERVITUDES BY ADVERSE POSSESSION
No full textU hrvatskom pravnom sustavu, zakon je jedan od temelja stjecanja stvarnih prava. Jedan od oblika stjecanja stvarnih prava na temelju zakona je i dosjelost. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se dosjelošću mogu steći pravo vlasništva i pravo stvarne služnosti. Do njihova stjecanja dolazi kada se ispune sve zakonom određene opće i posebne pretpostavke čija analiza je predmet ovog rada. U uvodnom dijelu rada ukratko je prikazan povijesni razvoj ovog instituta, počevši od rimskog prava do Općeg građanskog zakonika, preko Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima sve do današnjeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Središnji dio rada podijeljen je u dva odvojena dijela. Prvi dio istražuje pojam vlasništva i načine stjecanja prava vlasništva dosjelošću, dok drugi dio analizira pojam služnosti i stjecanja prava stvarnih služnosti putem dosjelosti, uz analizu relevantne sudske prakse. U zaključku rada izdvojeni su i sažeti ključni elementi bitni za razumijevanje načina stjecanje vlasništva i stvarnih služnosti dosjelošću, kojima se detaljnije bavi središnji dio rada, uz osvrt na analiziranu sudsku praksu.In the Croatian legal system, the law itself may serve as a basis for acquiring real rights. One form of acquiring real rights on the basis of law is adverse possession . The Act on Ownership and Other Real Rights provides that ownership rights and rights of real servitude may be acquired through adverse possession. Such acquisition occurs once all general and specific legal conditions prescribed by law are fulfilled an analysis of which is the subject of this paper. The introductory part of the thesis briefly presents the historical development of this legal institute, starting from Roman law, through the General Civil Code, the Law on Basic Ownership Relations, and up to the current Act on Ownership and Other Real Rights. The central part of the paper is divided into two sections. The first explores the concept of ownership and the methods of acquiring ownership rights through adverse possession. The second part analyzes the concept of servitude and the acquisition of real servitudes through adverse possession, including an overview of relevant court rulings. In the conclusion, the key elements essential for understanding the process of acquiring ownership and real rights through adverse possession are highlighted and summarized. These aspects are examined in detail in the main body of the paper, along with a reflection on the analyzed case law
UNWORTHINESS FOR SUCCESSION
No full textJedna od pretpostavki za nasljeđivanje, koju je potrebno ispuniti da bi došlo do nasljeđivanja, jest postojanje nasljednika u trenutku smrti ostavitelja. Nasljednik mora biti sposoban da naslijedi konkretnog ostavitelja, odnosno nasljednik ne smije biti ne dostojan. U Z akonu o nasljeđivanju su taksativno navedena četiri razloga zbog kojih nastupa nedostojnost. Osoba glede koje postoji jedan od tih četiri razloga nedostojnosti, ne može biti niti zakonski niti oporučni nasljednik. U glavnom dijelu rada prvo je obrađen sam pojam nasljednika, a potom je detaljnija pozornost posvećena razlozima nedostojnosti. Svaki pojedini razlog nedostojnosti obrađen je s teorijskog stajališta, ali i sa stajališta sudske prakse. Nadalje, ukratko su izložene neke novine u odnosu na Zakon o nasljeđivanju iz 1955. godine. Naposljetku, institut nedostojnosti uspoređen je s institutom isključenja nužnog nasljednika, budući je navedene institute svrsishodno razlikovati.One of the conditions for inheritance, which must be fulfilled for inheritance to occur, is the existence of an heir at the time of the testator's death. The heir must be capable of succeeding the specific testator, i.e. the heir must not be unworthy. Four reasons for indignity are listed in the Croatian S uccession act . A person for whom one of these four reasons of unworthiness exists, cannot be a legal or testamentary heir. In the main part of this paper the very concept of heir is dealt with, and then more detailed attention is paid to the reasons for unworthiness. Each individual reason for unworthiness is addressed from a theoretical point of view, but also from the point of view of judicial pra ctice. Furthermore, some novelties in relation to the Succession act from 1955 are briefly presented. Lastly, the institute of unworthiness was compared with the institute of exclusion of a necessary heir, since it is useful to distinguish the mentioned institute
THE OWNER'S ACTION FOR CESSATION OF DISTURBANCE
No full textDiplomski rad obrađuje institut negatorijske tužbe kao ključnog instrumenta zaštite prava vlasništva u hrvatskom pravnom sustavu. Fokus je stavljen na vlasničku tužbu za prestanak uznemiravanja (actio negatoria), koja služi zaštiti vlasnika u slučajevima kada nije došlo do oduzimanja posjeda, već do smetanja u ostvarivanju vlasničkih ovlasti. Rad započinje teorijskim razmatranjem vlasničkog zahtjeva i njegove pravne naravi, objašnjavajući razliku između zahtjeva i tužbe, te između negatorijske i vindikacijske zaštite. Kroz pregled zakonodavnog okvira, s naglaskom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, analiziraju se temeljne pretpostavke za podnošenje negatorijske tužbe, odnosno postojanje vlasništva, čin smetanja, nezakonitost radnje te aktivna i pasivna legitimacija stranaka. Prikazana je i razlika između negatorijskog zahtjeva i zahtjeva za zaštitu služnosti ili posjeda, kao i drugi oblici zaštite prava vlasništva od uznemiravanja, poput brisovne tužbe i zaštite u ovršnim i stečajnim postupcima. Posebno je razrađena negatorijska zaštita od štetnih imisija poput buke, dima, vibracija i svjetlosti, uz naglasak na pravo na zdravu životnu sredinu. Diplomski rad naglašava praktične aspekte primjene negatorijske tužbe, uključujući važnost pravilnog oblikovanja tužbenog zahtjeva i dokazivanja ključnih činjenica, bez oslanjanja na deklaratorne tvrdnje.The thesis explores the legal institute of the negatory claim as a key instrument for the protection of ownership rights within the Croatian legal system. The focus is placed on the ownership claim for cessation of disturbance (actio negatoria), which serves to protect owners in situations where possession has not been taken away, but where the exercise of ownership rights is being interfered with. The paper begins with a theoretical discussion of the ownership claim and its legal nature, clarifying the distinction between a claim and a lawsuit, as well as between negatory and vindicatory protection. Through an overview of the legislative framework, with emphasis on the provisions of the Ownership and Other Real Rights Act, the fundamental prerequisites for filing a negatory claim are analyzed, namely: the existence of ownership, the act of disturbance, the unlawfulness of the interference, and the active and passive legal standing of the parties. The distinction between a negatory claim and claims for the protection of servitudes or possession is also presented, as well as other forms of ownership protection from disturbance, such as the removal (cancellation) claim and protection within enforcement and bankruptcy proceedings. Particular attention is given to negatory protection against harmful emissions such as noise, smoke, vibrations, and light, with an emphasis on the right to a healthy living environment. The thesis highlights the practical aspects of applying the negatory claim, including the importance of properly formulating the claim and proving key facts, without relying on declaratory assertions
UNWORTHINESS FOR SUCCESSION
No full textJedna od pretpostavki za nasljeđivanje, koju je potrebno ispuniti da bi došlo do nasljeđivanja, jest postojanje nasljednika u trenutku smrti ostavitelja. Nasljednik mora biti sposoban da naslijedi konkretnog ostavitelja, odnosno nasljednik ne smije biti ne dostojan. U Z akonu o nasljeđivanju su taksativno navedena četiri razloga zbog kojih nastupa nedostojnost. Osoba glede koje postoji jedan od tih četiri razloga nedostojnosti, ne može biti niti zakonski niti oporučni nasljednik. U glavnom dijelu rada prvo je obrađen sam pojam nasljednika, a potom je detaljnija pozornost posvećena razlozima nedostojnosti. Svaki pojedini razlog nedostojnosti obrađen je s teorijskog stajališta, ali i sa stajališta sudske prakse. Nadalje, ukratko su izložene neke novine u odnosu na Zakon o nasljeđivanju iz 1955. godine. Naposljetku, institut nedostojnosti uspoređen je s institutom isključenja nužnog nasljednika, budući je navedene institute svrsishodno razlikovati.One of the conditions for inheritance, which must be fulfilled for inheritance to occur, is the existence of an heir at the time of the testator's death. The heir must be capable of succeeding the specific testator, i.e. the heir must not be unworthy. Four reasons for indignity are listed in the Croatian S uccession act . A person for whom one of these four reasons of unworthiness exists, cannot be a legal or testamentary heir. In the main part of this paper the very concept of heir is dealt with, and then more detailed attention is paid to the reasons for unworthiness. Each individual reason for unworthiness is addressed from a theoretical point of view, but also from the point of view of judicial pra ctice. Furthermore, some novelties in relation to the Succession act from 1955 are briefly presented. Lastly, the institute of unworthiness was compared with the institute of exclusion of a necessary heir, since it is useful to distinguish the mentioned institute
THE OWNER'S ACTION FOR CESSATION OF DISTURBANCE
No full textDiplomski rad obrađuje institut negatorijske tužbe kao ključnog instrumenta zaštite prava vlasništva u hrvatskom pravnom sustavu. Fokus je stavljen na vlasničku tužbu za prestanak uznemiravanja (actio negatoria), koja služi zaštiti vlasnika u slučajevima kada nije došlo do oduzimanja posjeda, već do smetanja u ostvarivanju vlasničkih ovlasti. Rad započinje teorijskim razmatranjem vlasničkog zahtjeva i njegove pravne naravi, objašnjavajući razliku između zahtjeva i tužbe, te između negatorijske i vindikacijske zaštite. Kroz pregled zakonodavnog okvira, s naglaskom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, analiziraju se temeljne pretpostavke za podnošenje negatorijske tužbe, odnosno postojanje vlasništva, čin smetanja, nezakonitost radnje te aktivna i pasivna legitimacija stranaka. Prikazana je i razlika između negatorijskog zahtjeva i zahtjeva za zaštitu služnosti ili posjeda, kao i drugi oblici zaštite prava vlasništva od uznemiravanja, poput brisovne tužbe i zaštite u ovršnim i stečajnim postupcima. Posebno je razrađena negatorijska zaštita od štetnih imisija poput buke, dima, vibracija i svjetlosti, uz naglasak na pravo na zdravu životnu sredinu. Diplomski rad naglašava praktične aspekte primjene negatorijske tužbe, uključujući važnost pravilnog oblikovanja tužbenog zahtjeva i dokazivanja ključnih činjenica, bez oslanjanja na deklaratorne tvrdnje.The thesis explores the legal institute of the negatory claim as a key instrument for the protection of ownership rights within the Croatian legal system. The focus is placed on the ownership claim for cessation of disturbance (actio negatoria), which serves to protect owners in situations where possession has not been taken away, but where the exercise of ownership rights is being interfered with. The paper begins with a theoretical discussion of the ownership claim and its legal nature, clarifying the distinction between a claim and a lawsuit, as well as between negatory and vindicatory protection. Through an overview of the legislative framework, with emphasis on the provisions of the Ownership and Other Real Rights Act, the fundamental prerequisites for filing a negatory claim are analyzed, namely: the existence of ownership, the act of disturbance, the unlawfulness of the interference, and the active and passive legal standing of the parties. The distinction between a negatory claim and claims for the protection of servitudes or possession is also presented, as well as other forms of ownership protection from disturbance, such as the removal (cancellation) claim and protection within enforcement and bankruptcy proceedings. Particular attention is given to negatory protection against harmful emissions such as noise, smoke, vibrations, and light, with an emphasis on the right to a healthy living environment. The thesis highlights the practical aspects of applying the negatory claim, including the importance of properly formulating the claim and proving key facts, without relying on declaratory assertions
ACQUISITION OF OWNERSHIP AND SERVITUDES BY ADVERSE POSSESSION
No full textU hrvatskom pravnom sustavu, zakon je jedan od temelja stjecanja stvarnih prava. Jedan od oblika stjecanja stvarnih prava na temelju zakona je i dosjelost. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se dosjelošću mogu steći pravo vlasništva i pravo stvarne služnosti. Do njihova stjecanja dolazi kada se ispune sve zakonom određene opće i posebne pretpostavke čija analiza je predmet ovog rada. U uvodnom dijelu rada ukratko je prikazan povijesni razvoj ovog instituta, počevši od rimskog prava do Općeg građanskog zakonika, preko Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima sve do današnjeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Središnji dio rada podijeljen je u dva odvojena dijela. Prvi dio istražuje pojam vlasništva i načine stjecanja prava vlasništva dosjelošću, dok drugi dio analizira pojam služnosti i stjecanja prava stvarnih služnosti putem dosjelosti, uz analizu relevantne sudske prakse. U zaključku rada izdvojeni su i sažeti ključni elementi bitni za razumijevanje načina stjecanje vlasništva i stvarnih služnosti dosjelošću, kojima se detaljnije bavi središnji dio rada, uz osvrt na analiziranu sudsku praksu.In the Croatian legal system, the law itself may serve as a basis for acquiring real rights. One form of acquiring real rights on the basis of law is adverse possession . The Act on Ownership and Other Real Rights provides that ownership rights and rights of real servitude may be acquired through adverse possession. Such acquisition occurs once all general and specific legal conditions prescribed by law are fulfilled an analysis of which is the subject of this paper. The introductory part of the thesis briefly presents the historical development of this legal institute, starting from Roman law, through the General Civil Code, the Law on Basic Ownership Relations, and up to the current Act on Ownership and Other Real Rights. The central part of the paper is divided into two sections. The first explores the concept of ownership and the methods of acquiring ownership rights through adverse possession. The second part analyzes the concept of servitude and the acquisition of real servitudes through adverse possession, including an overview of relevant court rulings. In the conclusion, the key elements essential for understanding the process of acquiring ownership and real rights through adverse possession are highlighted and summarized. These aspects are examined in detail in the main body of the paper, along with a reflection on the analyzed case law
- …
