1,721,123 research outputs found

    PROSLAVA 70 GODINA STUDIJSKOG CENTRA SOCIJALNOG RADA PRAVNOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

    Get PDF
    Sažetak sa skup

    Sexuality and persons with disabilities

    No full text
    Seksualnost je temeljno ljudsko pravo, a ipak često osporavano za osobe s invaliditetom. Seksualnost osoba s pojedinim vrstama invaliditeta implicira specifične izazove karakteristične za tu populaciju, no kao zajednički problem glede seksualnosti svih osoba s invaliditetom izdvajaju se negativni društveni stavovi te negativne povratne društvene informacije, što osobe s invaliditetom često internaliziraju i shodno tome, zatomljuju svoju seksualnost. Kako bi se promijenio odnos prema seksualnosti osoba s invaliditetom, potrebno je raditi na edukaciji stručnjaka, ali i osoba s invaliditetom kako bi se prevenirali potencijalni rizici, te na senzibilizaciji društva glede te teme. Invaliditet ne umanjuje potrebu za bliskošću i pripadanjem te se trebaju osigurati uvjeti za ostvarenje seksualnih prava osoba s invaliditetom jer su oni, također, seksualna bića.Sexuality is fundamental human right, yet often contested for people with disabilities. The sexuality of people with certain types of disabilities implies specific challenges characteristic of that population, but negative social attitudes and negative social feedback stand out as common problem regarding the sexuality of all people with disabilities, which people with disabilities often internalize and, because of that, suppress their sexuality. In order to change the attitudes towards the sexuality of persons with disabilities, it is necessary to work on the education of experts, as well as persons with disabilities, in order to prevent potential risks, and to sensitize society regarding this topic. Disability does not reduce the need for closeness and belonging, and the conditions for realizing the sexual rights of persons with disabilities should be ensured because they, too, are sexual beings

    Certain dimensions of the quality of life of deafblind individuals

    No full text
    Gluhosljepoća je jedinstveno i specifično dvostruko senzoričko oštećenje sluha i vida u različitim mogućim kombinacijama intenziteta. Cilj ovog rada je dobiti uvid u pojedine dimenzije kvalitete života gluhoslijepih osoba. U fokusu rada su doživljaji tri dimenzije kvalitete života gluhoslijepih osoba: socijalnih odnosa, neovisnosti i okoline. U istraživanju je sudjelovalo sedam gluhoslijepih osoba. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. U obradi podataka korištena je tematska analiza. Rezultati istraživanja upućuju na heterogenost i različitost gluhoslijepih osoba u doživljaju njihove kvalitete života. Dobiveni podaci u kontekstu socijalnih odnosa ukazuju na problem socijalne izolacije gluhoslijepih osoba. S druge strane, pojedini sudionici iskazuju zadovoljstvo društvenim životom. Prikupljeni podaci vezani za doživljaj neovisnosti gluhoslijepih osoba također ukazuju različitost među pojedincima kada je riječ o mobilnosti izvan životnog prostora i obavljanju instrumentalnih aktivnosti svakodnevnog života. U pogledu doživljaja okoline, sudionici su istakli problematiku nepristupačnosti fizičkog okruženja. Nalazi istraživanja također ukazuju kako gluhoslijepe osobe pristupaju informacijama iz okoline putem neformalne podrške, prevoditelja ili korištenjem tehnologije uz individualne prilagode.Deafblindess is a unique and specific dual sensory impairment of hearing and vision in various possible combinations of intensity. The aim of this paper is to gain insight into specific dimensions of the quality of life of deafblind individuals. The focus of the study is on the experience of three dimensions of their quality of life: social relationships, independence and environment. Seven deafblind individuals participated in the study. The data were collected using a semi-structured interview method and analyzed using the method of thematic analysis. The research results point to the heterogeneity and diversity among deafblind individuals in their experience of quality of life. The obtained data, in the context of social relationships, indicate the issue of social isolation among deafblind individuals.The collected data concerning the experience of independence among deafblind individuals also highlight the diversity among deafblind individuals in terms of mobility outside their living space and performing instrumental activities of daily life. Regarding their perception of the environment, participants emphasized the issue of physical environment inaccessibility. The research findings indicate that deafblind individuals access information from their environment through informal support, interpreters or by using technology with individual adaptations

    SUPERVIZIJA I TRANSFORMACIJA DOMOVA SOCIJALNE SKRBI

    No full text
    Transformacija domova socijalne skrbi rezultirala je različitim novim zadacima i izazovima koju su postavljeni pred zaposlenike i ravnatelje domova socijalne skrbi. Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u iskustva zaposlenika domova socijalne skrbi sa supervizijom u okolnostima transformacije i njihova očekivanja tijekom transformacije. Istraživanjem se također želio steći uvid u problemske situacije i stanja djelatnika tijekom provedbe transformacije, a koja su rezultirala potrebom za supervizijom. U skladu s ciljem definirana su sljedeća istraživačka pitanja: 1. Kakva su iskustva zaposlenika domova socijalne skrbi s transformacijom domova socijalne skrbi?, 2. Koje su ključne teškoće u transformaciji domova socijalne skrbi?, 3. Koje su potrebe za podrškom u domovima socijalne skrbi tijekom transformacije?. U istraživanju je primijenjen kvalitativni pristup istraživanja, točnije polustrukturirani intervju, kako bi se mogao dobiti dublji uvid u problematiku i kako bi se moglo dobiti što više i detaljnije informacije o temi. Sudionici istraživanja bili su 25 zaposlenika domova socijalne skrbi. Podaci su obrađeni metodom tematske analize. Iskustva zaposlenika domova socijalne skrbi s transformacijom domova socijalne skrbi ukazuju na promjene uvjeta rada, različite razine uključenosti u transformaciju doma i informiranosti o transformaciji doma, te doživljeno nerazumijevanje od drugih dionika procesa transformacije. Ključnim teškoćama u transformaciji domova socijalne skrbi utvrđeni su otpor prema procesu transformacije, neadekvatni vremenski plan transformacije i planiranje procesa transformacije, ograničeni resursi, negativne emocije dionika kao posljedice procesa transformacije i promijenjeni međuljudski odnosi. Rezultati o potrebi za podrškom tijekom procesa transformacije ukazuju na nužnost supervizije i da nepostojanje stručne podrške rezultira drugačijim oblicima podrške. Temeljem rezultata istraživanja može se zaključiti da je podrška, osobito supervizija, uvelike potrebna svim zaposlenicima kao oblik stručne podrške, budući da transformacija domova socijalne skrbi rezultira mnogim izazovima kojima su izloženi zaposlenici domova socijalne skrbi

    Rights of persons with disabilities in social care system in Croatia

    No full text
    Osobe s invaliditetom mogu ostvariti pravo na različite naknade i usluge iz sustava socijalne skrbi. Postupak za ostvarivanje prava i usluga te sadržaj i način obavljanja istih u Hrvatskoj uređuje Zakon o socijalnoj skrbi, što će biti prikazano u radu. Osim osoba s invaliditetom, sustav kao korisnike prava i usluga prepoznaje i djecu s teškoćama u razvoju te njihove obitelji. Rezultati istraživanja o njihovim iskustvima sa sustavom socijalne skrbi prikazani su u radu, kao i kritike različitih autora o pojedinim pravima.Persons with disabilities can claim the right to various benefits and services from the social welfare system. The procedure for exercising these rights and services, as well as the content and manner of providing them in Croatia, is regulated by the Social Welfare Act, which will be presented in this paper. In addition to persons with disabilities, the system also recognizes children with developmental disabilities and their families as beneficiaries of rights and services. The research results regarding their experiences with the social welfare system are presented in the paper, as well as the critiques from various authors on specific rights

    Adults with autism disorder

    No full text
    Poremećaji iz autističnog spektra u razvojni poremećaji, a glavne teškoće su u socijalnim interakcijama i komunikaciji, uz stereotipno ponašanje i sužene interese. Na početku rada prikazane su glavne spoznaje o pervazivnim razvojnim poremećajima, dijagnosticiranju, prevalenciji i komorbiditetu. Potom se odrađuju znanstvene spoznaje vezane za socijalnu podršku, obrazovanje i zapošljavanje, stanovanje, seksualnosti i ulogu socijalnog rada s osobama s autizmom, što sve utječe na kvalitetu života osoba s autizmom.Autistic spectrum disorders are developmental disorders with main difficultis in social interactions and communication, stereotipic behaviour and fewer interests. Begining of this paper gives review of pervasive developmental disorders, diagnosis, prevalence and commorbiditiy. After that scientific knowledge about social support, education and employment, habitation, sexuality and role of social work are being done with all that has an affect on quality of life for individuals with autism

    Parents' experiences with the inclusive education of their children with Down syndrome

    No full text
    Inkluzija unutar odgojno-obrazovnog sustava označava uključivanje svih različnosti i zajedničko učenje iz tih različitosti. Cilj ovog istraživanja bio je dobiti uvid u iskustva roditelja s inkluzivnim obrazovanjem njihove djece sa sindromom Down. Sudionici ovog kvalitativnog istraživanja su majke djece sa sindromom Down koja stječu obrazovanje u redovnim osnovnim školama na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a podaci su prikupljani provođenjem polustrukturiranih intervjua. Rezultati ovog istraživanja su pokazali kako je za provedbu uspješnog inkluzivnog obrazovanja važna senzibiliziranost nastavnika prema djeci s teškoćama u razvoju te se ujedno naglašavala važnost međusobne suradnje svih dionika važnih za proces inkluzije – nastavnici, stručni suradnici, pomoćnici u nastavi i roditelji. Roditelji djece sa sindromom Down su osobito isticali važnost pomoćnika u nastavi i naglašavali kako česte promjene pomoćnika u nastavi označavaju teškoće za provedbu inkluzivnog obrazovanja. Opterećenost stručnih suradnika se pokazalo kao još jednom teškoćom inkluzivnog obrazovanja u ovom istraživanju.Inclusion within the educational system signifies inclusion of all diversities and common learnings from these differences. The aim of this study paper was to gain insight into parents' experiences with the inclusive education of their children with Down syndrome. Participants of this qualitative survey were mothers of children with Down syndrome who are educated in regular elementary schools in the area of Zagreb and Zagreb County. Data were collected by conducting semi-structured interviews. The results of this research have shown that the mutual cooperation between all stakeholders important for the inclusion process (teachers, professional associates, teaching assistants and parents) is significant for the success of inclusive education. Parents emphasized, in particular, the importance of teaching assistants and how often their remplacemens lead to difficulties in the implementation of inclusive education. The workload of professional associates has proved to be another difficulty in inclusive education in this research

    Attitudes of citizens from Primorsko-goranska county towards employing of people with mental disorders

    No full text
    Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoje li razlike u stavovima građana Primorsko-goranske županije prema zapošljavanju osoba s duševnim smetnjama s obzirom na sociodemografska obilježja ispitanika te učestalost kontakta s osobama s duševnim smetnjama. Istraživanje je provedeno na 202 ispitanika, koji su građani Primorsko-goranske županije. Stavovi su ispitivani skalom stavova Likertovog tipa. Rezultati su pokazali da ispitanici imaju pozitivne stavove prema zapošljavanju osoba s duševnim smetnjama. Dob i učestalost kontakta su se pokazali kao čimbenici koji utječu na stavove, pri čemu su osobe mlađe životne dobi i osobe koje su u češćem kontaktu s osobama s duševnim smetnjama iskazale pozitivnije stavove. Spol i stupanj obrazovanja se nisu pokazali kao čimbenici koji utječu na stavove pri zapošljavanju osoba s duševnim smetnjama.The aim of this study was to examine the differences in attitudes of citizens from Primorsko-goranska county towards employing people with psychosocial disability, consiering sociodemographic variables of participants and frequency of meeting with people with mental disorders.The study included 202 participants. Attitudes were questioned with scale of attitudes which was Likert type scale. The result show that participants have positive attitudes towards employing people with mental disorders. Age and frequency of contact showed as factors which influence attitudes, whereby younger people and people who more frequently have contact with those who have mental disorders showed more positive attitudes. Sex and education degree are not factors which influence attitudes towards employing people with mental disorders in this study

    The Challenges of Parenting Children with Disabilities

    No full text
    Uloga roditelja je zahtjevna, ali još je zahtjevnija kad u obitelj dođe dijete s teškoćama u razvoju. U toj situaciji roditelji se suočavaju s nekim izazovima s kojima se roditelji djece tipičnog razvoja neće suočiti. Roditeljski stres, iako je pristuan kod svakog roditelja, povećan je kod roditelja koji imaju dijete s teškoćama u razvoju. Postoje razni načini suočavanja sa stresom, a prema jednom istraživanju, na prvom mjestu je mobiliziranje resursa obitelji i aktivno suočavanje. Povećani angažman roditelja u svakodnevnom životu djeteta je jedan od izazova s kojima se roditelji djece s teškoćama u razvoju suočavaju. Više vremena provode u svakodnevnim aktivnostima, te odvajaju vrijeme za dodatne edukacije. Od roditelja se također očekuje višestruka uloga u uključivanju djeteta u odgojno – obrazovne ustanove. Kvalitetu života roditelji djece s teškočama u razvoju samo su u pojedinim aspektima procijenili lošijom nego roditelji djece tipičnog razvoja. Očekivano je da roditelji potraže podršku u svojoj okolini, te smo stoga izvore podrške podijelili na formalne i neformalne.The role of a parent is demanding, but it is even more demanding when a child with disability enters the family. In that situation parents face some challenges that parents with children of typical development do not face. Parental stress, although always in existence, increases with child with disabilities’ parents. There are various ways of coping with stress, and due to one research, in the first place is mobilizing family resources and active coping. Increased parental involvement in everyday life of a child is one of the challenges that parents of children with disabilities face. They spend more time in everyday activities and spare some time for additional education. Parents are as well expected to have multiple role in engagement of their child into the educational institutions. The quality of life of parents with children with disabilities has been proclaimed to only be lower in specific aspects as opposed to parents with typically developed children. It is expected that parents seek for support in their environment. That being said, we have divided the support sources to formal and informal
    corecore